14.11.2022 12:00

Temeljni kapital u eurima

S danom 01. siječnja 2023. godine euro postaje službena valuta Republike Hrvatske. Od toga datuma većina pravnih osoba morat će se uskladiti i s pravilima vezanima uz iznos njihovog temeljnog kapitala. Ova obveza stupiti će na snagu s danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.  Do sada su u fokusu usklađivanja s uvođenjem eura kao službene valute bili potrošači, opravdano, međutim od uvođenja eura kao službene valute većina poduzetnika će trebati uskladiti odnosno preračunati temeljni kapital i dijelove koji na njega otpadaju u odgovarajući eurski iznos. U ovom tekstu u kratkim crtama ćemo se osvrnuti na neke od obveza dioničkih društava i društava ograničene odgovornosti.

Za početak ova obveza je propisana Zakonom o uvođenju eura kao službene valute Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 57/22. i 88/22). U članku 65. stavku 2. ovoga zakona propisana je obveza dioničkih društava preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice primjenom fiksnog tečaja konverzije iz kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanja iz ovoga zakona, pri čemu su dionička društva tako dobiveni iznos istodobno dužna uskladiti sa zahtjevima i na način kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava.

Gotovo identična obveza propisana je i za društva ograničene odgovornosti. Tako članak 65. stavak 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute Republike Hrvatske propisuje da su  društva s ograničenom odgovornošću dužna preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na poslovne udjele primjenom fiksnog tečaja konverzije iz kune u euro, uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona, pri čemu su društva s ograničenom odgovornošću tako dobiveni iznos istodobno dužna uskladiti sa zahtjevima i na način kako je uređeno propisom kojim se uređuje osnivanje trgovačkih društava.

Kasnije je donesen Zakon o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj: 114/2022, dalje u tekstu ZIZTD ili samo izmjene) koji je objavljen u Narodnim novinama dana 03. listopada 2022. godine, a kojim je odgovarajuće izmijenjen Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj:  111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, dalje u tekstu ZTD).

Prije svega ovom izmjenom je određeno da temeljni kapital i dionice, osim onih bez nominalnog iznosa, moraju glasiti na nominalne iznose izražene u eurima. Dalje, ovom izmjenom je za dionička društva određen najniži iznos temeljnog kapitala i najniži nominalni iznos dionica. Tako umjesto dosadašnjih 200.000,00 kuna najniži iznos temeljnog kapitala za dioničko društvo iznosi 25.000,00 eura. Prema novom uređenju nominalni iznos dionice ne može biti manji od 1,00 eura. Izmjenom je propisano da nominalni iznosi dionica koji su veći od nominalnog iznosa od 1,00 eura moraju biti izraženi cijelim brojem. 

Izmjena se odnosi i na društva ograničene odgovornosti. Od uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj temeljni kapital društva i nominalni iznos poslovnog udjela moraju biti izraženi u eurima.  Izmjenom je propisano da je najniži iznos temeljnog kapitala društva ograničene odgovornosti 2.500,00 eura. Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti niži od 10,00 eura dok nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja 10.

Također, kod jednostavnog društva ograničene odgovornosti ovom izmjenom propisan je najniži iznos temeljnog kapitala društva u iznosu 1 euro, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela je isto 1 euro. Naravno, temeljni kapital i poslovni udjeli u društvu moraju glasiti na pune iznose eura.

Dionička društva, društva ograničene odgovornosti i jednostavna društva ograničene odgovornosti dužni su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala s eurskim iznosima u skladu s pravilima iz ZIZTD-a i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisana Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Tako je u prijelaznim i završnim odredbama ZIZTD, člankom 21. stavkom 2.  propisano da su dionička društva dužna uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine dionice s odredbama članka 161. ZTD-a koji je izmijenjen člankom 1. ZIZTD-a, odnosno da temeljni kapital i dionice moraju glasiti na nominalne iznose izražene u eurima, s odredbama članka 162. ZTD-a koji je izmijenjen člankom 2. ZIZTD-a, odnosno da je najniži iznos temeljnog kapitala 25.000,00 eura i članka 163. ZTD-a koji je izmijenjen člankom 3. ZIZTD-a, da nominalni iznos dionice ne može biti manji od 1,00 eura i da nominalni iznos dionica koji je veći od 1 eura mora biti izražen cijelim brojem i to prilikom prve promjene tog kapitala, spajanja, podjele dionica ili zamjene dionica s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa, ali ne kasnije od godine dana od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve dionice društva.

