24.05.2022 09:00
rasprodaja


Trgovina na malo obavlja se u prodavaonicama i izvan prodavaonica ako  su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani odredbama propisa kojima se uređuje djelatnost trgovine.  Tko sve može, na koje načine i uz koje uvjete obavljati djelatnost trgovine na malo izvan prodavaonice, pišemo u nastavku ovoga članka.

1.      UVOD

Trgovina robom obavlja se u prodajnim objektima, posebno uređenim i opremljenim za obavljanje prodaje robe na veliko i na malo (prodavaonicama i skladištima te tržnicama na veliko i tržnicama na malo), a trgovina na malo  i izvan prodavaonica ako su za takav način i oblik prodaje robe ispunjeni propisani uvjeti.

Za obavljanje trgovine na malo izvan prodavaonica, posebice prodaju robe na otvornom prostoru, sve više se odlučuju kako trgovci, tako i druge pravne i fizičke osobe koje sukladno zakonu kojim se uređuje djelatnost trgovine mogu svoje proizvode prodavati na malo.  Naime, prednost prodaje robe na malo izvan prodavaonice  u odnosu na prodaju robe u klasičnim (stacioniranim) prodajnim objektima (prodavaonici na malo, trgovačkom centru, skladištu i dr.) ogleda se u tome,  što su troškovi takve prodaje daleko manji, zahtijevaju manje radnog osoblja, a pristupačnošću prodajnog mjesta i načina prodaje što bliže potrošačima, stvaraju se  pretpostavke za ostvarivanje većeg obima prometa, a time i prihoda.

2.      OPĆENITO O DJELATNOSTI TRGOVINE

Što se smatra trgovinom kao i uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine propisani su odredbama Zakona o trgovini (u nastavku: Zakon).[1] U smislu tog Zakona, trgovina je gospodarska djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka, a obavlja se kao trgovina na veliko i kao trgovina na malo. Trgovina na veliko je kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost. Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehnički i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima, a obavlja se u prodavaonicama[2] ili izvan prodavaonica[3]  ako su za prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja trgovina ispunjeni propisani uvjeti.

Trgovinu (kupnju robe radi daljnje prodaje) mogu obavljati trgovci (pravna osoba i obrtnik registrirani za obavljanje trgovine), a prodaju svojih proizvoda na način i uz uvjete propisan čl.5. Zakona,  mogu obavljati: nositelj i članovi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (u nastavku OPG); mali dobavljači poljoprivrednog sadnog materijala koji nemaju obvezu upisa u Upisnik dobavljača sadnog materijala; pravna ili fizička osoba koja posjeduje povlasticu za gospodarski ribolov na moru ili na slatkim vodama ili za  uzgoj riba i drugih morskih organizama odnosno odobrenje za akvakulturu; pravna ili fizička osoba upisana u Upisnik šumoposjednika; pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje proizvodne djelatnosti (u nastavku: registrirani proizvođači); udruge, ustanove, zadruge  i druge neprofitne pravne osobe (u nastavku: udruge) radi ostvarivanja svojih ciljeva, a sukladnu odredbama svog statuta ili drugog općeg akta (u nastavku: prodavatelji).

2. OPĆENITO O NAČINIMA PRODAJE ROBE  NA OTVORENOM

Trgovina na malo odnosno prodaja robe potrošačima na otvorenom prostoru može se obavljati na neki od slijedećih načina: na štandovima i klupama na otvorenom ili natkrivenom prostoru u sklopu tržnica na malo; na štandovima i klupama izvan tržnica na malo;  na otvorenom ili natkrivenom prostoru na mjestu i u vrijeme održavanja prigodne prodaje; putem kioska;  putem automata; i pokretna prodaja.

Dok trgovci na malo, prodaju trgovačke robe  na otvorenom mogu obavljati na sve propisane načine, dotle prodavatelji svoje proizvode (robu) mogu prodavati samo na načine propisane odredbom članka 5. st.1. Zakona. Nositelji  i/ili članovi OPG-a svoje poljoprivredne proizvode mogu prodavati: na klupama i štandovima na tržnicama na malo i izvan tržnicama na malo, putem kioska; pokretnom prodajom; putem automata, prigodnom prodajom te prodajom u proizvodnim objektima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Mali dobavljači sadnica voća,  povrća i ukrasnog bilja, vlastiti poljoprivredni sadni materijal mogu prodavati na: štandovima i klupama na tržnicama na malo i izvan tržnica na malo; pokretnom prodajom; prigodnom prodajom; te u spremištima, trapilištima i sl. mjestima  na kojima se prodaje poljoprivrednih sadni materijal.  Nositelji povlastica za gospodarski ribolov na moru i slatkim vodama odnosno dozvole za akvakulturu (uzgoj riba i drugih morskih i vodenih organizama) svoje morske i vodene organizme iz gospodarskog ribolova odnosno uzgoja mogu prodavati na: štandovima i klupama na tržnicama na malo; putem kioska; pokretnom prodajom; prigodnom prodajom; te u proizvodnim objektima za uzgoj riba.  Šumoposjednici šumske proizvode (trupce, ogrjevna drva i druge  sporedne šumske proizvode) mogu prodavati na: štandovima i klupama na tržnicama na malo i izvan tržnica na malo; pokretnom prodajom; i prigodnom prodajom. Registrirani proizvođači svoje proizvode mogu prodavati na otvorenom na sve propisane načine. Udruge svoje proizvode (robu) mogu prodavati na: štandovima i klupama izvan tržnica na malo; putem kioska; prigodnom prodajom; na otvorenom na prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode. Iako Zakon ne poznaje termin samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva (SOPG), nositelj tog gospodarstva, upisan u Upisnik poljoprivrednika sukladno Zakonu o poljoprivredi[4], smije prema tom Zakonu obavljati prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda u neprerađenom stanju krajnjem potrošaču (ili kupcu otkupljivaču), u čemu mu mogu pomagati i članovi njegova kućanstva. Smatramo da se odredbe Zakona o trgovini kojima se uređuju načini prodaje poljoprivrednih proizvoda nositelja OPG-a odgovarajuće mogu primijeniti i na SOPG.

