06.12.2022 08:04

Horizontalni

Zadnji mjesec u godini, odnosno mjesec prosinac, za većinu radnika predstavlja razdoblje u kojem će pored plaće dobiti i prigodne nagrade - božićnice, nagrade za radne rezultate, ali i eventualni povrat više plaćenog poreza na dohodak. Godišnji obračun plaće mora se obaviti sa zadnjom isplatom u prosincu, dakle s plaćom koja se isplaćuje za studeni, a izvješće o obračunu poreza na dohodak po godišnjem obračunu za 2022. godinu potrebno je predati na Obrascu JOPPD. Brojne su nedoumice poslodavaca i računovođa koji obračunavaju plaće, a u vezi s godišnjim obračunom poreza na dohodak, tj. konačnim obračunom plaće. Autor u članku pojašnjava kada je potrebno napraviti konačni obračun plaće s osvrtom na posebnosti u vezi s utvrđivanjem godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

Uvodno

Općenito govoreći, plaćanje poreza na dohodak tijekom godine smatra se predujmom, a konačnu godišnju obvezu poreza na dohodak u pravilu utvrđuje Porezna uprava nakon isteka godine (poreznog razdoblja) na temelju primljenih informacija o ostvarenom dohotku i na taj dohodak obračunanom i plaćenom predujmu poreza na dohodak i prireza.

U godišnjem obračunu poreza, koji prema službenoj dužnosti provodi za sve građane, Porezna uprava će na temelju raspoloživih podataka utvrditi koji porezni obveznici ostvaruju pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak, a koji imaju obvezu plaćanja razlike poreza.

Poseban postupak godišnjeg obračuna poreza na dohodak provodi se za stjecatelje plaća, mirovina i drugog dohotka, uključujući autorske honorare i honorare koje ostvaruju umjetnici, novinari i sportaši. Na temelju informacija iz JOPPD obrazaca koje su dostavili tuzemni isplatitelji plaća, mirovina i drugog dohotka, Porezna uprava raspolaže informacijama o ostvarenom dohotku iz tih izvora.

Iznimno, godišnju obvezu poreza na dohodak i prireza od nesamostalnog rada, bilo da je riječ o plaćama ili ostalim primitcima koji se smatraju dohotkom od nesamostalnog rada, a koje je poslodavac isplatio radnicima od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine, obvezan je sastaviti poslodavac te utvrditi razliku poreza za povrat ili za uplatu.

Dakle, poslodavac odnosno isplatitelj primitaka s osnove nesamostalnog rada obvezan je sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz plaća radnika u prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31.  prosinca, i to za radnike i fizičke osobe koji su kod njega ostvarivali te primitke u cijelom poreznom razdoblju, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na  dohodak.

Radnici na taj način mogu iskoristiti jednu od poreznih olakšica koje nisu iskoristili tijekom godine te im se izravnava porezna osnovica, a godišnjim obračunom možebitno više plaćena svota poreza na dohodak i prireza vraća se kroz isplatu neto primitka na njihove tekuće račune.

Kada se radi godišnji obračun plaće?

Godišnji obračun plaće sastavlja se pri zadnjoj isplati primitaka od nesamostalnog rada za djelatnike u kalendarskoj godini, najčešće pri obračunu plaće za studeni (isplata u prosincu). Godišnji obračun plaće se sastavlja za svakog djelatnika posebno. Obrazac JOPPD se sastavlja samo za one djelatnike kod kojih je došlo do razlike u obračunu.

Obveza sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak iz plaće proizlazi iz čl. 47. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, dalje: Zakon). Prema tim odredbama poslodavac je obvezan prema primitcima koji su navedeni u čl. 21. Zakona, sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak iz plaća radnika u prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31. prosinca.

Nadalje, konačni obračun plaće sastavlja se radi godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada odnosno utvrđivanja godišnje porezne osnovice na temelju koje se treba utvrditi konačna obveza za porez na dohodak i prireza.

Poslodavac je obvezan izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (godišnji obračun plaće) u mjesecu prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31. prosinca, za djelatnike:

−       koji su kod njega bili zaposleni cijelu godinu (porezno razdoblje isplate) i

−       pod uvjetom da nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza.