Također i društva s ograničenom odgovornošću dužna su uskladiti iznose temeljnog kapitala i dijelove tog kapitala koji se odnose na pojedine poslovne udjele s odredbama članka 389. ZTD-a koji je izmijenjen člankom 12. ZIZTD-a, odnosno da je najniži iznos temeljnog kapitala društva ograničene odgovornosti 2.500,00 eura, članka 390. ZTD-a koji je izmijenjen člankom 13. ZIZTD-a, da nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti niži od 10,00 eura dok nominalni iznos poslovnog udjela mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja 10, članka 390.a ZTD-a koji je izmijenjen člankom 14. ZIZTD-a, tj. iznos temeljnog kapitala društva iznosi 1 euro, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela je 1 euro kao i s odredbama članka 445. ZTD-a koji je izmijenjen člankom 16. ZIZTD-a, a koji kaže da svakih 10,00 eura nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas odnosno kod društva iz članka 390a svakih 1,00 euro nominalnog iznosa i to prilikom prve promjene tog kapitala, odnosno spajanja ili podjele poslovnih udjela, ali ne kasnije od tri godine od dana uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve poslovne udjele društva.

Propisano je kada odnosno u kojim situacijama ova društva moraju poduzeti usklađivanje, ali propisan je i krajnji rok u kojem društva moraju uskladiti iznose temeljenog kapitala i dijelove toga kapitala s eurskim iznosima. Kao krajnji rok za dionička društva određen je rok od godine dana od dana uvođenja eura kao službene valute dok je kao krajnji rok za društva ograničene odgovornosti određen rok od tri godina od dana uvođenja eura kao službene valute.  Ove rokove je bitno poštivati jer je za nepoštivanje propisana stroga posljedica.

Ove odluke o usklađenju donosi glavna skupština za dionička društva odnosno skupština društva za društva ograničene odgovornosti. Izmjenom je propisano da prilikom donošenja ovih odluka ne mora biti ispunjen uvjet kvoruma čak ni ako se on inače zakonom ili u društvu zahtijeva za donošenje odluke na glavnoj skupštini odnosno skupštini društva. Odluke se donose običnom većinom glasova. Ovim izmjenama je propisano i da u donošenju odluke na glavnoj skupštini sudjeluju i imatelji povlaštenih dionica, čak i ako je određeno da one inače ne daju pravo glasa u glavnoj skupštini. Za valjanost odluke glavne skupštine ne traži se da se o tome donese i posebna odluka dioničara koji inače odlučuju na posebnoj skupštini ili odvojenim glasovanjem. Bitno je spomenuti i da odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću mora biti u obliku javnobilježničke isprave.

Izmjenom je određeno da će se pri preračunavanju postojećeg iznosa temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na dionice odnosno poslovne udjele primijenit fiksni tečaj konverzije kune u euro , uz zaokruživanje na najbliži cent, u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje kako su uređena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Opća pravila za preračunavanje i zaokruživanje nalaze se u  članku 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te je propisano da se preračunavanje izvršava primjenom punoga brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja, pri čemu se dobiveni rezultat zaokružuje sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz članaka 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97, i to na dvije decimale, a na temelju treće decimale. Člankom 14. stavkom 3. Zakon o uvođenju eura propisano je sljedeće matematičko pravilo zaokruživanja tako, ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, a ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.

Odlukom o usklađenju iznosa temeljnog kapitala i dionica odnosno nominalnih iznosa poslovnih udjela koji se dobiju preračunavanjem i zaokruživanjem prema pravilima preračunavanja, dioničko društvo odnosno društvo s ograničenom odgovornošću povećat će ili smanjiti temeljni kapital u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela uskladili s odredbama o eurskim iznosima temeljnog kapitala i dijelovima koji otpada na njega.