3. MINIMALNO TEHNIČKI UVJETI ZA PRODAJU NA OTVORENOM

3. 1. Općenito o ispunjavanja minimalnih tehničkih uvjeta

Za obavljanje trgovine općenito, pa tako i za obavljanje prodaje robe na malo na otvorenom moraju biti ispunjeni minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati prodajni objekti (tržnica na malo, prodajni štand ili klupa, pokretno vozilo, prodajni automat, kiosk),  oprema i sredstva (mjerila, rashladni uređaji i dr.) pomoću kojih se obavlja prodaja robe na otvorenim prostorima, a u slučaju prodaje hrane i opći sanitarni i zdravstveni uvjeti sukladno propisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom koja može utjecati na zdravlje ljudi.

Minimalne tehničke i druge propisane uvjete, na zahtjev trgovca odnosno prodavatelja rješenjem utvrđuje nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba  u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo prema mjestu gdje se nalazi prodajni objekti (u nastavku: nadležno upravno tijelo) prema mjestu gdje se nalazi prodajni objekt, a u odnosu na pokretno vozilo prema sjedištu podnositelja zahtjeva.

Trgovina na malo na otvorenim prostorima ne može se započeti obavljati prije nego što nadležno upravno tijelo izda rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjava minimalno tehničke i druge propisane uvjete, niti se u prodajnom objektu smije obavljati oblik trgovine koji nije obuhvaćen rješenjem.

Bez novog rješenja, djelatnost trgovine u prodajnom objektu (kiosku, pokretnom vozilu, putem prodajnog automata, pokretne klupe ili štanda) može nastaviti trgovac odnosno prodavatelj ako je za isti prodajni objekt već izdano rješenje nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju uvjeta za obavljanje prodaje na malo, a u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena vezanih za prodajni objekt, opremu i sredstava kojima se obavlja prodaja robe, osim ako se ne radi o nastavku prodaje hrane i robe opasne za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš, kada je novo  rješenje  potrebno ishoditi.

Iznimno,  bez ishođenja rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta može se obavljati prigodna prodaja sukladno sanitarnim propisima.

Predstavničko tijelo  jedinice lokalne samouprave  (u nastavku: JLS)  tj. općinsko ili gradsko vijeće odnosno  Skupština Grada Zagreba, može odlukom propisati vanjski izgled prodajnog objekta (prodajne klupe, štanda, kioska, prodajnog automata) vodeći računa o lokalnim ambijentalnim značajkama.

Minimalno tehnički uvjeti  propisani su Pravilnikom o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (u nastavku: Pravilnik),[5] a klasificiranje prodajnih objekata i načina prodaje izvan prodavaonica  propisano je  Pravilnikom o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine ne malo.[6]

3.2. Opći minimalni tehnički uvjeti za prodajne objekte

Odredbom čl. 7. Pravilnika propisani su opći minimalni tehnički uvjeti za sve vrste prodajnih objekata u kojima se obavlja djelatnost trgovine, a koji se na odgovarajući način primjenjuju i na prodajne objekte i načine putem kojih se obavlja  trgovina na malo odnosno prodaja robe na malo na otvorenom prostoru. Prema toj odredbi,  prostor ispred ulaza u prodajni objekt (prodajni štand ili klupu, kiosk, pokretno vozilo, prodajni automat) mora biti siguran, nesmetan i uređen od materijala koji se lako čisti i održava te noću osvjetljen. S obzirom na vrstu robe koja se prodaje, potrebno je imati  zakonita mjerila  (vage i utezi) koja moraju ispunjavati mjeriteljske zahtjev propisane Zakonom o mjeriteljstvu[7] i njegovim provedbenim pravilnicima[8] te postavljene tako da je kupcima omogućen uvid u mjerenje, a za praćenje isporučene (prodane) robe mora se osigurati naplatni uređaj ili drugi oblik evidencije sukladno posebnim propisima kojima se uređuje sadržaj i način izdavanja gotovinskih računa, osim u slučaju iznimaka određenih tim propisima.

Odredbom članka 39. stavka 1. Pravilnika propisano je da  za prodaju robe na štandovima i klupama izvan tržnica, što znači na otvorenim prostorima javnih površina i površina koje imaju pristup s javno-prometne površine, kao i prodaja putem automata i u kioscima, trgovac odnosno prodavatelj mora osigurati odgovarajuće skladištenje robe koju prodaje odnosno nudi izvan prodavaonice i robom rukovati na način kojim se osigurava očuvanje njezine kakvoće.

3.3. Posebni minimalni tehnički uvjeti  za pojedine vrste prodajnih objekata

3.3.1.      Tržnica na malo

Tržnica na malo je prodajni objekt, otvoreni ili zatvoren, posebno uređen, opremljen i organiziran poslovno-prodajni prostor i/ili zgrade, s pratećom infrastrukturom, u kojem organizator tržnice u skladu s tržnim redom i uz naplatu prodajnih prostora (mjesta) pruža trgovcima i drugim prodavateljima usluge obavljanja prodaje robe.

Organizator tržnice obveznik je ishođenja rješenja o ispunjavanju minimalnih uvjeta za tržnicu na malo.