Konačni obračun plaće su obvezni napraviti poslodavci:

−       koji nisu isplaćivali plaću redovito,

−       koji su djelatniku tijekom godine isplaćivali različite iznose plaća,

−       koji su pri obračunu plaće napravili neku pogrešku,

−       čiji djelatnici su bili na bolovanju preko 42 dana,

−       čiji djelatnici su bili na rodiljinom, roditeljskom ili posvojiteljskom dopustu ili drugom dopustu za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja,

−       ako su se pri obračunu plaće za djelatnika koristili osobni odbici na koje nije imao pravo,

−       ako se pri obračunu plaće za djelatnika nisu koristili osobni odbici na koje je imao pravo.

Poslodavac je obvezan tijekom godine ispraviti Obrazac JOPPD i vratiti radniku više obustavljeni i uplaćeni porez ili je obvezan manje plaćeni porez na dohodak  naknadno obustaviti od primitaka po osnovi nesamostalnog rada i/ili uplatiti u sljedećim slučajevima:

−       ako je riječ o ispravku obračuna zbog naknadnog priznavanja prava na bolovanje, u skladu s posebnim propisima,

−       ako se utvrdi da porez nije obračunan na Zakonom propisani način i/ili

−       u ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te je na temelju godišnjeg obračuna radnik i druga fizička osoba koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza zbog ravnomjernoga godišnjeg oporezivanja.

Potrebno je spomenuti kako godišnji obračun poreza na dohodak nije u funkciji ispravljanja pogrešno obračunatih poreznih obveza, već isključivo služi za ravnomjerno utvrđivanje porezne osnovice zbog nekih okolnosti koje su nastale.  Poslodavac se u godišnjem obračunu isključivo koristi podatcima koji su iskazani na poreznoj kartici, uzimajući u obzir od kada vrijede iskazani podatci.

Ostvarivanje primitaka u cijelom poreznom razdoblju podrazumijeva činjenicu da su radnici kod poslodavca bili prijavljeni u sustav obveznih osiguranja cjelokupno porezno razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. godine. Navedeno znači da poslodavac nije u obvezi sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak za radnike s kojima je zasnovao radni odnos, primjerice, 1. siječnja tekuće godine odnosno za radnike kojima je radni odnos prestao prije 31.  prosinca 2022. godine.

Sumarno, godišnji obračun poreza na dohodak poslodavac i isplatitelj primitka obvezan je sastaviti za radnike:

−       koji su kod njega ostvarivali plaću i ostale primitke u cijelom poreznom razdoblju (čl. 47. st. 2. Zakona o porezu na dohodak) i

−       za radnike koji nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza poreza na dohodak (čl. 47. st. 2. Zakona o porezu na dohodak).

Za koje primitke se obavlja godišnji obračun poreza?

 

Primitci za koje se obavlja godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada su sljedeći:

−       plaće ostvarene redovnim radom,

−       primitci po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka, koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih neoporezivih svota,

−       plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba (npr. plaća ustupljenih radnika povezanom društvu),

−       naknada članu uprave i/ili izvršnom direktoru koji kao radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi,

−       premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, osiguranja njihove imovine, privatnoga zdravstvenog osiguranja, dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja iznad propisane neoporezive svote i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisane neoporezive svote,

−       primitci koje poslodavac daje radnicima u naravi (npr. davanje automobila radniku na cjelodnevno korištenje te drugi primitci u naravi ako premašuju 1.000,00 kn godišnje),

−       poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobitak,

−       plaće fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku prema nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima ako je predujam poreza plaćen u Republici Hrvatskoj,

−       primitci (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama i/ili

−       naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine, prema posebnom propisu.

Za koje radnike se ne može napraviti godišnji obračun plaće?