Izmjenom je dalje propisano da ako se pri usklađenju povećava temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela, za to se mogu koristiti zakonske rezerve, rezerve kapitala i statutarne rezerve odnosno rezerve predviđene društvenim ugovorom i kada nije predviđeno da se mogu koristiti u tu svrhu, ostale rezerve iz dobiti i zadržana dobit društva te neraspoređena dobit poslovne godine. Te se rezerve i zadržana dobit mogu koristiti pri usklađenju bez ikakvog ograničenja. Vlastite dionice i vlastiti poslovni udjeli sudjeluju u usklađenju i odgovarajućem povećanju temeljnog kapitala.

Prema izmjenama ukoliko se pri usklađenju smanjuje temeljni kapital i nominalni iznosi dionica odnosno poslovnih udjela, iznos za koji je smanjen temeljni kapital može se iskoristiti za pokriće gubitka ili za unos u rezerve kapitala. Izmjenom je određeno i da se ne primjenjuju ograničenja iz članka 349. stavka 2. ZTD-a koja kažu da  je pojednostavnjeno smanjenje temeljnoga kapitala dopušteno samo nakon što se potroši dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala za koji one prelaze pet posto (5%) temeljnoga kapitala koji preostane nakon smanjenja kapitala kao i da su potrošene statutarne i ostale rezerve iz dobiti odnosno da smanjenje temeljnog kapitala nije dopušteno dok društvo ima zadržanu dobit i ograničenja iz članka 465 b ZTD-a, kojima je propisano korištenje iznosa temeljnog kapitala. Izmjenom je propisana zabrana da se iznos za koji je smanjen temeljni kapital ne smije isplatiti dioničarima odnosno članovima društva niti se može koristiti za to da ih se oslobodi od uplate dionice odnosno poslovnog udjela. Također, dioničar odnosno član društva koji nije potpuno uplatio svoju dionicu odnosno poslovni udio, a zbog smanjenja nominalnog iznosa dionice odnosno poslovnog udjela bi se njegova obveza na uplatu ugasila ili umanjila, dužan je odgovarajući iznos za koji je obveza ugašena ili umanjena uplatiti društvu.

Izmjenom je propisano da se provođenjem usklađenja nikome se ne smiju umanjiti njegova članska prava u društvu, osim ako se s time izričito ne suglasi prilikom donošenja odluke, odnosno u pisanoj izjavi danoj u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Bitno je isto spomenuti da se umanjenjem članskih prava ne smatra smanjenje nominalnog iznosa dionice odnosno poslovnog udjela ako se s time ne utječe na odnose između članova društva.

Izmjenama su propisane i posljedice za društva koja se ne usklade s odredbama i ne usklade temeljni kapital i dijelove koje otpadaju na njega s gore navedenim odredbama.

Tako je člankom 21. stavkom 10. ZIZTD-a propisano da se za dionička društva koja ne postupe u skladu s odredbama stavka 2. toga članka u propisanome roku smatra da je prvog dana nakon isteka toga roka nastupio razlog za prestanak društva koji će registarski sud upisati u sudski registar po službenoj dužnosti.

Identična posljedica je propisana za društva ograničene odgovornosti. Članak 21. stavak 11. ZIZTD-a kaže da se za društva s ograničenom odgovornošću koja ne postupe u skladu s odredbama stavka 3. toga članka u propisanome roku smatra da je prvog dana nakon isteka toga roka nastupio razlog za prestanak društva koji će registarski sud upisati u sudski registar po službenoj dužnosti.

Posljedice nepridržavanja ovih odredaba su stroge i kao što vidimo mogu dovesti do prestanka društva. Moguće da će ove odredbe i dovesti do prestanka nekih društava, pri tome prije svega mislimo na jednostavna društva ograničene odgovornosti i pojedina društva ograničene odgovornosti koja se neće uskladiti s ovim odredbama, dok je teško pomisliti da bi se isto moglo dogoditi dioničkom društvu.

