Obrt i vrste obrta

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Obrt obavljaju u pravilu fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte.

Samostalnost u obavljanju obrta označava samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim propisima i neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata.

Trajnost je vezana za namjeru obrtnika da se djelatnošću u obrtu bavi kontinuirano, a ne samo za jedan poslovni pothvat te na svojstvo trajnosti nemaju utjecaja ni sezonsko obavljanje djelatnosti niti privremene obustave poslovanja.

Obrti mogu biti:

−       slobodni,

−       vezani i

−       povlašteni.

Slobodni obrti su oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema.

Vezani obrti su oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, frizer, instalater grijanja i klimatizacije, stolar, klesar i dr.).

Povlašteni obrti su oni obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti (na primjer morski ribar, slatkovodni ribar).

Vezani obrti, stupanj i vrsta stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te povlašteni obrti i način izdavanja povlastica propisani su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica.

Posebnu kategoriju čine tradicijski obrti, obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture te umjetnički obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta –umjetnika.

Zakonom o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20) uređuje se sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, vrste obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta, institut domaće radinosti i sporednog zanimanja, pravna osoba koja obavlja obrt, organiziranost obrta, nadzor nad primjenom Zakona i druga pitanja važna za obavljanje obrta.

Uvjeti za otvaranje obrta

Kod otvaranja obrta provjeravaju se dva opća uvjeta, propisana Zakonom o obrtu, a to su:

−       nepostojanje zabrane obavljanja djelatnosti na temelju pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju ili odluke Suda časti Hrvatske ,

−       pravo korištenja prostorom (vlasništvo, zakup ili suglasnost vlasnika).

Činjenica da osobi nije izrečena zabrana obavljanja djelatnosti utvrđuje se od strane nadležnog ureda po službenoj dužnosti te budući obrtnik ne treba pribavljati dokumente kako bi taj uvjet dokazao.

Pravo korištenja prostorom može se temeljiti na vlasništvu, sklopljenom ugovoru o zakupu ili pisanoj suglasnosti vlasnika prostora kojom izričito dozvoljava obavljanje konkretne obrtničke djelatnosti u svom prostoru.

Kada je za obavljanje obrta potreban prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u prostoru za koji ima dokaz o pravu korištenja. Posebnim propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti i unapređenju čovjekovog okoliša, zaštiti od buke, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti, utvrđuje se kojim uvjetima mora udovoljavati prostor i oprema za obavljanje obrta.

U prostoru koji se smatra stambenim mogu se obavljati one djelatnosti koje su popisane Pravilnikom o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (NN 101/1995) i to u obimu i na način koji ne zahtijeva izmjenu uvjeta korištenja stambenog prostora. Uz ovaj uvjet, u stanu se mogu obavljati i druge djelatnosti koje nisu popisane ovim Pravilnikom.

Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona. Pod izdvojenim pogonom podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za obavljanje obrta, a nalazi se izvan sjedišta obrta.

U svakom izdvojenom pogonu obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je imenovati poslovođu. Poslovođa u izdvojenom pogonu vezanog obrta mora ispunjavati i uvjete propisane stručnosti za taj vezani obrt. Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.

Posebni uvjeti su:

−       odgovarajuća razina stručnosti za vezane obrte (ispit o stručnoj osposobljenosti, srednja stručna sprema, majstorski ispit),

−       posebna zdravstvena sposobnost, za obrtnička zanimanja za koja je posebnim zakonima propisana (npr. građevinske djelatnosti zbog rada na visini),

−       povlastica u slučaju obavljanja povlaštenih obrta, koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo (npr. za obavljanje ribolova na moru ili cestovnog prijevoza osoba ili stvari).

Iznimno, fizička osoba koja želi obavljati vezani obrt i ispunjava opće uvjete, ali ne ispunjava i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ako na takvim poslovima zaposli radnika u punom radnom vremenu, koji udovoljava navedenim uvjetima.

Vezani obrt mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuće visoko obrazovanje, kao i fizičke osobe – izumitelji na temelju ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu i zaštićenog industrijskog dizajna.