 

Poslodavac ne može sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće za:

−       radnika koji se kod njega zaposlio 1. siječnja 2022. godine. Iako je taj radnik bio u radnom odnosu kod dotičnog poslodavca u cijeloj 2022. godini, ali mu je prvu plaću taj poslodavac isplatio tek u veljači za siječanj, što znači da mu je na svoj teret isplatio plaće od veljače do prosinca, a to je jedanaest plaća. U siječnju 2022. godine tom je radniku plaću za prosinac 2021. godine isplatio bivši poslodavac, ako je prethodno bio u radnom odnosu ili prethodno nije bio u radnom odnosu pa mu u siječnju nije isplaćeno ništa. U tom će slučaju konačni obračun poreza za toga radnika obaviti Porezna uprava u posebnom postupku,

−       radnike koji su u tijeku 2022. godine prekinuli radni odnos kod toga poslodavca ili su pak zasnovali radni odnos tijekom 2022. godine pa im poslodavac nije mogao obračunati doprinose, porez na dohodak i prirez iz plaća za svih 12 mjeseci 2022. godine,

−       radnike koji su od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine proveli na bolovanju, rodiljnom ili roditeljskom dopustu te nisu stekli pravo na oporezivi dohodak, osim u slučaju da im je poslodavac isplaćivao oporezivu naknadu podložnu oporezivanju kao dohodak od nesamostalnog rada s osnove npr. primitka u naravi, razlike između naknade za bolovanje pune plaće koju bi ostvarivao za rad, posebne nagrade, bonuse i sl.,

−       radnike koji su tijekom 2022. godine bili zaposleni kod toga poslodavca cijelu 2022. godinu i ostvarili pravo na plaću u svih 12 mjeseci, ali su mijenjali mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta između mjesta i gradova u kojima je propisana obveza plaćanja prireza porezu na  dohodak.

U slučaju ranije navedenih primjera, za sve će navedene radnike godišnji obračun sastaviti Porezna uprava u posebnom postupku, uvažavajući i podatke koji možebitno nisu bili iskazani na poreznoj kartici ako radnik zatraži priznavanje tih podataka putem Obrasca ZPP-DOH, koji se podnosi najkasnije do kraja veljače 2022. godine.

U godišnjem obračunu poreza, koji prema službenoj dužnosti provodi za sve građane, Porezna uprava će na temelju raspoloživih podataka utvrditi koji porezni obveznici ostvaruju pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak, a koji imaju obvezu plaćanja razlike poreza.

Poseban postupak godišnjeg obračuna poreza na dohodak provodi se za stjecatelje plaća, mirovina i drugog dohotka, uključujući autorske honorare i honorare koje ostvaruju umjetnici, novinari i sportaši. Na temelju informacija iz JOPPD obrazaca koje su dostavili tuzemni isplatitelji plaća, mirovina i drugog dohotka, Porezna uprava raspolaže informacijama o ostvarenom dohotku iz tih izvora.

Za dohotke primljene iz inozemstva ili od drugih građana podatke su trebali dostaviti sami stjecatelji dohodaka, također na obrascu JOPPD ili, uz propisane uvjete, na obrascu INO-DOH. Porezni obveznici koji žele da im se porez na dohodak plaćen u inozemstvu uračuna u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj, trebali su to zatražiti od Porezne uprave i dužni su najkasnije do 30. studenoga 2022. dostaviti potvrdu inozemnog tijela o porezu na dohodak plaćenom u drugoj državi.

Pri utvrđivanju godišnje porezne obveze Porezna uprava primijenit će godišnju poreznu tarifu i na poreznu osnovicu do 360.000 kn obračunati porez po stopi od 20 posto, a na razliku preko toga iznosa porez po stopi od 30 posto, sve uvećamo za prirez ako je obveza plaćanja prireza propisana prema prebivalištu poreznog obveznika.

Prije utvrđivanja godišnje porezne osnovice ostvareni dohodak umanjit će se za godišnji osobni odbitak od 48.000 kn, odnosno ako porezni obveznik ima uzdržavane članove obitelji i/ili invalidnost i/ili dokaze o donacijama za neprofitne namjene, za odgovarajući povećani iznos osobnog odbitka. Podatke o osobnom odbitku Porezna uprava crpi iz izdanih PK kartica i dostavljenih obrazaca ZPP DOH.

Za korištenje osnovnoga osobnog odbitka od 48.000 kn nije trebalo podnositi nikakav zahtjev Poreznoj upravi, ali za uvećanje odbitka prema osnovama koje nisu upisane u PK karticu porezni obveznik trebao je do kraja veljače dostaviti obrazac ZPP-DOH.