Na tržnicama se trguje na štandovima i na klupama, a može se prodavati roba i iz kioska. Na štandovima i klupama na otvorenim prostorima tržnice na malo uglavnom se prodaju poljoprivredni proizvodi (jaja, mlijeko, sir i drugi mliječni proizvodi, voće, povrće i dr.) i drugi neprehrambeni proizvodi. Proizvodi koji nisu namijenjeni prehrani (npr. odjeća, obuća, kućne potrepštine i sl.) mogu se prodavati na tržnici na zatvorenom ili otvorenom prostoru tržnice koji mora biti  odvojen od prostora gdje se prodaje hrana i/ili hrana za životinje sukladno posebnim propisima o hrani i hrani za životinje. Tržnica mora imati pomoćni prostor koji se sastoji od skladišnih prostora za čuvanje robe, prostora ili mjesta za čuvanje pokretne opreme (vage, suncobrani, klupe i dr. oprema) te sanitarije. Sanitarije za zaposlene osobe na tržnici moraju biti odvojene od sanitarija za posjetitelje tržnice. Pored navedenog, tržnica na malo mora ispunjavati i slijedeće uvjete: otvoreni prostor tržnice mora biti osvijetljen te komunalno i infrastrukturno uređen; raspored prodajnih mjesta na tržnici mora odgovarati vrsti robe koja se prodaje na tržnici; na vidljivom mjestu tržnice mora biti izvješen kućni red tržnice (tržni red); tržnica mora imati i poseban prostor za odlaganje otpadaka, koji mora biti osiguran od vremenskih utjecaja (suca, kiše, snijega).

3.3.2. Prodajna klupa i štand

Prodajne klupi i štandovi su prodajni objekti namijenjeni prodaji robe na prostorima tržnice na malo kao i izvan njih i/ili unutar trgovačkih centara, ustanova (škola, bolnica, kazališta, muzeja, sportskih dvorana i sl.). Izvan tržnica na malo, prodajne klupe i štandovi postavljaju se na javno-prometne površine ili druge površine koje imaju pristup s javno-prometne površine, kao i na mjestima održavanja prigodne prodaje. Prodajna klupa je nenatkrivena, a prodajni štand natkriven te može imati s unutarnje stranice pregrade ili zatvorene prostore za čuvanje robe.

Oblik, izgled ili dimenzije kupe ili štanda Pravilnikom nije propisan, ali može se propisati odlukom JLS. Površina klupe i štanda mora biti od materijala koji se lako čisti, bez oštećenja, a roba (naročito hrana) koja se izlaže na klupi ili štandu mora biti zaštićena od vanjskih štetnih utjecaja (prašine, ispušnih plinova motornih vozila) te vremenskih atmosferilija (kiše, sunca, vjetra, snijega).  JLS je dužna osigurati prostorije za zdravstveno-sanitarne potrebe prodajnog osoblja na udaljenosti od najviše 100 metara od mjesta određenog za prodaju robe na klupama i štandovima.

3.3.3. Kiosk za prodaju robe

Kiosk je prodajno mjesto u kojem se prodaje ograničen asortiman proizvoda kroz odgovarajući otvor na kiosku, bez ulaska kupca u prodajni prostor. Bez građevinske dozvole i glavnog projekta, ali u skladu s odlukom nadležnog tijela JLS prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo,[9] na javnoj površini se može  postaviti kiosk tlocrtne površine do 15 m2 u skladu s tipskim projektom za kojeg je doneseno rješenje na temelju čl. 77. Zakon o gradnji[10]  ili tehnička ocjena sukladno posebnom propisu. 

Asortiman kioska čini roba sukladno Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007 (NKD-07) za trgovinu na malo u specijaliziranoj prodavaonici (primjerice kiosk u kojem se prodaje kruh i pekarski proizvodi, ili mješovita roba, ili tiskovine i duhanski proizvodi). Kiosk u kojem se prodaje  hrana koja nije u originalno pakiranju (nepretpakirana ili rinfuzna hrana) mora biti opremljen  praonikom za pranje ruku s tekućom  toplom i hladnom vodom. Kiosk mora imati osigurane prostorije za zdravstveno-sanitarne potrebe na udaljenosti od najviše 100 m. Nije dozvoljeno izlaganje robe na policama, horizontalnim ili vertikalnim ormarima ako takav način prodaje nije obuhvaćen rješenjem nadležnog upravnog tijela.

3.3.4. Prodajni automat

Prodajni automat  (samoposlužni uređaj) je automatizirani uređaj (naprava) putem kojeg se obavlja neposredna prodaja robe na način da se umetne u za to predviđen otvor na uređaju sredstvo koje se smatra gotovinom (kovanica, žeton, kartica i sl.)  pri čemu u naplati robe ne sudjeluje osoba odnosno pri čemu osoba ne posreduje u prodaji.[11]  Prodaja putem prodajnih automata obavlja se sukladno tehničkim uvjetima i opremljenosti prodajnog automata ovisno o vrsti proizvoda. Putem prodajnih automata može se prodavati pretpakirana hrana i ostali proizvodi ili nepretpakirana hrana (npr. mlijekomat, uljomat, jajomat i sl.) ako su ispunjeni uvjeti stavljanja hrane na tržište odnosno raspolaganju na tržištu propisani posebnim propisima o hrani.

