Razvoj i položaj farmaceutske industrije u svijetu

Farmaceutska industrija je grana kemijske industrije, a osnovna joj je djelatnost proizvodnja farmaceutskih sirovina, gotovih lijekova i ljekovitih pripravaka te praćenje i bilježenje nuspojava. Ona ima veliku važnost u zdravstvenoj zaštiti te su zbog toga doneseni strogi međunarodni i nacionalni propisi koji osiguravaju kvalitetu, djelotvornost i neškodljivost proizvoda. Gotovi lijekovi koji su proizvedeni industrijskim putem, da bi se stavili na tržište, trebaju posebno odobrenje.

Globalna farmaceutska industrija ubrzano se razvija posljednjih nekoliko desetljeća. Istek patenta, slabi distribucijski kanali, regulatorne promjene i povlačenje proizvoda u kombinaciji s konkurencijom generičkih proizvoda dovode u pitanje razvoj i održivost ovog tržišta. Unatoč tome, farmaceutska industrija jedna je od najvažnijih grana u zemlji i kao takva igra istaknutu ulogu ne samo u zdravlju građana već i u zdravlju gospodarstva općenito.

Od vitalne je važnosti stoga da farmaceutska poduzeća/sektor bude efikasan, jer je u izravnoj korelaciji s općim blagostanjem svakog građanina u zemlji.

Farmaceutska industrija specifična je grana industrije u pogledu strukture i prirode posla. Razvoj lijekova dugogodišnji je i vrlo skupi proces, s mnogo uspona i padova i s malom vjerojatnošću konačnog uspjeha. Istovremeno, očekivanja su velika jer se radi o nečemu nama najdragocjenijem - zdravlju.

Uz farmaceutsku industriju se vežu i mnoge kontradikcije: na primjer, mada je općeprihvaćeno da je farmaceutska industrija tijekom desetljeća dala ogroman doprinos ljudskom zdravlju i kvaliteti života, i dalje je u javnom mišljenju percipirana kao jedna od industrija kojima se najmanje vjeruje, odnosno prigovara joj se visoka motiviranost profitom.

Farmaceutska se industrija naglo počela razvijati u 20. stoljeću otkrićem penicilina. Danas je farmaceutska industrija jedna od najprofitabilnijih i najbrže rastućih grana u svijetu te je i u uvjetima globalne krize pokazala izvrsnu otpornost. Gotovo je nemoguće zamisliti svakodnevni život bez postojanja te grane koja teži očuvanju i poboljšanju kvalitete ljudskoga života.

Danas u svijetu postoji više od 160 različitih farmaceutskih kompanija koje su do sad proizvele preko 50.000 lijekova i ljekovitih supstanci, te se ukupna vrijednost farmaceutske industrije procjenjuje na više od bilijardu dolara.

Svjetska zdravstvena organizacija je 11. ožujka 2020. novu koronavirusnu bolest (COVID-19) okarakterizirala kao globalnu pandemiju. Ta je pandemija imala velike učinke na zdravstveno tržište, a posebice na farmaceutski sektor. COVID-19 ubrzava promjene u globalnom gospodarstvu i prisiljava javni i privatni zdravstveni sustav da se prilagode i inoviraju u kratkom razdoblju.

Kratkoročni utjecaji pandemije COVID-19 uključuju promjene potražnje, revizije propisa, promjene procesa istraživanja i razvoja te pomak prema telekomunikacijama i telemedicini.

Povećana hospitalizacija, učestalost upale pluća povezane s COVID-19 i povećana potražnja za smještajem pacijenata na respiratore pridonose nedostatku lijekova na recept. Također, pandemija je uzrokovala povećanu potražnju za lijekovima među građanima, što se naziva “paničnom kupnjom”, a može uzrokovati povremeni nedostatak na tržištu, posebice za lijekove za kronične bolesti.

Istraživanja su pokazala da je procijenjena potražnja na svjetskom farmaceutskom tržištu porasla 8,9%. Istraživanje u SAD-u pokazalo je da se od 13. do 21. ožujka 2020. prodaja lijekova za astmu povećala za 65%, a lijekova za dijabetes tipa 2 za 25%. Prema istraživanju u SAD-u tijekom prva tri tjedna ožujka 2020. prosječni potrošački promet u trgovinama Walgreensa povećao se za 12,3% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, u CVS trgovinama 10,7%.

Kina i Indija glavni su dobavljači svjetskih zaliha aktivnih farmaceutski sastojaka (API – active pharmaceutical ingredients), ključnih polaznih materijala (KSM – key starting materials), kao i gotovih lijekova. U vrijeme kada je njihovo stanovništvo i radnici pogođeno bolešću posljedično se usporava proizvodnja, a to pridonosi nestašici i porastu cijena osnovnih lijekova na recept, uključujući antibiotike.