U skupini onih koji su dostavili ZPP-DOH vjerojatno su najzastupljeniji građani koji su s poslodavcem ugovorili neto plaću pa im nije bilo u interesu tijekom godine koristiti se odbicima za uzdržavane članove, porezni obveznici koji su propustili upisati uzdržavane članove ili podatak o invalidnosti u PK karticu te oni koji su odlučili propisane olakšice drugačije podijeliti između sebe. U ovoj trećoj grupi su u pravilu roditelji kojima je u interesu drugačije podijeliti osobne odbitke za uzdržavanu djecu, kako bi za obitelj postigli najveću fiskalnu uštedu.

Za ostvarivanje osnovnog osobnog odbitka u visini 48.000 kn ne treba podnositi nikakav zahtjev Poreznoj upravi, ali i ti porezni obveznici mogu na obrascu ZPP-DOH zatražiti uvećanje osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, supružnike i roditelje čiji godišnji primici nisu veći od propisanih neoporezivih iznosa te za invalidnost samoga poreznog obveznika i/ili djece i članova obitelji.

Dakle, godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće poslodavac može sastaviti samo za radnike koji su kod njega bili u radnom odnosu u cijelom poreznom razdoblju i kojima je isplaćena plaća u svih 12 mjeseci, a nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak. Za ostale radnike, godišnji obračun sastavit će Porezna uprava u posebnom postupku.

Postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza i prireza na dohodak iz plaća za 2022. godinu

 

Poslodavac je obvezan izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (godišnji obračun plaće) u mjesecu prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31. prosinca. Godišnji obračun poreza i prireza na dohodak iz dohotka od nesamostalnog rada za 2022. godinu obavit će se primjenom dvije porezne stope na utvrđenu godišnju poreznu osnovicu.

Ukupno obračunana bruto plaća (zajedno sa svim ostalim primitcima koji se oporezuju na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada) u 2022. godini smanjuje se za doprinose iz plaće (doprinosi za mirovinsko osiguranje I. i II. stup) i za pripadajući godišnji osobni odbitak, a na razliku, odnosno poreznu osnovicu, obračunava se porez na dohodak, i to:

−       na 360.000,00 kn po stopi od 20 %, što iznosi maksimalno 72.000,00 kn godišnje,

−       na razliku iznad 360.000,01 kn primjenjuje se stopa od 30 %.

Godišnji obračun poreza na dohodak potrebno je utvrditi na temelju svih primitaka koji su se tijekom poreznog razdoblja trebali oporezivati na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada.

Nadalje, na porez na dohodak od nesamostalnog rada potrebno je obračunati prirez ako je propisano plaćanje prireza u mjestu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta radnika. Isto tako, kada se tijekom poreznog razdoblja u određenom gradu/općini mijenja stopa prireza ili je obveza obračuna prireza naknadno propisana, pri sastavljanju godišnjeg obračuna plaće potrebno je primijeniti prosječnu stopu.

Prosječna stopa prireza izračunava se na sljedeći način:

−       za 6 mjeseci u godini bila je propisana stopa prireza 10 % ;(6*10=60),

−       a za drugih 6 mjeseci propisana je stopa prireza 12 %; (6*12=72)

−       stoga, prosječna stopa prireza za godinu dana iznosi (60 + 72)/12 = 11%.

Prema čl. 47. st. 4. Zakona o porezu na dohodak, pri sastavljanju godišnjeg obračuna poslodavac treba iskoristiti osobni odbitak koji nije iskorišten tijekom poreznog razdoblja. U tom slučaju isključivo se koristi podacima koji su iskazani na poreznoj kartici (Obrazac PK), uzimajući u obzir od kada vrijede iskazani podatci.

Osobni odbitak poreznog obveznika je neoporezivi dio dohotka. Osnovica osobnog odbitka iznosi 2.500,00 kn. Mjesečni osnovni osobni odbitak se izračunava kao koeficijent 1,6 osnovice osobnog odbitka (1,6 x 2.500,00 kn = 4.000,00 kn). Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete.

Dakle, osnovni osobni mjesečni odbitak u 2022. godini iznosi 4.000,00 kn koji se uvećava za pripadajući dio osobnog odbitka, utvrđenog prema faktoru uvećanja. Ako radnik uzdržava više djece odnosno uzdržava druge članove obitelji, pojedinačni osobni odbici se zbrajaju.