Vezani obrt mogu obavljati i fizičke osobe sa završenim odgovarajućim srednjim strukovnim obrazovanjem, ako je sjedište obrta na području posebne državne skrbi, brdsko-planinskom području ili otocima. Navedene osobe dužne su u roku od tri godine od dana upisa obrta u obrtni registar položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje.

Kada je za obavljanje obrta potreban prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u prostoru za koji ima dokaz o pravu korištenja. Prostor, oprema i sredstva potrebna za obavljanje obrta moraju udovoljavati minimalnim tehničkim i ostalim uvjetima, određenim posebnim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti.

Obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa. Obiteljsko kućanstvo čine bračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno.

Ako se radi o obavljanju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva koji pomaže obrtniku u njegovoj odsutnosti mora ispunjavati i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, odnosno posebne zdravstvene uvjete, ako je to propisano posebnim zakonom.

Uz uvjete iz Zakona o obrtu, prilikom otvaranja obrta treba obratiti pažnju i na zakonske propise (kao npr. Zakon o trgovini, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon prijevozu u cestovnom prometu, itd.) koji određuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti.

Postupak otvaranja obrta

Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, odnosno ispostavama ureda za gospodarstvo Grada Zagreba, na čijem će području biti sjedište obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u ispostavama ureda za gospodarstvo i besplatni su.

Sjedište obrta je mjesto (adresa) u kojem se nalazi radionica ili poslovni prostor. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor jer se djelatnost obavlja na terenu (npr. kod građevinskih ili prijevozničkih djelatnosti), tada je sjedište obrta adresa na kojoj obrtnik ima prebivalište, a to je najčešće adresa stanovanja.

Ako se obrt obavlja u više radionica ili poslovnih prostora, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi, a ostali se registriraju kao izdvojeni pogoni. U slučaju preseljenja, sjedište obrta se može promijeniti prijavom promjene u ispostavi ureda za gospodarstvo.

Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priložiti:

−       popunjene obrasce,

−       zdravstvenu svjedodžbu kojom se dokazuje posebna zdravstvena sposobnost, ako je propisana za djelatnost koja se registrira,

−       dokaz o ispunjavanju uvjeta stručnosti,

−       dokaz o pravu korištenja prostora.

Kod otvaranja obrta koristi se obrazac „Prijava za upis u Obrtni registar“. Isti se obrazac koristi i za prijavu promjene podataka o obrtu ako do takve promjene dođe (npr. promjena sjedišta obrta).

Posebni obrasci predviđeni su za registraciju izdvojenog pogona te za pristupanje ortaka u postojeći obrt. Obrasci se mogu zatražiti u samom uredu za gospodarstvo i besplatni su ili se mogu ispisati sa internetskog Portala Obrtnog registra RH.

Popunjeni obrasci mogu se uredu za gospodarstvo dostaviti osobno ili poštom, a mogu se popuniti korištenjem usluge e-Obrt za on-line registraciju obrta.

U obrazac prijave potrebno je upisati djelatnosti kojima će se obrt baviti. Za to se koriste šifre tj. brojčane oznake propisane Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. Kako bi se djelatnost što bolje odredila, preporuka je koristiti dokument NKD 2007. s objašnjenjima, koji je dostupan na https://e-obrt.portor.hr/dokumenti/nkd2007_s_objasnjenjima.pdf .

U slučaju potrebe, kod upisa djelatnost propisane šifre može se dijelom prilagoditi dodatnim opisom.

Ispunjavanje uvjeta propisane razine stručnosti dokazuje se prilaganjem odgovarajuće svjedodžbe o završnom ispitu, majstorske diplome, uvjerenja o stručnoj osposobljenosti ili izjava o zapošljavanju stručnog poslovođe.

Za dokazivanje uvjeta nepostojanja zabrane obavljanja djelatnosti nije potrebno posebno i osobno pribavljati dokumente jer se to ispituje po službenoj dužnosti od nadležnih tijela.

Dakle, za registraciju obrta potrebno je obratiti se nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba na čijem području će biti sjedište obrta.

Izmjenama Tarife upravnih pristojbi od 1. rujna 2021. godine ukinuta je pristojba za registraciju obrta, čime je otvaranje obrta postalo u potpunosti besplatno.