I na globalnoj i na lokalnoj razini, zbog predostrožnosti socijalnog distanciranja, marketinške kampanje zdravstvenih proizvoda preusmjeravaju se prema telekomunikacijama u promotivne svrhe, ali i podrška pacijentima na daljinu. U SAD-u se broj pacijenata koji su posjetili liječničke ordinacije ili klinike smanjio za 70 do 80%.

Dugoročni utjecaji na farmaceutsku industriju na globalnoj i lokalnoj razini koji se mogu očekivati su usporavanje rasta industrije, odgode i kašnjenja odobravanja lijekova, pomicanje prema samodostatnosti u lancu opskrbe farmaceutskim proizvodima i trend promjene u potrošnji proizvoda na zdravstvenom tržištu zajedno s etičkom dilemom.

Pandemija koronavirusa rezultirala je ekonomskim usporavanjem u mnogim zemljama, a to dovodi do usporavanja rasta farmaceutske industrije, koje su osjetljive na gospodarski rast zemlje. Ovo usporavanje rasta tržišta najviše uzrokuje ulazak novih lijekova na tržište te mijenjanje prioriteta portfelja farmaceutskih poduzeća. Pandemija je preusmjerila znanstvenike i odjele istraživanja i razvoja u farmaceutskim poduzećima stavljajući im fokus na koronavirus te inovacije vezane za njegovo suzbijanje tj. zaustavljanje širenja bolesti.

Vlade mnogih zemalja trebale su razmotriti samodostatnost u opskrbnom lancu i najavile su propise kako bi se izbjegla nestašica u takvoj krizi. U ožujku 2020. Europska komisija objavila je novu smjernicu koja se odnosi na izravna strana ulaganja i slobodno kretanje kapitala iz trećih zemalja; navodeći da strana ulaganja, posebno ona koja imaju utjecaj na tržište zdravstva, u Europskoj uniji moraju biti podvrgnuta procjeni rizika kako bi se izbjegao bilo kakav štetan utjecaj na sposobnost EU da pokrije zdravstvene potrebe svojih građana.

Značajni trendovi i utjecaji na farmaceutsku industriju su:

− Rast cijena – Nove lijekove sve je teže, ali i skuplje proizvesti. Recentna istraživanja pokazuju da medijalni trošak razvoja i proizvodnje novog lijeka trenutno iznosi 985.3 milijuna USD. Usporedimo li te podatke s prethodnim godinama, vidljivo je da trošak razvoja lijeka raste po stopi od 10% godišnje. Posljedica toga je povećanje cijena lijekova za potrošače.

− Smanjena potražnja za receptnim lijekovima – Skupi lijekovi nedostupni su brojnim kućanstvima s nižim prihodima. Farmaceutske tvrtke moraju postati svjesnije troškova i usredotočiti se na snižavanje cijena kako bi potaknule potražnju.

− Telemedicina – Fizička interakcija između pacijenta i liječnika bio je tradicionalni oblik liječenja i marketinga. Međutim, pandemija je izmijenila poznate modele. Tako je 2020. godine iznjedrila nove trendove kao što je telemedicina sa softverskim alatima koji omogućuju liječnicima daljinsko pružanje zdravstvenih usluga pacijentima.

− Digitalna transformacija – Trend koji će svakako utjecati na budućnost industrije, a uključuje proizvode poput digitalnih pilula, nosivih senzora, aplikacija dizajniranih za pružanje informacija o našem zdravstvenom stanju u stvarnom vremenu.

Vrijedi spomenuti kako su u 2020. godini najveće svjetske farmaceutske tvrtke (50 najvećih svjetskih farmaceutskih tvrtki zajedno) ostvarile 851 milijardu dolara prihoda. Pet najvećih farmaceutskih kompanija u svijetu u ovom trenutku po tržišnoj kapitalizaciji su:

Johnson & Johnson

Tržišna vrijednost ovog farmaceutskog diva vrijedna je 489 milijardi dolara. Tvrtka je razvila treće cjepivo protiv COVID-19 odobreno za uporabu u SAD-u i imenovani su na listu najutjecajnijih tvrtki TIME100 2021.

Roche

Švicarski farmaceutski div prednjači u onkologiji, imunologiji, zaraznim bolestima, oftalmologiji i neuroznanosti. U 2019. godini prodaja Rocheovih farmaceutskih proizvoda porasla je za 16 posto na 53 milijarde dolara. Tržišna vrijednost iznosi 317 milijardi dolara.

Pfizer

Unatoč tome što je vodeći proizvođač cjepiva protiv COVID-19, Pfizer je na ljestvici skliznuo na treće mjesto. Tvrtka je nedavno dobila zamah, posebno u prošlom tromjesečju, s prihodom od drugog kvartala 2020. od 19,0 milijardi dolara, što odražava 86 posto operativnog rasta iz 2020. godine. Tržišna vrijednost iznosi 277 milijardi dolara.

AbbVie

AbbVie je američka biofarmaceutska tvrtka kojom se javno trguje, osnovana 2013. Nastala je kao spin-off Abbott Laboratories. Poznata je kao inovativna kompanija koja intenzivno radi na preuzimanju drugih kompanija iz sektora diljem svijeta. Tržišna vrijednost iznosi 276 milijarde dolara.

