15.10.2018 07:45
Osoba koja na internetskoj stranici objavljuje određeni broj oglasa za prodaju, nema automatski svojstvo „trgovca”. Ta djelatnost može se smatrati „poslovnom praksom” samo ako ta osoba djeluje u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću

Priopćenje za medije br. 143/18
U Luxembourgu 4. listopada 2018.

Presuda u predmetu C-105/17
Komisija za zaštita na potrebitelite/Evelina Kamenova

Potrošač je kupio rabljeni sat na internetskoj platformi za prodaju. Nakon što je utvrdio da sat nema svojstva naznačena u prodajnom oglasu, potrošač je od prodavatelja zatražio raskid ugovora. Evelina Kamenova, prodavateljica, odbila je preuzeti robu i izvršiti povrat plaćenog iznosa. Potrošač je stoga podnio pritužbu bugarskoj Komisiji za zaštitu potrošača (u daljnjem tekstu: KZP).

Nakon provedenih provjera, KZP je utvrdio da je 10. prosinca 2014. na toj stranici još uvijek bilo aktivno osam oglasa za prodaju različitih proizvoda koje je objavila E. Kamenova pod pseudonimom „eveto-ZZ”.

Odlukom od 27. veljače 2015. KZP je utvrdio da je E. Kamenova počinila upravni prekršaj te joj je na temelju nacionalnog Zakona o zaštiti potrošača izrekao veći broj prekršajnih novčanih kazni. Prema KZP-ovim navodima, E. Kamenova ni u jednom od navedenih oglasa nije navela tvrtku i adresu trgovca kao ni adresu elektroničke pošte, ukupnu cijenu proizvoda stavljenog na prodaju, sva uključena davanja i poreze, uvjete plaćanja, isporuke i izvršenja, pravo potrošača na odustajanje od ugovora o prodaji sklopljenog na daljinu, uvjete, rok i načine ostvarivanja tog prava kao ni podsjetnik na postojanje zakonskog jamstva o usklađenosti prodavanih proizvoda s ugovorom o prodaji.

E. Kamenova podnijela je tužbu protiv te odluke pred bugarskim sudom navodeći da nema svojstvo „trgovca” i da se stoga na nju ne primjenjuju odredbe bugarskog zakona. U tim je okolnostima Administrativen sad – Varna (Upravni sud u Varni, Bugarska) postavio Sudu upit može li se osoba koja na internetskoj stranici objavljuje relativno veliki broj oglasa za prodaju robe znatne vrijednosti smatrati „trgovcem” u smislu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi1.

U svojoj današnjoj presudi Sud prije svega navodi da je za kvalifikaciju dotične osobe kao „trgovca” u smislu te direktive nužno da ona djeluje „u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću” odnosno u ime ili za račun trgovca.

Sud nadalje pojašnjava da se smisao i doseg pojma „trgovac” moraju odrediti s obzirom na pojam „potrošač”, koji označava svakog pojedinca koji se ne bavi trgovačkim ili profesionalnim djelatnostima.

Sud u tom pogledu utvrđuje da nacionalni sud mora u svakom pojedinačnom slučaju, na temelju činjeničnih elemenata kojima raspolaže, razmotriti je li fizička osoba poput E. Kamenova djelovala u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću, provjeriti, među ostalim, je li prodaja provedena organizirano ili redovito, je li njezin cilj ostvarivanje dobiti i je li ponuda usmjerena na ograničeni broj proizvoda te razmotriti prodavateljev pravni status i tehničke sposobnosti.

Uz to, kako bi se smatralo da je predmetna djelatnost „poslovna praksa”, nacionalni sud mora provjeriti, s jedne strane, proizlazi li ta djelatnost iz prakse koju provodi „trgovac” i, s druge strane, predstavlja li ona radnju, izostavljanje, tijek postupanja ili zastupanja odnosno tržišno komuniciranje „u izravnoj [...] vezi s promocijom, prodajom ili dobavljanjem proizvoda potrošačima”.

U tim okolnostima Sud zaključuje da se fizička osoba koja na internetskoj stranici istodobno objavljuje određeni broj oglasa u kojima nudi na prodaju novu i rabljenu robu može smatrati „trgovcem” i da takva djelatnost može predstavljati „poslovnu praksu” samo ako ta osoba djeluje u svrhe povezane sa svojom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću.
__________________

(^ 1) Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (SL 2005., L 149, str. 22.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 8., str. 101. i ispravak SL 2016., L 332, str. 25.)

KAVAOsim u prostoriji za usluživanje gostiju koja se nalazi unutar ugostiteljskog objekta, ugostitelji mogu, naročito kad im to vremenske prilike dopuštaju, goste usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi), a u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekta, pružanje ugostiteljskih usluga u cijelosti se obavlja na otvorenom prostoru. Za vrijeme i na mjestima manifestacija i proslava koje se organiziraju  u turističko promidžbene svrhe na otvorenom, ugostiteljske usluge mogu pružati sudionici na tim događanjima. Uz koje uvjete i na koje načine se mogu  ugostiteljske usluge pružati na otvorenim prostorima, pišemo u nastavku članka.

S promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.

B2B Marketing
06.05.2022 08:17

Poslovni kontekst se brzo mijenja, stoga u marketingu posebno vrijedi da iz dana u dan treba preispitivati aktivnosti, kanale, alate i slično. Na ista pitanja od prije par mjeseci ili godina, danas dobivate drugačije odgovore. Nešto što vam je bilo dobro prije nekog vremena, možda više nije idealno danas. Timing za korištenje nekog alata je bitan, nije dobro uraniti, ali ni zakasniti. A tko se ne mijenja, zaostaje. Tvrtke se moraju prilagođavati, razmatrati koje su to poslovne prakse i trendovi koje bi mogli usvojiti, pa evo, mali vodič kroz B2B marketing.

Bonitet trgovačkih društava predstavlja ocjenu likvidnosti i kreditne sposobnosti, a u najširem smislu sveobuhvatnu ocjenu (“krvnu sliku”) temeljenu na analizi završnog računa i financijske situacije u poduzeću. Poduzetnici vrlo često imaju potrebe za dodatnim sredstvima financiranja te ulaze u različite poslovne odnose, npr. vjerovničko dužničke, poslovna partnerstva, kupovine i prodaje poduzeća i sl.