Poslodavac može prilikom godišnjeg obračuna poreza i prireza na dohodak uvažiti samo osobni odbitak upisan u Poreznoj kartici – Obrazac PK. Ako pripadajući osobni odbitak nije bio upisan u poreznoj kartici, a radnik ostvaruje pravo na uvećani osobni odbitak (npr. za dijete koje je rođeno u 2022. godini, a u poreznoj kartici nije upisan pripadajući faktor), radnik može zatražiti priznavanje toga pripadajućeg osobnog odbitka putem Obrasca ZPP-DOH koji se podnosi Poreznoj upravi do 28. veljače  2023. godine. U tom slučaju, Porezna uprava će sastaviti godišnji obračun u posebnom postupku uvažavajući pripadajući godišnji osobni odbitak te ispostaviti rješenje o povratu poreza na dohodak.

Spomenut ćemo i da u slučaju promjene tijekom mjeseca u kojemu se koristi osobni odbitak, isti se zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece (čl. 17. st. 4. Zakona o porezu na dohodak). Ako u trenutku sastavljanja godišnjeg obračuna radnik na Obrascu PK nije imao iskazan podatak o osobnom odbitku (primjerice o  uzdržavanim članovima i djeci, invaliditetu, prebivalištu na potpomognutom području I. skupine i Gradu Vukovaru i dr.), poslodavac ne može primijeniti uvećani osobni odbitak prilikom godišnjeg obračuna poreza na dohodak unatoč činjenici što bi radnik prema vjerodostojnim ispravama ostvarivao to pravo.

Napominjemo da radnik, koji ostvaruje primitke od nesamostalnog rada (iz čl. 21. Zakona o porezu na dohodak), obvezan je svaku promjenu prijaviti Poreznoj upravi, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, putem svog poslodavca ili izravno putem sustava e-građani ili, a iznimno, putem nadležne ispostave Porezne uprave te  dostaviti vjerodostojne isprave. Prihvaćene i evidentirane promjene poslodavac primjenjuje pri sljedećim isplatama plaća i drugih primitaka. Ako se činjenice koje  utječu na svotu osobnog odbitka radnika promijene tijekom mjeseca, pravo na korištenje osobnog odbitka se, u skladu s odredbama čl. 17. st. 4. Zakona o porezu na dohodak, zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

Što s razlikama poreza i prireza na dohodak i ispravci godišnjeg obračuna plaće

 

Kao što smo ranije rekli, godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada u mjesecu prosincu utvrđuje se u pravilu prilikom obračuna plaće za mjesec studeni, ako se ona isplaćuje u prosincu. Specifičnost sastavljanja godišnjeg obračuna poreza je u tome da se radniku priznaje pravo na mjesečni iznos osobnog odbitka, neovisno o tome je li neto plaća isplaćena ili uopće nije isplaćena.

Godišnji obračun plaće se sastavlja za svakog djelatnika posebno. Obrazac JOPPD se sastavlja samo za one djelatnike kod kojih je došlo do razlike u obračunu.

Ako je godišnjim obračunom dohotka od nesamostalnog rada (plaće) utvrđena preplata poreza i prireza za pojedinog djelatnika, poslodavac isplaćuje preplaćen iznos djelatniku i istovremeno traži povrat od Porezne uprave putem Obrasca SNU. “Prebijanje” je dopušteno samo s ostalim radnicima prijavljenim na istoj općini ili gradu. U slučaju da je godišnjim obračunom plaće utvrđeno da je manje uplaćen iznos poreza i prireza, poslodavac uplaćuje razliku.