Iako krajnji rokovi za usklađenje od jedne godine za dionička društva, odnosno tri godine za društva ograničene odgovornosti od uvođenja eura kao službene valute  mogu izgledati daleko, isti mogu biti varljivi, stoga smatramo da je bolje rješenje da društva pristupe usklađenju s ovim odredbama što ranije. Naravno, usklađenje s ovim odredbama je moguće tek od trenutka uvođenja eura kao službene valute, tako da tek od toga trenutka društva, odnosno skupštine društava mogu pristupiti donošenju odgovarajućih odluka vezanih uz preračunavanje iznosa temeljnog kapitala i dijelova koji otpadaju na njega iz kune u euro.  Na kraju tako je i propisano člankom 24. ZIZTD-a, koji kaže da taj zakon stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Ivan Jakić, dipl. iur.

IZVORI:

Zakon o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj: 114/2022)

Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22)

Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj: 57/22, 88/22)
Paušalni obrt i poslovanje
31.01.2023 09:00

KALKULATORU svijetu poduzetništva, jedan od najpopularnijih načina za početak bavljenja nekom djelatnošću predstavlja paušalni obrt. Bez obzira na izvjesna ograničenja, mikropoduzetnici ga najčešće koriste ako nemaju veći broj zaposlenika ili značajniji godišnji promet. S poreznog aspekta, paušalni obrt jedan je od najpovoljnijih oblika poslovanja, a svoje ime duguje upravo činjenici da se kod njega porez na dohodak od obavljanja obrta plaća u paušalnoj svoti. Autor u nastavku pobliže analizira poslovanje paušalnih obrta, njihovo osnivanje te prednosti i nedostatke.

Postignut dogovor na razini EU o prijedlogu Direktive -Države članice kroz Vijeće EU 12. prosinca 2022. postigle su načelni dogovor o prijedlogu Komisije za donošenje Direktive kojom bi se osigurala minimalna efektivna porezna stopa za velike multinacionalne grupacije (poduzeća). Time je učinjen značajan korak prema konačnoj provedbi zacrtane reforme oporezivanja multinacionalnih poduzeća, koja je pokrenuta pod okriljem OECD-a. Skorim donošenjem Direktive očekuje se postizanje veće pravednosti, preglednosti i stabilnosti unutar sustava međunarodnog oporezivanja dobiti.

Provedba poreznog nadzora
19.01.2023 08:00

Većina poduzetnika se tijekom svojeg poslovanja susrela sa poreznim nadzorom poslovnih aktivnosti. Iako, sam spomen poreznog nadzora izaziva određeni stupanj nelagode i straha kod poduzetnika, porezni nadzor ne treba uvijek promatrati s negativnog stajališta. Naime, kako bi poduzetnici što uspješnije i bezbolnije prošli kroz taj proces bez negativnih učinaka koji bi se odrazili na njihovo poslovanje, trebali bi preventivno poduzimati i određene mjere. 

Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba

Donesena je Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2023. godinu, a ona će iznositi 2,4%, što predstavlja sniženje u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 2,68%.

Employer brand ili brend (marka)poslodavca je izraz koji se koristi za opis reputacije i popularnosti tvrtke kao poslodavca i vrijednosti koja ta tvrtka pruža svojim zaposlenicima. Pojam “brand” dolazi iz svijeta marketinga te predstavlja sumu korisničke percepcije o tvrtki, ugledu, kvaliteti usluge, vrijednostima i dr. Employer branding je trenutno jedna od važnijih aktivnosti svake tvrtke ili HR tima, iz razloga što jasno definirana Employer branding strategija omogućava poslodavcima da pronađu, privuku i zaposle najbolje radnike i talente, ali i da zadrže kvalitetan postojeći kadar. Autor u članku pojašnjava važnost i ulogu Employer brandinga na tržištu rada s osvrtom na korake za izgradnju imidža poslodavca te uspješne Employer branding strategije.