3.3.5.      Pokretna prodaja

Pokretna prodaja je prodaja bez stalnog prodajnog mjesta, koja se može realizirati putem uređenog vozila za prodaju robe, kolica koja se prevoze od mjesta do mjesta i plovnog objekta (brod, brodić, splavi sl.), opremljenih za prodaju na malo različitog asortimana proizvoda. Osnovna karakteristika pokretne prodaje je da zaustavljanje i  zadržavanje  na jednom mjestu u svrhu prodaje robe ne bi smjelo biti duže od 15 minuta, jer bi se u tom slučaju radilo o stacioniranoj, a ne pokretnoj prodaji.[12]

Za pokretnu prodaju, trgovci i drugi prodavatelji najčešće koriste pokretno motorno vozilo, pod kojim se podrazumijeva prilagođeno motorno vozilo (kombi, teretno vozilo)  koje omogućuje trgovanje robom na malo iz vozila, ako su ispunjeni minimalni uvjeti propisani odredbama propisa kojima se uređuje  djelatnost trgovine, cestovnog prometa, zaštite okoliša  i komunalni propisi. Pokretno  motorno vozilo  mora biti u voznom stanju i tehnički ispravno te opremljeno  i uređeno  sukladno asortimanu robe koja se iz vozila prodaje. Pokretnom prodajom ne smatra se isporuka  potrošaču kupljene robe u stacioniranom prodajnom objektu (prodavaonici, skladištu) putem dostavnog vozila, jer se u ovom slučaju ne radi o motornom vozilu posebno opremljenom za prodaju robe, već o  cestovnom motornom, najčešće teretnom vozilu za dostavu robe potrošaču.

3.2.6. Prigodna prodaja

Prigodna prodaja je prodaja robe organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredaba i izložbi. Prigodnom prodajom dopuštana je prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet organiziranja spomenutih manifestacija i može trajati najduže do 60 dana u tijeku jedne kalendarske godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacije. Na prigodnoj prodaji roba se prodaje sa klupe i prodajnih štandova, a može i putem prodajnih automata.

Ako se prigodna prodaja održava na mjestima javnih površina ili na mjestima koja imaju pristup s javno-prometne površine, nadležno tijelo općine/grada na čijem se području odvija prigodna prodaja, prije izdavanja odobrenja za takvu prodaju, mora osigurati prostorije za zdravstveno-sanitarne potrebe na udaljenosti od najviše 100 m.

Trgovci i drugi prodavatelji koji obavljaju prodaju robe prigodnom prodajom, nisu dužni ishoditi rješenje nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta.

          

4.      OSTALI UVJETI ZA PRODAJU ROBE NA OTVORENOM

4.1.Uvjeti propisani Zakonom i Pravilnikom

Mjesta na kojima je dopuštena prodaja robe na otvorenom (osim u odnosu na tržnicu na malo) i uvjeti za obavljanje pokretne prodaje propisani su odredbom članka 10. Zakona. Istom odredbom je propisano da se posjedovanje robe komercijalnog karaktera na mjestima koja su određena kao tržnice, mjestima na kojima se može prigodno trgovati (sajmovi, izložbe, priredbe i sl.) i na drugim mjestima na kojima se stvarno odvija prodaja robe (javno-prometne površine) smatra obavljanjem djelatnosti trgovine, što u praksi znači, da će nadležni tržišni inspektori Državnog inspektorata  prodaju robe na otvorenom prostoru na mjestima suprotno propisanim uvjetima, tretirati kao neregistrirano obavljanje djelatnosti trgovine.

4.1.1.      Mjesta za prodaju robe na javno-prometnim površinama

Prodaja robe na javno-prometnim površinama na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, prodaja putem kioska, prodaja putem prodajnih automata i prigodna prodaja može se obavljati samo na mjestima koja svojom odlukom odredi predstavničko tijelo grada ili općine.

Javno-prometnim površinama smatraju se javne površine u općoj uporabi namijenjene svima pod jednakim uvjetima, a namijenjene su kretanju i boravku ljudi, cestovnom i/ili biciklističkom i drugom prometu, kao što su javne ceste i područje zaštićenog pojasa uz te ceste i odmorišta na istima, ulice, trgovi, šetnice, pločnici, pješački prolazi, mostovi, nadvožnjaci kao i  ugibališta, okretišta i stajališta za vozila javnog prijevoza, javna parkirališta te sve druge javne površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi.

Ako  predstavničko tijelo grada/općine nije donijelo odluku kojom bi odredili mjesta na javno-prometnim površinama na kojima bi bila dopuštena prodaja na štandovima i klupama, putem kioska, prodajnih automata i prigodna prodaja, tada se takva prodaja na području tog grada/općine ne može obavljati.

To stoga, jer se radi o odluci koja je istovremeno i propisani uvjet i propisani preduvjet za obavljanje djelatnosti trgovine na malo  izvan prodavaonica. [13]

4.1.2.      Mjesta za prodaju na drugim površinama

Prodaja robe na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, prodaja putem kioska, prodaja putem prodajnih automata i prigodna prodaja na površinama koje imaju pristup s javno-prometne  površine može se obavljati samo na mjestima za koja je predstavničko tijelo grada ili općine, na zahtjev trgovca odnosno prodavatelja, izdalo  (lokacijsko) odobrenje. Druge površine su one  površine koje su posjedu ili vlasništvu pravnih i fizičkih osoba (npr. otvoreni prostor u krugu tvornica, sportskih terena ili drugih ustanova, mjesta proizvodnje na OPG-u, ribouzgajalištu ili akvakulturi, trapilišta poljoprivrednog sadnog materijala, prostori na otvorenom u zaštićenom području prirode, obiteljska dvorišta pokraj prometnica).

Lokacijsko odobrenje na zahtjev trgovca odnosno prodavatelja,  može izdati isključivo predstavničko tijelo grada/općine (gradsko ili općinsko vijeće odnosno za Grad Zagreba, Skupština grada), a ne i neko drugo upravno tijelo grada/općine (npr. izvršno ili upravno tijelo) niti je predstavničko tijelo grada/općine ovlašteno odlukom ovlast  za izdavanje lokacijskog odobrenja prenijeti na drugo tijelo JLS.  Prodaja robe na ovim površinama ne smije se obavljati na mjestu za koje prethodno predstavničko tijelo JLS nije izdalo odobrenje.

