26.03.2020 15:00
Budući da nedvojbeno epidemija koronavirusa predstavlja ozbiljnu ugrozu zdravlja velikog broja ljudi, davanje ovlaštenja Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske da donese privremene interventne mjere, među kojima i mjeru obustave rada odnosno ograničavanje radnog vremena u djelatnosti trgovine, zasigurno je od odlučne važnosti za suzbijanje širenja koronavirusa, odnosno za zaštitu zdravlja velikog broja ljudi.

Uvodno je potrebno apostrofirati da je Zakonom o dopuni Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ br. 31/20. – stupio na snagu 19. ožujka 2020.) dodan članak 22.a kojim je propisano da u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (stavak 1.). Uz to, propisano je da se odluke i upute iz stavka 1. ovoga članka donose radi zaštite života i zdravlja građana, očuvanja imovine, gospodarske aktivnosti i okoliša te ujednačavanja postupanja pravnih osoba i građana (stavak 2.).

Na temelju prethodno navedenog članka 22.a Zakona o sustavu civilne zaštite Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, dana 19. ožujka 2020., donio je Odluku o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja („Narodne novine“ br. 32/20.). Navedenom Odlukom određeno je da su s obzirom na put prijenosa bolesti COVID-19 sve osobe na području Republike Hrvatske obvezne se strogo pridržavati protuepidemijskih mjera i stroge mjere socijalnog distanciranja iz ove Odluke u trajanju od 30 dana od dana donošenja ove Odluke. Jedna od protuepidemijskih mjera koje se nalaže ovom Odlukom je i obustava rada u djelatnosti trgovine osim slijedećih prodavaonica i objekata:

- prodavaonica prehrambenih artikala

- prodavaonica prehrambenih i higijenskih artikala

- tržnica i ribarnica

- specijaliziranih prodavaonica za prodaju i izdavanje lijekova (ljekarne)

- specijaliziranih prodavaonica za prodaju i izdavanje veterinarsko-medicinskih proizvoda

- poljoprivrednih ljekarni

- benzinskih postaja

- kioska

- pekarnica

- kemijskih praonica rublja

- specijaliziranih prodavaonica za prodaju ortopedskih i drugih pomagala

- specijaliziranih prodavaonica dječje opreme

- specijaliziranih prodavaonica hrane za životinje

- izdavanje građevinskog materijala na temelju narudžbe u maloprodaji

- logističkih i distributivnih centara hrane, pića i higijenskih proizvoda i

- veledrogerija.

Međutim, prethodno navedene prodavaonice i objekti koji nastavljaju rad u skladu s ovom Odlukom obvezni su:

– osigurati da se kod ulaska u prodavaonice i objekte ne stvaraju gužve, te jasne upute o tome staviti na sve ulaze u prodavaonice i objekte kao i ostala prodajna mjesta

– svu rasutu robu prodavati zapakirano

– primjenjivati mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja svih prostora

– organizirati rad tako da bude osigurana što veća međusobna udaljenost radnika uz poštovanje stroge mjere socijalnog distanciranja

– redovito provjetravati prostore

– osigurati punktove s dezinfekcijskim sredstvima za ruke u prostorima za korisnike te uz njih postaviti kratku obavijest o općim mjerama smanjenja rizika od zaraznih bolesti

– na vidnim mjestima istaknuti upute i preporuke za pridržavanje općih pravila o higijeni te strogoj mjeri socijalnog distanciranja.

Vezano uz prethodno navedeno nametnula se i potreba interveniranja u tekst Zakona o trgovini (»Narodne novine«, br. 87/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19. i 98/19.) Dakle, bilo je potrebno, a s obzirom na ovakvu izvanrednu situaciju vezano uz epidemiju koronavirusa, dopuniti Zakon o trgovini radi uređenja radnog vremena trgovina na području RH u posebnim okolnostima, odnosno omogućiti da Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, u takvim uvjetima, određuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine, te pri tome i uvesti pojam „posebne okolnosti“.

Stoga je Zakonom o dopunama Zakona o trgovini („Narodne novine br. 32/20. – stupio na snagu 20. ožujka 2020.), prije svega, u članku 2. dodana točka 12. koja propisuje da pojam „posebne okolnosti“ podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. Također, dodan je članak 57.a koji propisuje da radno vrijeme u djelatnosti trgovine u posebnim okolnostima određuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. U tom kontekstu možemo istaknuti kako ovim dopunama, a komparirajući ih sa najnovijima dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti1, nisu odgovarajuće dopunjene i prekršajne odredbe u smislu mogućih postupanja suprotno odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske iz članka 57.a trenutno važećeg Zakona o trgovini.