Zadržane su pristojbe za izdavanje rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju u iznosu od 39,82 EUR te za izdavanje rješenja o priznavanju pojedinih dijelova inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju u iznosu od 19,91 EUR.

Registracija obrta može se ostvariti i putem Interneta, korištenjem usluge e-Obrt, koja je sastavni dio sustava e-Građani te omogućuje brže i jednostavnije postupke, bez potrebe osobnog odlaska u ured državne uprave, odnosno urede Grada Zagreba.

Usluga e-Obrt koristi osobni korisnički pretinac, kao i ostale usluge sustava e-Građani. Preduvjet za prijavu u e-Obrt je posjedovanje jedne od prihvaćenih vjerodajnica.

Kroz e-Obrt može se upisati novi obrt i to obrt sa definiranim datumom početka obavljanja djelatnosti, obrt bez početka rada i sezonski obrt, a mogu se upisati i promjene podataka tijekom poslovanja obrta.

Što nakon registracije obrta?

Upisom obrta u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od jedne godine od dana izdavanja obrtnice.

Obrtnik je dužan najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta prijaviti obavljanje obrta mjesno nadležnom upravnom tijelu.

S danom otvaranja obrta obrtnik je dužan prijaviti se na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Obje prijave podnose se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koji je elektroničkim putem povezan sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

U roku od 8 dana od dana početka obavljanja djelatnosti, obrtnik je dužan ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnijeti prijavu za upis u Registar poreznih obveznika (dakle ne prema sjedištu obrta).

Kod upisa u Obrtni registar obrtnik može odlučiti da odmah započne s obavljanjem djelatnosti ili može odrediti neki datum unutar godinu dana od registracije za početak obavljanja djelatnosti. Datum početka nije čak ni nužno unaprijed odrediti, nego ga se može naknadno prijaviti. Važno je datum početka djelatnosti prijaviti unutar godine dana od registracije, jer se u protivnom obrt briše iz registra i cijeli postupak treba ponoviti.

O registriranom obrtu obrtnik dobiva Rješenje o upisu obrta u Obrtni registar i obrtnicu. Nadležni ured za gospodarstvo Rješenje službenim putem dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Međutim, obveza je obrtnika da podnese prijavu za svoje mirovinsko i zdravstveno osiguranje na propisanim obrascima, odnosno elektroničkim putem. Obje prijave dostavljaju se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Ako obrtnik zapošljava radnike, s njima sklapa ugovor o radu te ih je također dužan prijaviti na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Ukoliko ocijeni da će u prvoj godini poslovanja ostvariti ukupne primitke u iznosu većem od 40.000,00 EUR, trebao bi podnijeti i prijavu u Registar obveznika PDV-a.

Nakon otvaranja obrta savjetuje se izraditi pečat. Pečat služi za ovjeravanje računa i drugih dokumenata koji nastaju u poslovanju obrta. Za izradu pečata kod pečatoresca potrebno je donijeti kopiju rješenja o registraciji obrta.

Sve fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici, liječnici i dr.) u sporovima koji se tiču te djelatnosti dužne su zatražiti pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima putem sustava e-Komunikacija. Obrtnici i druge osobe koje se ne prijave riskiraju nepravovremeno informiranje o tijeku sudskog postupka, istek rokova u sudskom postupku i gubitak procesnih prava.

Za poslovanje obrta potrebno je otvoriti transakcijski račun kod izabrane financijske institucije. Transakcijski račun je potreban kako bi se porezi i druge obveze plaćale na propisani način. Kod otvaranja računa u banku potrebno je donijeti rješenje o registraciji obrta.

Koje poslovne knjige treba voditi?

Poslovne knjige propisane Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak obvezne su za fizičke osobe koje obavljaju: samostalnu obrtničku djelatnost, djelatnost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva. Obrtnici mogu voditi poslovne knjige samostalno ili uz pomoć drugih (knjigovodstveni servisi, druge stručne osobe itd.) i to u elektroničkom ili „papirnatom“ zapisu.