4.1.3. Uvjeti za obavljanje pokretne prodaje

Pokretna  prodaja može se obavljati samo uz uvjete propisane odlukom predstavničkog tijela grada ili općine na čijem području se pokretna prodaja obavlja. Uvjeti pod kojima se pokretna prodaja može obavljati mogu biti sadržani u odluci u komunalnom redu ili drugoj odluci (npr. o načinu korištenja javno-prometnih površina) ili zasebnoj odluci kojim bi se uredilo samo propisivanje uvjeta za pokretnu prodaju.

Ako općina odnosno grad  svojom odlukom ne propiše  uvjete za pokretnu prodaju robe tada se na njenom području pokretna prodaja ne može ni obavljati.[14]

To stoga jer je predmetna odluka bitan preduvjet za obavljanje djelatnosti trgovine odnosno prodaje robe putem pokretnog vozila. 

5.2. Uvjeti za  prodaje robe na otvorenom propisani posebnim propisima

5.2.1. Uvjeti propisani propisima o higijeni hrane

Kada se hrana prodaje na klupi ili štandu, naročito u rasutom stanju (rinfuzi) mora biti zaštićena od vanjskih utjecaja (prašine i ispušnih plinova motornih vozila) i vremenskih utjecaja (sunca, kiše, snijega, vjetra) kao i od insekata i glodavaca. Hrana ne smije biti smještena neposredno uz robu čija svojstva mogu štetno djelovati na hranu, niti izravno na podu, već  (primjerice povrće, voće) na drvene ili od drugog odgovarajućeg materijala podloge. Lako pokvarljiva hrana (mliječni i suhomesnati proizvodi, jaja) moraju se čuvati u rashladnim vitrinama koje osiguravaju temperaturu održavanja prikladnu osobini hrane.

5.2.2. Uvjeti propisani komunalnim propisima

Komunalnim propisima (odlukom o komunalnom redu, odlukom o uvjetima korištenja javnih površina, odlukom o općinskim porezima i dr.)  predstavnička tijela JLS  mogu  propisati uvjete i način korištenja javnih površina u njihovom vlasništvu odnosno korištenju, pa tako i za postavljanje prodajnih objekata (prodajnih klupa i štandova, kioska, prodajnih automata) za prodaju robe na otvorenom (primjerice pribaviti suglasnost, odobrenje, rješenje  od upravnog tijela općine/grada nadležnog za komunalne ili imovinsko pravne poslove ili zaključiti ugovor o korištenju javne površine)  kao i propisati obvezu plaćanja naknade i/ili lokalnog poreza u određenom iznosu zbog korištenja javne površine.[15]

5.2.3. Uvjeti propisani propisima o korištenju javnih cesta

Način korištenja javnih  cesta i nerazvrstanih cesta za prateće djelatnosti u koje se ubraja i djelatnost trgovine, propisan je odredbama Zakona o cestama[16] i Pravilnikom o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti.[17] Prema tim propisima, pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar može povjeriti cestovno zemljište na korištenje pravnim i fizičkim osobama radi obavljanja pratećih djelatnosti ugovorom o korištenju cestovnog zemljišta i na druge zakonom dozvoljene načine, uz obvezu plaćanja naknada za korištenje cestovnog zemljišta i za obavljanje pratećih djelatnosti. 

5.2.4. Uvjeti propisani propisima o pomorskom dobru

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama[18] propisano da se pomorsko dobro (morska obala, npr. plaža) može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti, između kojih i za djelatnost trgovine, ako je za isto ishođeno koncesijsko odobrenje, kojeg na zahtjev trgovca odnosno prodavatelja,  izdaje  Vijeće za dodjelu koncesijskih odobrenja JLS na području kojeg se nalazi pomorsko dobro.[19]

5.2.5. Uvjeti propisani propisima o zaštiti prirode

Zakonom o zaštiti prirode[20] propisano je da javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjem prirode mogu dati koncesijsko odobrenje pravnoj osobi i obrtniku registriranom za obavljanje gospodarskih djelatnosti (pa tako trgovcu ili drugom prodavatelju) na zaštićenom području prirode kojim upravljaju, osim ako djelatnost obavljaju temeljem prethodno ishođene koncesije.

6. ZABRANE I OGRANIČENJA U PRODAJI ROBE NA OTVORENOM

Na tržnici na malo, kao i na štandovima i klupama izvan tržnice ne mogu se prodavati elektrotehnički i elektronski aparati, radio i TV prijemnici, njihovi dijelovi i pribori, te pripremljeni nesnimljeni i snimljeni nosači za snimanje zvuka, slike ili sličnih zapisa (audio i video kazete, CD-i, DVD-i, stikovi i memorijske kartice i sl.). Međutim, navedena zabrana ne odnosi se na prodaju ove robe na štandovima i tržnicama unutar trgovačkih centara, ustanova i sl. ustanova, putem kioska, prodajnih automata i prigodne prodaje, što znači da se na te način smije prodavati. Na tržnici i svim drugim oblicima prodaje robe izvan tržnice ne smije se prodavati roba za koju je posebnim propisima propisano da se ne smije prodavati na otvorenim prostorima   (primjerice, lozni cjepovi, opasne kemikalije, oružje i eksplozivna sredstava, lijekovi).

Zabranjena je prodaja alkoholnih pića kao i duhanskih prerađevina maloljetnicima kao i izlaganje na prodajnom mjestu i prodaja maloljetnicima robe pornografskog sadržaja, a trgovac odnosno prodavatelj dužni su u prodajnom objektu odnosno na prodajnom mjestu vidno istaknuti obavijest o toj zabrani i iste se pridržavati.