Dakle, sastavljanjem godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada može nastati razlika za uplatu manje uplaćenog poreza na dohodak od nesamostalnog rada ili povrat poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

Utvrđenu razliku po godišnjem obračunu poslodavac može ispraviti pri isplati neto primitka (plaće) tijekom prosinca, i to:

−       smanjenjem tekuće porezne obveze radnika koji je tijekom poreznog razdoblja podmirio više poreza na dohodak od nesamostalnog rada (porezna obveza iz plaće za studeni isplaćena u prosincu),

−       smanjenjem tekuće porezne obveze ostalih radnika koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na području istoga grada ili općine (porezna obveza iz plaće za studeni isplaćena u prosincu) kada ukupno obračunana obveza poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz plaće za studeni, a isplaćene u prosincu nije dostatna za namirenje poreza na dohodak i prireza po godišnjem obračunu, nadležnoj ispostavi PU elektroničkim putem se uz pomoć aplikacije Specifikacije nepovezanih uplata (SNU) podnosi zahtjev za povrat i/ili preknjiženje više plaćenog poreza i prireza.

Ističemo kako poslodavac može radnicima obaviti povrat tek nakon što primi povrat više plaćenog poreza i prireza na godišnjoj razini ili može radnicima vratiti više plaćeni porez i prirez na godišnjoj razini na svoj teret, a zatim se namiriti na temelju povrata od strane Porezne uprave.

Radnici imaju pravo na 12 osobnih odbitaka godišnje. U slučaju neredovitih isplata plaća, oscilacija u visini plaća tijekom godine, korištenja prava na bolovanje, isplata stimulacija, bonusa i sličnih oporezivih primitaka, može doći do razlike u obračunanim mjesečnim obvezama poreza i prireza u odnosu na godišnji obračun. U tim slučajevima se javljaju razlike koje mogu biti u vidu pretplate poreza i prireza ili obveze za uplatu.

Razlike se mogu pojaviti iz sljedećih razloga:

−       neravnomjerne isplate tijekom godine npr. dio godine zaposlenik prima plaću koja se oporezuje s 1. poreznom stopom, a ostatak godine prima isplate s višom poreznom osnovicom koja ulazi u 2. porezni razred ili npr. promjena stope prireza na porez tijekom godine,

−       neredovite isplate tj. tijekom godine je isplaćeno manje od 12 plaća pa nisu iskorišteni mogući godišnji odbici radnika,

−       radnik je dio godine koristio prava na bolovanje (rodiljni, roditeljski, posvojiteljski ili neki drugi dopust za koji se isplaćuje naknada na teret HZZO ili HZMO),

−       naknadne promjene ukupnog osobnog odbitka (podaci s PK), npr. naknadno je dostavljena izmjena uzdržavanog člana obitelji, a isplata je izvršena prema „starim“ vrijednostima sa PK kartice.

Poslodavac je godišnjim obračunom plaće dužan utvrditi te razlike te ih izravnati zadnjom isplatom plaća. Ukoliko je utvrđena pretplata, za pretplaćeni iznos uveća neto plaću zaposlenika, a u slučaju utvrđivanja obveze, umanjuje zaposlenikovu zadnju neto plaću.

Ako nakon konačnog obračuna poreza na dohodak i prireza iz plaće poslodavac odluči naknadno isplatiti još neke oporezive primitke koji se smatraju dohotkom od nesamostalnog rada, te primitke pribraja već sastavljenom godišnjem obračunu i utvrđuje novu razliku za povrat preplaćenog poreza ili uplatu.

Nadalje, nakon provedenoga godišnjeg obračuna plaće poslodavac može naknadno uočiti pogrešku u obračunu ili nakon provedenoga godišnjeg obračuna može doći do naknadne isplate nekoga oporezivog primitka te zbog toga treba provesti reobračun godišnjeg obračuna plaće.

Prema čl. 83. st. 11. – 13. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 10/2017, 128/2017, 106/2018, 1/2019, 80/2019, 1/2020, 74/2020, 138/2020, 1/2021, 102/2022, 112/2022) propisana su u navedenim slučajevima postupanja s obrascem JOPPD:

−       ako je za nekog stjecatelj primitka/osiguranika na izvornom Obrascu JOPPD iskazan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a za koji se naknadno utvrdi da je pogrešan, odnosno da treba iskazati manju svotu za povrat, ispravak iskazanog podatka nije dopušten, već se ispravak iskazane svote iskazuje putem dopune izvornog Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 u kojemu će se iskazati svota za koju treba smanjiti svotu povrata iskazanu u izvornom Obrascu JOPPD, ali s pozitivnim predznakom,