Inače, prema članku 57. stavku 1. Zakona o trgovini trgovac određuje radno vrijeme prodavaonice i drugog oblika trgovine na malo u skladu s ovim Zakonom pri čemu će uzeti u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštivanje njihovih prava uređenih ovim Zakonom, Zakonom o radu, drugim radno pravnim propisima, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća i ugovorom o radu, posebno u pogledu plaće i naknade plaće, dodataka na plaću, rasporeda i preraspodijele radnog vremena, prekovremenog i noćnog rada, te stanke, dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora. Nadalje, a vezano uz radno vrijeme, isti Zakon u članku 61. propisuje da je trgovac dužan na prodajnom objektu jasno, vidljivo i čitljivo za potrošače istaknuti radno vrijeme (stavak 1.), te da su trgovac i kupci dužni se pridržavati radnog vremena prodavaonice,kao i da je trgovac dužan 15 minuta prije završetka radnog vremena prodavaonice jednom ili više puta upozoriti kupce koji se zateknu u prostoru prodavaonice na kraj dnevnog radnog vremena prodavaonice (stavak 2.). U tom smislu možemo istaknuti kako je jedina prekršajna odredba koja se odnosi na radno vrijeme sadržana u članku 71. stavku 1. podstavku 9. Zakona o trgovini, a koja predviđa kažnjavanje za prekršaj ako se ne istakne na jasan, vidljiv i čitljiv način za potrošače radno vrijeme (članak 61.).

Osim toga, Pravilnik o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo („Narodne novine“ br. 80/01. i 87/08.) uređuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, te radno vrijeme tržnica.  

Nadalje, na temelju članka 22.a Zakona o sustavu civilne zaštite, a sada i članka 57.a Zakona o trgovini, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, dana 21. ožujka 2020. godine, donio je Odluku o radnom vremenu trgovina („Narodne novine“ br. 35/20.), prema kojoj se, a radi zaštite djelatnika u trgovinama kojima je, sukladno Odluci o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja dopušten rad, kao i zbog mogućnosti preraspodjele djelatnika i učinkovitog upravljanja ljudskim resursima, određuje radno vrijeme u tim trgovinama od 8,00 do 17,00 sati.

Pored toga, a kako je uočeno da se u međuvremenu u radu tržnica nisu poštovale mjere određene Odlukom o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja od 19. ožujka 2020. (primjerice mjera socijalnog distanciranja), Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, 22. ožujka 2020. godine, donio je Odluku o mjeri obustave rada tržnica i svih objekata u sastavu tržnica u kojima se obavljaju druge djelatnosti („Narodne novine“ br. 35/20.).

Na kraju, a vezano uz ovu tematiku, možemo dodati da je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske dana 23. ožujka 2020. godine donio Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 35/20.), s tim da je tom Odlukom određeno da se takva zabrana, uz ostalo, ne odnosi niti na slučajeve kupnje hrane i osnovnih potrepština, pri čemu je potrebno posjedovati valjanu propusnicu za ulazak i izlazak s područja prebivališta ili stalnog boravišta, a koju u ovom slučaju izdaju, ovjeravaju i potpisuju nadležni stožeri civilne zaštite.

Željko Kudrić, dipl.iur.


____________________________________

1 Vidi članak: „Obustava rada ugostiteljskih objekata u uvjetima posebnih okolnosti – epidemija koronavirusa“, autor: Željko Kudrić, objavljen 23. ožujka 2020. 

AVIONKoliki značaj predstavljaju zračni prijevoznici možemo najbolje sagledati u činjenici kako je upravo zračni promet najmlađa grana jednog od nositelja gospodarstva svake zemlje - prometa. Industrija zračnog prometa raste velikom brzinom kako u svijetu tako i na području Europe. Nakon liberalizacije tržišta zračni promet se izrazito mijenja, što najviše utječe na zračneprijevoznike i njihov način poslovanja. Autor u članku obrađuje poslovne modele zračnih prijevoznika s naglaskom low-cost strategiju.

Trgovina na malo obavlja se u prodavaonicama i izvan prodavaonica ako  su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani odredbama propisa kojima se uređuje djelatnost trgovine.  Tko sve može, na koje načine i uz koje uvjete obavljati djelatnost trgovine na malo izvan prodavaonice, pišemo u nastavku ovoga članka.

Osim u prostoriji za usluživanje gostiju koja se nalazi unutar ugostiteljskog objekta, ugostitelji mogu, naročito kad im to vremenske prilike dopuštaju, goste usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi), a u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekta, pružanje ugostiteljskih usluga u cijelosti se obavlja na otvorenom prostoru. Za vrijeme i na mjestima manifestacija i proslava koje se organiziraju  u turističko promidžbene svrhe na otvorenom, ugostiteljske usluge mogu pružati sudionici na tim događanjima. Uz koje uvjete i na koje načine se mogu  ugostiteljske usluge pružati na otvorenim prostorima, pišemo u nastavku članka.

S promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.