Zabranjeno je nepošteno trgovanje, pod kojim se u smislu čl. 63. Zakona podrazumijevaju radnje trgovca kojima se radi tržišnog natjecanja povređuju dobri trgovački običaji. Koje se radnje naročito smatraju nepoštenim trgovanjem određeno je u čl. 64. Zakona. Primjerice, nepoštenim trgovanjem smatra se prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost, osim kada se radi o skorom isteku roka valjanosti, povlačenju robe iz asortimana, potpunoj rasprodaji radi zatvaranja objekta te stečaja i likvidacije ili drugim opravdanim razlozima, kao i prodaja robe s oznakama ili podacima  ili izgledom koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zabranu glede izvora, načina proizvodnje, količine, kakvoće ili drugih osobina robe.

U skladu s odredbom čl. 60. Zakona o trošarinama[21] prodaja trošarinskih proizvoda    (duhanski proizvodi, alkohol i alkoholna pića, uključujući piva, vina i ostala pića dobivena vrenjem)  dopuštena je na tržnicama na malo, na mjestima prigodne prodaje kao i na  drugim  mjestima na otvorenim prostorima  koja su odlukom predstavničkog JLS  određena ili odobrena za obavljanje prodaje robe,  uz obvezu izdavanja računa.  Na istim mjestima, prema članku 25. Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholnih pića[22] dopuštena je i prodaja bezalkoholnih pića (voćnih sokova, nektara i dr.) i kave ako je na tim mjestima osigurana mogućnost evidentiranja gotovinskog prometa preko naplatnih uređaja ili izdavanja računa, a ukoliko to nije moguće, tada samo uz pisanu suglasnost nadležnog carinskog ureda prema mjestu prodaje u kojoj se navode uvjeti pod kojima je takva prodaja dopuštena.

7. OBVEZE PRILIKOM OBAVLJANJA PRODAJE ROBE NA OTVORENOM

Prilikom prodaje robe na otvorenim prostorima, trgovci i drugi prodavatelji dužni su se pridržavati svih obveza propisanih Zakonom i Pravilnikom kao i obveza propisanih Zakonom o zaštiti potrošača[23] i drugim propisima ovisno o načinu prodaje i prodajnom asortimanu (primjerice  obveza i način označivanja hrane propisana je propisima o hrani). U  nastavku, za potrebne ovoga članka,  ukazujemo na neke od tih obveza.

7.1.  Obveze isticanja oznake tvrtke i propisanih obavijesti

Na prodajnoj klupi ili štandu, na vanjskoj strani kioska i prodajnog automata i na pokretnom vozilu kojim se obavlja pokretna prodaja robe, trgovac i drugi prodavatelj u statusu pravne osobe i obrtnika dužan je istaknuti natpis s oznakom tvrtke  koji uključuje naziv i oblik pravne osobe odnosno ime i prezime obrtnika i sjedište) a kod OPG-a naziv i sjedište istog, a kako  je to upisano u odgovarajući registar odnosno upisnik. Na vanjskim bočnim stranama pokretnog vozila potrebno je dodatno istaknuti OIB trgovca/prodavatelja i naznaku "Prijevoz za vlastite potrebe"

Na prodajnom objektu potrebno je vidno istaknuti uvjete prodaje, ako ih trgovac odnosno prodavatelj primjenjuje (popust se može odobravati za pojedine ili skupinu proizvoda, pojedine skupine potrošača i/ili oblike plaćanja) i pridržavati se istaknutih uvjeta, obavijest o zabrani prodaje duhanskih proizvoda i alkoholnih pića maloljetnicima, obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora potrošača (mora se omogućiti podnošenje istog na prodajnom mjestu, putem pošte i e-maila, a može i putem drugog sredstva mrežne komunikacije ako isto omogućuje pohranu vremena i sadržaja prigovora), a na prodajnom automatu obavijest o fiskalizaciji prodaje te podatak o Identifikatoru samoposlužnog uređaja i oznaku poslovnog prostora.

7.2. Osiguranje podataka o stanju robe

Trgovci su dužni u prodajnom objektu, odnosno prodajnom mjestu  za vrijeme prodaje imati ispravu o stanju robe kojom dokazuju zaduženje i cijenu robi koju prodaju (kalkulacija, ulazni račun, primka, zapisnik o promjeni cijena i dr.), a prodavatelji ispravu o zaduženju  vlastite robe, kako bi istu mogli dati na uvid nadležnom inspektoru na njegov zahtjev. Isprava o stanju robe može se voditi u elektronskom ili papirnatom obliku, a mora sadržavati najmanje podatke o mjestu i datumu  sastavljanja isprave,  rednom broju isprave,  imenu ili nazivu dobavljača, naziv robe pod kojim se ista prodaje, mjernoj jedinici i količini i prodajnoj cijeni.

7.3. Isticanje cijena i pridržavanje istaknutih cijena

Trgovci i drugi prodavatelji dužni su na prodajnom mjestu (na proizvodu ili mjestu njene prodaje) jasno, vidljivo i čitljivo i istaknuti maloprodajnu cijenu i cijenu za jedinicu mjere  (npr. za 1 kg., 1 m., 1 m2., 1 m3)proizvoda  te se istaknutih cijena pridržavati. Cijena se ističe u kunama (s oznakom "kn"), a  pored toga može se  informativno istaknuti i u drugoj stranoj valuti (za kupce je mjerodavna cijena istaknuta u kunama). Dodajemo da je  prijedlogom Zakona o uvođenju eura kao službene valute u  Republici Hrvatskoj, koji se nalazi u proceduri donošenja, predviđeno obvezno dvojno iskazivanje cijena roba i usluga u kunama i eurima s početkom primjene 5. rujna 2022. godine do zaključno 31. prosinca 2023. godine nakon čega će se cijene isticati samo u eurima. Ako je cijena za jedinicu mjere istovjetna s maloprodajnom cijenom, nije potrebno dodatno isticati i cijenu za jedinicu mjere, a  kod proizvoda u rasutom stanju  ističe se samo cijena za jedinicu mjere. Cijena se mora isticati tako da ne  oštećuje proizvod.