Poslovne primitke i izdatke koji nastaju u vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti, fizičke osobe bilježe u Knjigu primitaka i izdataka po načelu blagajne. To znači da se primici bilježe tek nakon što su naplaćeni, odnosno izdaci nakon što su plaćeni. Izuzetak od temeljnog načela blagajne jesu izdaci temeljem otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

Poslovne knjige se vode posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

Svaka od poslovnih knjiga vodi se na propisanim obrascima:

−       Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI),

−       Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI),

−       Knjiga prometa (Obrazac KP),

−       Evidencija o tražbinama i obvezama (Obrazac TO),

−       Evidencija o nabavi i utrošku repromaterijala (izgled evidencije nije propisan)

Za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun. Obveza izdavanja računa propisana je odredbama Općeg poreznog zakona, kao i posebnim poreznim propisima. Ukoliko se naplata vrši u gotovini, svaki izdavatelj računa dužan je koristiti fiskalni naplatni uređaj sukladno Zakonu o fiskalizaciji.

Računi se ispostavljaju najmanje u dva primjerka - jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama.

Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23) propisuje rok od najmanje 11 godina za čuvanje isprava temeljem kojih su uneseni podaci u poslovne knjige, pri čemu rok za čuvanje navedenih knjigovodstvenih isprava počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslove knjige u koje su isprave upisane.

Porez na dohodak

Prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23), dohodak je razlika između primitaka i izdataka nastalih u jednoj kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju.

Dohotkom se smatraju primici koje ostvari porezni obveznik na tržištu rada, robe, usluga i kapitala te davanjem na korištenje imovine i imovinskih prava, kao i primici od osiguranja. Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja, dohodak od poljoprivrede i šumarstva.

Rashodima se smatraju i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist zaposlenika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, a na koje se ne plaća porez na dohodak prema Zakonu o porezu na dohodak.

Rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se rashodi koji nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika i nisu posljedica obavljanja djelatnosti.

Visina stope po kojoj se plaća porez na dohodak ovisi o visini ostvarenog dohotka. Ostvareni dohodak moguće je umanjiti u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak (za plaće novozaposlenih osoba, za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja, državne potpore za obrazovanje i naobrazbu, izdatke za istraživanje i razvoj, dane donacije i sl.).

Na taj se način izračunava iznos oporezivog dohotka na koji se, do visine osobnog odbitka, porez ne plaća. Iznad tog iznosa porez na dohodak plaća se na sljedeći način: porezne stope godišnjeg poreza na dohodak utvrđuju jedinice lokalne samouprave prema limitima propisanim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ br. 114/23).

Niža stopa do 50.400,00 EUR godišnje – do 4.200,00 EUR mjesečno

Viša stopa od 50.400,00 EUR godišnje – od 4.200,00 EUR mjesečno

Odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave objavljena je u „Narodnim novinama“ krajem prosinca 2023., i stupila na snagu 1. siječnja 2024. godine i primjenjuje se do donošenja nove odluke.

Poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu poduzetničku djelatnost, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost te ostvaruje godišnje primitke u visini do 40.000,00 EUR, porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu.

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave, obrtnicima koji su prijavili paušalno oporezivanje prilikom upisa u Registar poreznih obveznika. Za sljedeća porezna razdoblja iznos paušalnog poreza utvrđuje se temeljem godišnjeg izvješća kojeg obrtnik sam podnosi na Obrascu PO-SD.

Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu, ukinuti rješenje o paušalnom oporezivanju i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza prema ostvarenom dohotku, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario primitke iznad iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.

Porezni obveznik koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu ne vodi poslovne knjige, osim evidencije o prometu na Obrascu KPR, u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak. Ostale evidencije (npr. prema Zakonu o radu) u obvezi je voditi obrtnik koji porez na dohodak plaća paušalno.

Uvjeti za paušalno oporezivanje obrtničke djelatnosti su:

−       da obrtnik nije obveznik PDV-a (ni kao obvezni, ni kao dobrovoljni obveznik),

−       da po osnovi samostalnih djelatnosti godišnje ne ostvari ukupne primitke veće od dozvoljenog graničnog iznosa za ulazak u sustav PDV-a.

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Porez na dodanu vrijednost uplaćuje u proračun RH svaka fizička i pravna osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. Riječ je o naknadi za isporučena dobra ili obavljene usluge, a plaća se po stopama od 5 %, 13 % i 25 %.

