17.05.2022 13:01
Tvornica
ZAGREB, 17. svibnja 2022. (Hina) - Hrvatska može povećati proizvodnju suncokretovog ulja i postati njegov izvoznik, ocjenjuje se u analizi konzultantske tvrtke Smarter u kojoj se ističe da Hrvatska proizvodi više suncokreta nego što joj treba, ali i znatno manje ulja od vlastitih potreba.

Zbog rata u Ukrajini tržišni tokovi su poremećeni uz neizvjesnost, nestašicu i drastičan globalni rast cijena suncokreta i suncokretovog ulja, budući da proizvodnja Ukrajine i Rusije odnosno njihov izvoz dominira na globalnom tržištu, kažu u Smarteru. Stoga će, dodaju, svako daljnje predviđanje kretanja cijena i ponude u prvom redu ovisiti o mogućnostima dobave suncokretova ulja i zrna iz Ukrajine kao i logističkim uvjetima za dopremu zaliha u Europu. Proizvodnja suncokreta u Hrvatskoj zadnjih godina raste iako površine nisu povećane, što je rezultat kvalitetnijeg ulaganja u proizvodnju i rasta prinosa, navode iz Smartera ističući kako Hrvatska proizvodi suncokreta više nego što su njene potrebe. Samodostatnost je oko 212 posto, no zadovoljavamo tek 44 posto potreba za suncokretovim uljem. S obzirom da imamo proizvodne kapacitete za preradu suncokreta u suncokretovo ulje bilo bi logično, s obzirom na rast cijena da se veće količine ulja osiguraju iz domaćih izvora te da domaće suncokretovo zrno preradimo u tvornicama u Hrvatskoj, kažu u Smarteru. "Tako bismo osigurali stabilnu ponudu ulja za domaće tržište, a imamo i kapacitete za izvoz ove izrazito tražene i skupe namirnice, za kojom vlada velika potražnja na globalni i na EU tržištu", kaže se u Smarterovoj analizi.

Ima prostora za rast proizvodnje

Prema podacima iz analize, Hrvatske u u 2020. zasijala suncokret na 39.000 hektara, dok je proizvedeno 120.000 tona suncokreta uz prinos od 3,1 t/ha što je na razini najboljih EU prinosa. Bilježi se i značajno povećanje otkupnih cijena u 2022., uzrokovano globalnom nesigurnošću koja je povećala cijenu na 4,70 kn/ kg u ožujku ove godine, dok su se cijene suncokreta godinama prije kretale na razini od oko 2 kn/kg. Cijene suncokretovog ulja u veleprodaji su se u ožujku kretale iznad 12 kn/kg, početkom svibnja je cijena došla na 15,78 kn/kg, dok su početkom prošle godine bile oko 8,5 kn/kg od kada je cijena počela rasti iz mjeseca u mjesec. S ratom u Ukrajini se taj rast intenzivirao, kažu u Smarteru. Smatraju i kako po ostvarenim prinosima u proizvodnji uljarica možemo biti zadovoljni jer se nalazimo čak i iznad svjetskog i europskog prosjeka. Stoga, kako ističu, možemo reći da smo u proizvodnji uljarica konkurentni na svjetskom tržištu, što bi nam trebalo osigurati stabilnost u narednom izazovnom razdoblju. Što se tiče proizvodnje suncokretova ulja, Hrvatska proizvodi gotovo 40.000 tona sirovog ulja suncokreta i oko 60.000 tona rafiniranog ulja. U 2020. je Hrvatska uvezla ukupno 69.079 tona suncokretovog ulja, dok je izvoz bio 42.767 tona. U 2021. izvoz je povećan na 45.070 tona, a uvezeno je 78.572 tona suncokretovog ulja.

Tijekom 2020. izvezeno je i 60.537 tona suncokretovog sjemena, dok je taj izvoz u 2021. povećan na 64.664 tona. "Prostora za rast domaće prerade ima, i za domaće potrebe te izvoz i to bi trebala u ovom trenutku biti važna strateška odluka Vlade, ukoliko želimo osigurati stabilnost domaćeg tržišta, ali i postati zanimljiv igrač i dobavljač ovog traženog proizvoda na europskom tržištu. Najgore što nam se može dogoditi je da u ovoj sezoni nekontrolirano izvezemo daleko veće količine suncokreta nego što je to bilo do sada, te da domaće tržište ostane ovisno o uvozu skupog suncokretovog ulja, kao finalnog proizvoda", zaključak je stručnjaka Smartera.

Iznose kako je proizvodnja suncokretovog ulja u Ukrajini u 2020. iznosila 6,45 milijuna metričkih tona ( MT), u Rusiji 4,45 milijuna MT, a u EU 3,9 milijuna MT. To su, kako navode, tri najznačajnija proizvodna područja u svijetu. Procjena globalne potrošnje u sezoni 2021/22. suncokretovog ulja iznosi preko 20 milijuna MT.U 2020/21. Ukrajina je bila vodeća zemlja izvoznica suncokretovog ulja s izvozom od 5,27 milijuna MT, a predviđanja su bila da će u sezoni 21/ 22 izvoz biti preko 6,6 milijuna MT. Druga izvoznica suncokretovog ulja je Rusija čiji je izvoz 2020/21 bio 3,25 milijuna MT, dok je u 2021/22 planiran izvoz od 3,8 milijuna MT. Ukrajinska industrija suncokretovog ulja je 90 posto usmjerena na izvoz, dok Rusija, koja je drugi najveći proizvođač, troši gotovo 30 posto vlastite proizvodnje suncokretovog ulja na domaćem tržištu. U EU-u prerada suncokreta u suncokretovo ulje naglo i snažno raste i to više od očekivanja. Procjenjuje se da će doseći 9,3 do 9,4 milijuna tona do kraja ove sezone prerade do srpnja 2022., u usporedbi s 8 milijuna tona u prethodnoj sezoni.

InflacijaZAGREB, 15. ožujka 2024. (Hina) - Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u veljači 4,1 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS), što je isto kao i u siječnju, čime je prekinut višemjesečni trend usporavanja inflacije na godišnjoj razini.

ZAGREB, 15. ožujka 2024. (Hina) - Snažan rast javne potrošnje u izbornoj godini ‘uložen’ u povećanje kupovne moći stanovništva nemoguće je ponoviti, a kad bi se nastavio u godinama pred nama lako bismo ušli u proceduru prekomjernog deficita i zaustavili proces poboljšanja kreditnog rejtinga, ocjenjuje se u najnovijoj HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna.

ZAGREB, 16. ožujka 2024. (Hina) - U sklopu devetog hrvatskog izdanja globalnog programa EY Poduzetnik godine, najuspješnijim hrvatskim poduzetnikom za 2023. godinu proglašen je Ivo Usmiani iz JGL Grupe, priopćili su organizatori izbora.

IKA, 14. ožujka 2024. (Hina) – Turizam danas u Hrvatskoj predstavlja motor gospodarskog razvoja, ali i način života, poglavito u područjima koja su desetljećima vezana uz turizam, rekao je u četvrtak na panel raspravi „Može li Hrvatska bez turizma?“ Robert Pende iz Ministarstva turizma i sporta.

ZAGREB, 14. ožujka 2024. (Hina) - U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) pozdravljaju u četvrtak donesen šesti Vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, koji je u više navrata bio tema susreta između HGK, nadležnih ministarstava, regulatora i predstavnika gospodarstva, dodavši kako je tim paketom riješen veći dio problematike energetskih tvrtki.