Ako se obavljaju posebni oblici prodaje (akcijska prodaja, sezonsko sniženje, rasprodaja, prodaja robe s greškom ili kojoj skoro istječe rok trajanja) kao i kod odobravanja popusta za pojedine proizvode ili skupinu proizvoda, mora se istaknuti konačna prodajna cijena koja se primjenjuje tijekom trajanja posebnog oblika prodaje i najniža cijena iste robe koja se primjenjivala u razdoblju od 30 dana od dana provođenja posebnog oblika prodaje (najniža  cijena u tom razdoblju,  ujedno je referentna cijena od koje se izračunavaju najavljena sniženja cijena koja se primjenjuju tijekom provedbe posebnog oblika prodaje). Kod prodaje robe s greškom mora se jasno, vidljivo i čitljivo označiti  na robi ili prodajnom mjestu da je riječ o prodaji robe s greškom te potrošače upoznati u čemu se greška sastoji, a kod robe kojoj istječe rok uporabe, jasno vidljivo i čitljivo istaknuti krajnji rok uporabe.

7.4. Ispostavljanje računa

Trgovci i drugi prodavatelji obveznici poreza na dobit i poreza na dohodak dužni su potrošaču izdati točan, jasan, čitljiv i vidljiv račun sukladno posebnim propisima kojima se uređuje ispostavljanje računa,[24] a obveznici fiskalizacije prometa u gotovini dužni su izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja na način propisan posebnim propisima kojima se uređuje fiskalizacija prometa u gotovini[25] te omogućiti potrošaču provjeru točnosti izdanog računa (npr. davanjem na uvid isprave o zaduženju i cijeni robe, ponovnim mjerenjem kupljenog proizvoda i sl.).

Iznimno, nositelj i članovi OPG-a i SOPG-a kad prodaju svoje poljoprivredne proizvode na klupama i štandovima na tržnici na malo te na svim dopuštenim mjestima za prodaju na otvorenom prostoru,  nisu obvezni ispostavljati potrošačima  račune.

Navedena iznimka ne odnosi se na trgovce i druge prodavatelje (npr. šumoposjednike, registrirane proizvođače, udruge i druge neprofitne pravne osobe), što znači da  moraju prilikom prodaje robe na tržnicama na malo, kao i izvan tržnica na malo (na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova i sl. i/ili na javno-prometnim površinama i površinama koje imaju pristup s javno-prometnih površina, u kiosku, pokretnom prodajom i prigodnom prodajom) potrošačima ispostaviti gotovinski račun, ako su, u skladu s poreznim propisima, obveznici ispostavljanja računa.

7.8. Označavanje proizvoda

Proizvodi koji se nude potrošačima moraju na ambalaži, privjesnici, naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati najmanje osnovna obilježja proizvoda u mjeri koja je potrebna da bi potrošač donio odluku o kupnji kao što su naziv proizvoda, tip  i model proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje, sastav proizvoda, svojstva i tehnička obilježja proizvoda te  naziv i sjedište proizvođača. Međutim, ako je posebnim propisom propisano obveza označivanja, tada se ti proizvodi označuju u skladu s tim propisom. Primjerice, pretpakirana hrana mora se označiti u skladu s Uredbom  (EU) br. 1169//2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25.10.2011. o informiranju potrošača o hrani, a nepretpakirana hrana na mjestu njene prodaje u skladu s Pravilnikom o informiranju potrošača o nepretpakiranoj hrani.[26]  Podaci kojima se označavaju proizvodi (i hrana) moraj biti napisani na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom (što ne isključuje mogućnost uporabe drugih jezika),a mogu uključivati znakove i piktograme lako razumljive potrošaču, te moraju biti jasni, vidljivi i čitljivi.

8. ZAKLJUČAK

Prednost prodaje robe na otvorenom prostoru ogleda se u činjenici da se prodaja obavlja na mjestima koja su „na dohvat ruke“ potrošačima (na štandovima i klupama, u kioscima, putem prodajnih automata i pokretnim vozilima, na javno-prometnim površinama i drugim površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine), a po svojem prodajnom asortimanu ne zaostaju za onom u  prodavaonicama. Zbog posebnosti načina i oblika  obavljanja prodaje robe na otvorenim prostorima, za prodajne objekte i prodajna mjesta propisani su posebni minimalni tehnički i drugi uvjeti  kojih se trgovci i drugi prodavatelji moraju pridržavati. Sve pravne i fizičke osobe koje prodaju robu na otvorenim prostorima dužni su se pridržavati obveza propisanih odredbama zakona kojima se uređuje djelatnost trgovine i zaštita potrošača. Primjenjivanje propisanih uvjeta za prodaju robe na otvorenim prostorima te pridržavanje propisanih obveza jamstvo je uspješnog poslovanja svakog trgovca i prodavatelja, jer samo onaj potrošač kojem se pruži kvalitetna usluga i proda kvalitetan proizvod, zadovoljan je i stalan kupac proizvoda.

Darko MAREČIĆ, dipl. iur

[^ 1] Nar. nov., br. 87/08, 116/08, 76/09, 1414/11, 68/13., 30/14., 32/19., 98/19. i 32/20.

[^ 2]Prodavaonica je posebno uređen prodajni objekt u kojem se obavlja djelatnost trgovine svim vrstama prema sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD -07 koja je sastavni dio Odluko o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti  NKD 2007 (Nar. nov., br. 58/07. i 72/07.). Ovisno o prodajnom asortimanu, prodavaonice se dijele na specijalizirane prodavaonice i nespecijalizirane prodavaonice.