−       kada je za nekog stjecatelj primitka/osiguranika na izvornom Obrascu JOPPD iskazan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a za koji se naknadno utvrdi da je pogrešan, odnosno da treba iskazati veću svotu za povrat, ispravak iskazanog podatka nije dopušten, već se ispravak iskazane svote za povrat iskazuje putem dopune izvornog Obrasca JOPPD s oznakom vrste izvješća 3 u kojemu će se pokazati razlika za povrat,

−       kada je za nekog stjecatelj primitka/osiguranika na izvornom obrascu iskazan povrat po godišnjem obračunu poreza na dohodak od nesamostalnog rada, a nakon toga uslijedi nova isplata primitka od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, a za koji isplatitelj u trenutku godišnjeg obračuna nije znao ili nije mogao znati, novi godišnji obračun (reobračun godišnjeg obračuna) iskazuje se u novom Obrascu JOPPD s oznakom vrste izvješća 1 na dan nove isplate, a u kojemu se iskazuje razlika između svote povrata / uplate po godišnjem obračunu iskazanog u prethodnom Obrascu JOPPD i svote koja je izračunana u novom godišnjem obračunu u kojemu je uzet u obzir i naknadno isplaćeni primitak.

Skrećemo pažnju na to da ako je uslijedila nova isplata dohotka (npr. naknadno se isplaćuje bonus ili neki drugi primitak od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada), nakon što je već napravljen godišnji obračun poreza na dohodak i nakon što je izvorni Obrazac JOPPD već predan u Poreznu upravu (oznaka 1 - izvorni), radi se novi godišnji obračun (reobračun).

S novom obračunskom listom (npr. isplata bonusa) se postupa na jednak način kao i kod prethodnog obračuna (upisuje se datum isplate na obračunsku listu, sastavlja se godišnji obračun i učinci novog godišnjeg obračuna upisuju se u već napravljeni obračun bonusa, u za to predviđena polja: ispravak odbitka, ispravak poreza (samo porez bez prireza) i korekcija prireza (za upis eventualnog poravnanja lipa, ukoliko se pojave u ovom polju). Reobračun se predaje na izvornom Obrascu JOPPD (oznaka 1 – izvorni).

S druge strane, ukoliko je napravljena pogreška prilikom godišnjeg obračuna poreza na dohodak na način da je sastavljen za radnika za kojeg se obračun nije trebao napraviti, a napravljen je (npr. radnik u prosincu otkazao ugovor o radu ili otišao u mirovinu) ili se desila pogreška prilikom korištenja godišnjeg iznosa osobnog odbitka (u slučaju kada je radnik tijekom godine mijenjao podatke na PK kartici, a to je u godišnjem obračunu propušteno iskazati), radi se ispravak utvrđene pogreške.

U tom slučaju, već poslani izvorni Obrazac JOPPD „ispravlja se“ s dopunom Obrasca JOPPD (oznaka 3 - dopuna) u kojem će biti iskazani podaci s izvornog obrasca (redak oznake primitka 0406 za tog radnika), ali s „obrnutim“ predznacima i tako „nulirati“ godišnji obračun. Za dopunu i „nuliranje“ godišnjeg obračuna, potrebno je napraviti novu „praznu“ obračunsku listu u koju će se upisati datum isplate (jednak datumu predaje izvornog JOPPD obrasca), a u red: Godišnji obračun poreza treba unijeti ranije poslane podatke o razlikama po konačnom obračunu, ali s obrnutim predznacima, nego što su bili iskazani u izvornom Obrascu JOPPD.

Zaključno

Godišnji obračun plaće sastavlja se pri zadnjoj isplati primitaka od nesamostalnog rada za djelatnike u kalendarskoj godini,  najčešće pri obračunu plaće za studeni (isplata u prosincu).