Obrtnik je obveznik poreza na dodanu vrijednost, ako isporučuje dobra i obavlja usluge čija je vrijednost u prethodnoj kalendarskoj godini (nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su oslobođene plaćanja PDV-a) veća od 40.000,00 EUR.

U tom je slučaju obrtnik dužan upisati se u Registar obveznika PDV-a u ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu u trenutku kada su isporuke malog poreznog obveznika prešle prag isporuka od 40.000,00 EUR.

Obrtnik može postati obveznik PDV-a i na početku obavljanja djelatnosti, ako se dobrovoljno prijavi u Registar obveznika PDV-a u tekućoj godini kad počinje obavljati poduzetničku djelatnost, i to najkasnije prije prve isporuke dobara i usluga.

Osim obveznog ulaska u sustav PDV-a, obrtnici mogu ući u sustav PDV-a, odnosno upisati se u registar obveznika PDV-a dobrovoljno, bilo kada tijekom godine. Odluka o dobrovoljnom ulasku u sustav PDV-a obvezuje ih da trebaju biti obveznici PDV-a sljedeće tri kalendarske godine.

Obrtnik ima pravo na odbitak pretporeza ako je upisan u Registar obveznika PDV-a, a ako je u obračunskom razdoblju pretporez veći od porezne obveze, ima pravo na povrat razlike između plaćenog poreza i porezne obveze.

Porez na dobit

Temeljem Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 114/22, 114/23), porez na dobit plaća se po stopi od 18 % ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 1.000.000,00 EUR, dok za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 1.000.000,00 EUR porezna stopa iznosi 10 %.

Obveznik poreza na dobit može biti fizička osoba koja utvrđuje dohodak na način propisan za samostalne djelatnosti prema propisima o oporezivanju dohotka ili koja počinje obavljati takvu samostalnu djelatnost, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Fizička osoba postaje obveznik poreza na dobit ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 1.000.000,00 EUR.

Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta čini dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu.

Poreznu osnovicu nerezidenta čini samo dobit ostvarena u tuzemstvu, a utvrđuje se prema odredbama Zakona o porezu na dobit. U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine, ako Zakonom o porezu na dobit nije drukčije određeno.

Privremena obustava i zatvaranje obrta

Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine, o čemu pisano izvješćuje nadležno upravno tijelo u roku od 30 dana od dana obustave.

Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju.

Obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile. O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisano izvijestiti nadležno upravno tijelo najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena privremene obustave obavljanja obrta.

Privremena obustava obavljanja obrta može se prijaviti za sjedište obrta i za izdvojeni pogon obrta. O privremenoj obustavi i ponovnom početku obavljanja djelatnosti nadležni ured donosi rješenje.

Kod zatvaranja obrta nadležno upravno tijelo koje izdaje obrtnicu, obavlja i odjavu obrta, odnosno rješenjem utvrđuje prestanak obrta i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.

Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Obrt prestaje po sili zakona, primjerice, u slučaju smrti obrtnika, ako se ne nastavi vođenje obrta, ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta, ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od jedne godine od dana izdavanja obrtnice i dr.

Na kraju, obrt je vrlo jednostavno i povoljno registrirati. Dovoljno je prijaviti se putem online servisa e-Obrt i iz svog naslonjača registrirati obrt u par klikova. Dopušteno je obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zakonom zabranjena, obrt može registrirati svaka punoljetna osoba, ali i stranac. Nije potreban temeljni kapital. Obrt može i zapošljavati druge osobe. Kod zapošljavanja u obrtu nema ograničenja broja zaposlenih.

Ivan VIDAS, mag. oec.

Izvori:

1. Zakon o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20)
2. https://www.hok.hr/sites/default/files/page-docs/2024-01/HOK_Vodic_za_poslovanje_u_obrtu_2024_sijecanj_0.pdf
3. https://www.hok.hr/gospodarstvo-i-savjetovanje/registracija-obrta/obrt-i-oblici-obrta
4. https://www.hok.hr/gospodarstvo-i-savjetovanje/registracija-obrta/uvjeti-za-otvaranje-i-obavljanje-obrta
5. https://www.hok.hr/gospodarstvo-i-savjetovanje/registracija-obrta/sto-slijedi-nakon-registracije