[^ 3] Trgovina na malo izvan prodavaonica je prodaja robe na neki od slijedećih načina: na klupama i štandovima na tržnicama na malo i izvan tržnica na malo te u trgovačkim centrima, ustanovama i sl.; prodaja u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, sportskih, znanstvenih i drugih javnih ustanova te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode; putem kioska; putem prodajnih automata; prigodna prodaja  (sajmovi, izložbe); pokretna prodaja; prodaja na daljinu (putem kataloga, interneta, telefona, TV prodaja i prodaja putem drugih sredstava daljinske komunikacije); prodaja u proizvodnim objektima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, uzgajalištima riba i morskih organizama odnosno akvakulture kao i spremištima i trapilištima i sl. mjestima za prodaju poljoprivrednog sadnog materijala.

[^ 4] Nar. nov.., br. 118/18., 42/20., 127/20. - odl. Ust.s. i 52/21.

[^ 5] Nar. nov., br. 66/09., 108/09., 8/10. i 108/14.

[^ 6] Nar. nov., br. 39/09. i 46/15.

[^ 7] Nar. nov., br. 74/14. i 111/18.

[^ 8] Npr. Pravilnikom o ovjernim razdobljima za pojedina zakonita mjerila i način njihove primjene i o umjernim razdobljima za etalone koji se upotrebljavaju za ovjeravanje zakonitih mjerila (Nar. nov.,br. 133/20) propisano je da se mjerila za mjerenje duljine (npr. metar) i mjerila mase (neautomatske vage razreda točnosti I i II i utezi razreda točnosti F1,F2,M1 i M2) moraju podvrgnuti periodičnom ovjeravanju svakih 2 godine.

[^ 9] Komunalno gospodarstvo uređeno je odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 68/18., 110/18.-Odl. Ust.s. i 32/20.) te odlukama predstavničkih tijela općina i gradova.

[^ 10] Nar. nov., br. 153., 20/17., 39/19. i 125/19.

[^ 11] Čl. 30.a.st.1. Pravilnika o fiskalizaciji prometa u gotovom (Nar. nov., br. 146/12., 46/17., 70/20., 1/21. i 144/21.)

[^ 12] Mišljenje Ministarstva gospodarstva Kl. 330-01/10-01/82, Ur.br. 526-05-01-01/3-10-2 od 10.2.2010.

[^ 13] Mišljenje Ministarstva gospodarstva Kl. 330-01/15-01/25, Ur.br. 526-05-01/1-15-02 od 28.1.2015.

[^ 14] Mišljenje Ministarstva gospodarstvo Kl. 330-01/15-01/25, Ur.br. 526-05-01/11-15-02 od 25.1.2015. i  Kl. 330-01/15-01/93, Ur.br. 526-05-01/1-14-02 od 25.3.2015.

[^ 15] Općine ili gradovi sukladno čl. 20. toč.4. 29. Zakona o lokalnim porezima (Nar. nov., br. 115/16. i 101/17.) mogu kao vlastiti porez općine/grada odlukom propisati porez na korištenje javnih površine. Odredbom čl. 29. ovoga Zakona propisano je da porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje javnu površinu koriste, a u visini, na način i pod uvjetima koje odlukom propiše predstavničko tijelo JLS.

[^ 16] Nar. nov., br. 84/11., 22/13., 54/13.,148/13., 92/14., 110/19. i 144/21.

[^ 17] Nar. nov., br. 78/14. i 43/20.

[^ 18] Nar. nov., br. 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11-Odl.Ust.s., 56/16. i 98/19.

[^ 19] Postupak davanja koncecijskog odobrenja propisan je Uredbom o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru (Nar. nov., br. 36/04., 63/08., 133/13.. i 63/14.).

[^ 20] Nar. nov., br. 80/13., 15/18., 14/19. i 127/19.

[^ 21] Nar. nov., br. 106/18., 121/19. i 144/21.

[^ 22] Nar. nov., br. 72/13.. 121/19. i 22/20.

[^ 23] Nar. nov., br.  19/22.

[^ 24]  Vidjeti čl. 63.  Općeg poreznog  zakona (Nar. nov., br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), čl. 78 Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73713., 99/13.-Odl.Ust.s., 148/13., 153/13.-Odl.Ust.s., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20. i 39/22.)

[^ 25]  Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 132/12., 115/16., 106/18. i 121/19.

[^ 26] Nar. nov., br. 144/14., 64/20. i 144/20.

ugovor o alotmanuNovi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzetnički inkubatori imaju važnu ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Ukratko, poduzetnički inkubatori nude širok spektar usluga te su u svome razvoju u posljednja dva desetljeća znatno napredovali od pružanja usluge najma poslovnog ili radnoga prostora do pružanja cijeloga niza specijaliziranih usluga. Autor u članku pojašnjava važnost poduzetničkih inkubatora s osvrtom na inkubator PISMO, zahvaljujući kome je grad Novska postao centar gaming industrije.

Proljeće nam kuca na vrata i Uskrs je sve bliže, a radnici očekuju vidjeti isplatu uskrsnice na svojim računima. No, imaju li baš svi zaposlenici pravo na uskrsnicu? S jedne strane oni poslodavci koji su to u obvezi, a s druge strane oni poslodavci koji to želei imaju financijskih mogućnosti, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice. Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Što u slučajuda zaposlenik ima blokiran račun? Autor u članku donosi odgovore na aktualna pitanja vezana uz porezni tretman isplate uskrsnice, koliki je propisani neoporezivi dio te na koje se sve načine ista može isplatiti.

Vijeće Europske unije donijelo je 24. travnja 2023. godine nova pravila o transparentnosti plaća, odnosno Direktivu (EU) 2023/970 Europskog Parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.1 Predmetnom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 157. UFEU-u, te postrožavanje zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih provedbenih mehanizama. Države članice dužne su pravila Direktive implementirati u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine od donošenja Direktive, te se primjenjuju kako na poslodavce u javnom sektoru, tako i na poslodavce u privatnom sektoru. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, za poslodavce i radnike.