Godišnji obračun plaće se sastavlja za svakog djelatnika posebno. Obrazac JOPPD se sastavlja samo za one djelatnike kod kojih je došlo do razlike u obračunu. Poslodavac je obvezan izvršiti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak (godišnji obračun plaće) u mjesecu prosincu tekuće godine, a najkasnije do 31. prosinca, za djelatnike; koji su kod njega bili zaposleni cijelu godinu (porezno razdoblje isplate) i pod uvjetom da nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza. Za poslodavce koji su obvezni izvršiti godišnji obračun dohotka od nesamostalnog rada (plaće), a to ne učine propisana je novčana kazna. Prema čl. 91. st. 1. t. 7. Zakona o porezu na dohodak, za poslodavca koji ne sastavi godišnji obračun poreza na dohodak i prireza iz plaće propisana je prekršajna kazna u svoti od 10.000,00 do 50.000,00 kn.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

  1. Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20)
  2. Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 01/19, 80/19, 01/20, 74/20, 01/21)
  3. Anja Božina, Godišnji obračun plaće za 2022. godinu, Računovodstvo, revizija i financije - 11.2022,
  4. Lucija Turković-Jarža, Godišnji obračun poreza i prireza iz plaće za 2021. godinu, Računovodstvo, revizija i financije - 12.2021
  5. https://www.porezna-uprava.hr/baza_znanja/Stranice/OsobniOdbitak.aspx
  6. https://lidermedia.hr/sto-i-kako/godisnji-obracun-tko-se-moze-nadati-povratu-poreza-i-isplati-od-pocetka-svibnja-141740
  7. https://ma-ro-consulting.hr/novosti/konacni-godisnji-obracun-place-djelatnika-za-2021-godinu/
Paušalni obrt i poslovanje
31.01.2023 09:00

KALKULATORU svijetu poduzetništva, jedan od najpopularnijih načina za početak bavljenja nekom djelatnošću predstavlja paušalni obrt. Bez obzira na izvjesna ograničenja, mikropoduzetnici ga najčešće koriste ako nemaju veći broj zaposlenika ili značajniji godišnji promet. S poreznog aspekta, paušalni obrt jedan je od najpovoljnijih oblika poslovanja, a svoje ime duguje upravo činjenici da se kod njega porez na dohodak od obavljanja obrta plaća u paušalnoj svoti. Autor u nastavku pobliže analizira poslovanje paušalnih obrta, njihovo osnivanje te prednosti i nedostatke.

Postignut dogovor na razini EU o prijedlogu Direktive -Države članice kroz Vijeće EU 12. prosinca 2022. postigle su načelni dogovor o prijedlogu Komisije za donošenje Direktive kojom bi se osigurala minimalna efektivna porezna stopa za velike multinacionalne grupacije (poduzeća). Time je učinjen značajan korak prema konačnoj provedbi zacrtane reforme oporezivanja multinacionalnih poduzeća, koja je pokrenuta pod okriljem OECD-a. Skorim donošenjem Direktive očekuje se postizanje veće pravednosti, preglednosti i stabilnosti unutar sustava međunarodnog oporezivanja dobiti.

Provedba poreznog nadzora
19.01.2023 08:00

Većina poduzetnika se tijekom svojeg poslovanja susrela sa poreznim nadzorom poslovnih aktivnosti. Iako, sam spomen poreznog nadzora izaziva određeni stupanj nelagode i straha kod poduzetnika, porezni nadzor ne treba uvijek promatrati s negativnog stajališta. Naime, kako bi poduzetnici što uspješnije i bezbolnije prošli kroz taj proces bez negativnih učinaka koji bi se odrazili na njihovo poslovanje, trebali bi preventivno poduzimati i određene mjere. 

Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba

Donesena je Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba za 2023. godinu, a ona će iznositi 2,4%, što predstavlja sniženje u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 2,68%.

Employer brand ili brend (marka)poslodavca je izraz koji se koristi za opis reputacije i popularnosti tvrtke kao poslodavca i vrijednosti koja ta tvrtka pruža svojim zaposlenicima. Pojam “brand” dolazi iz svijeta marketinga te predstavlja sumu korisničke percepcije o tvrtki, ugledu, kvaliteti usluge, vrijednostima i dr. Employer branding je trenutno jedna od važnijih aktivnosti svake tvrtke ili HR tima, iz razloga što jasno definirana Employer branding strategija omogućava poslodavcima da pronađu, privuku i zaposle najbolje radnike i talente, ali i da zadrže kvalitetan postojeći kadar. Autor u članku pojašnjava važnost i ulogu Employer brandinga na tržištu rada s osvrtom na korake za izgradnju imidža poslodavca te uspješne Employer branding strategije.