Eli Lilly

Eli Lilly napravila je značajan korak ka etabliranju kao lider u farmaceutskoj industriji. S vrijednošću tržišne kapitalizacije od 125 milijardi dolara u 2019. godini, Eli Lilly skočila je na trenutnu vrijednost od 270 milijardi dolara.

Farmaceutska poduzeća globalno ostvaruju prodaju više od 1 bilijun dolara. Vrlo je velika važnost intelektualnog vlasništva, što rezultira jakom konkurencijom za kvalitetnim stručnjacima tj. visokoobrazovanim i iskusnim radnicima i znanstvenicima. Značajnost kvalitetnog kadra bitno je i zbog povjerljivosti podataka raznih istraživanja na kojima kontinuirano rade. U industriji je vidljiv trend spajanja poduzeća te pripajanja manjih poduzeća koje imaju obećavajuća istraživanja ili nove lijekove.

Najveći udio na svjetskom tržištu lijekova na recept u 2019. imala je kompanija Roche čija je prodaja iznosila 48,2 milijarde USD. Slijedio je Novartis s 46,1 milijardom USD prodaje i 5,3 posto tržišnog udjela. S 43,8 milijardi USD od prodaje lijekova na recept, Pfizer je treća svjetska farmaceutska kompanija koja drži 5 posto svjetskog tržišta.

Zanimljive su i projekcije za naredno razdoblje, odnosno projekcije prodaje do 2026. godine EvaluatePharma[^ 1] za prvih deset najvećih kompanija. Za većinu se očekuje smanjenje tržišnog udjela. Iznimka su AbbVie, Bristol-Myers Squibb i AstraZeneca.

Povećanje tržišnog udjela AbbVie do 2026. godine temelji se na diversifikaciji portfelja zbog akvizicije Allergana. Povećanje tržišnog udjela kompanije Bristol-Myers Squibb moglo bi biti uzrokovano akvizicijom Celgene, dok se najveći doprinos rastu tržišnog udjela AstraZenece očekuje zbog povećanja prodaje lijekova Tagrisso, Lynparza i Imfinzi.

Prema podacima EvaluatePharma, najveća ulaganja u istraživanje i razvoj u 2019. godini je godini imao Roche. Riječ je o 10,3 milijarde USD, što čini 21,3 posto prihoda od prodaje lijekova na recept ove kompanije. U usporedbi s deset vodećih svjetskih farmaceutskih kompanija po ulaganjima u istraživanje i razvoj, nešto niže iznose ulaganja u istraživanje i razvoj u prošloj godini imale su kompanije Eli Lilly (5,6 mlrd. USD), AstraZeneca (5,3 mlrd. USD) te Bristol-Myers Squibb (5,9 mlrd. USD). Međutim, sve tri kompanije imaju visok intenzitet istraživanja i razvoja mjeren kao postotak prihoda od prodaje lijekova na recept.

EvaluatePharma za deset vodećih svjetskih kompanija po ulaganjima u istraživanje i razvoj očekuje daljnje povećanje ulaganja do 2026. godine. Tako se predviđa povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj kompanije Roche za 25,2 posto te će ta kompanija i dalje biti najveći pojedinačni ulagač u istraživanje i razvoj u farmaceutskoj industriji na svjetskoj razini.

Inače, deset vodećih farmaceutskih kompanija po ulaganjima u istraživanje i razvoj prošle je godine zajedno uložilo 71,6 milijardi USD, što čini 38,5 posto ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj u farmaceutskoj industriji. Prema procjenama, ukupna ulaganja farmaceutske industrije do 2026. godine dostići će iznos od 232,5 milijardi USD, što je porast od 25 posto u odnosu na 2019. godinu.

Pritom se očekuje porast ulaganja u istraživanje i razvoj deset vodećih kompanija za 30 posto. Deset vodećih farmaceutskih kompanija bi tako 2026. godine ulagale 92,8 milijardi USD u istraživanje i razvoj.

Zbog velikog broja dobavljača, moć pregovaranja u farmaceutskoj industriji je vrlo niska. Dobavljači nude sirovine za proizvodnju lijekova, opremu za proizvodnju i istraživanja te ambalažu. Kvaliteta i cijena većine je približno jednaka pa ne mogu pojedinačno značajno utjecati na tržišnu cijenu. U farmaceutskoj industriji prisutne su i vertikalne integracije tj. slučajevi kada farmaceutsko poduzeće preuzima primjerice dobavljača kemijskih sirovina. Takve integracije dodatno smanjuju pregovaračku snagu dobavljača, a omogućuju brži rast i niže troškove poslovanja.

Pregovaračka snaga kupaca u farmaceutskoj industriji je srednje slaba. Patenti novih lijekova traju određeni broj godina, što proizvođaču omogućuje da diktira cijene za to vremensko razdoblje. Nakon toga započinje generička proizvodnja i cijene postaju konkurentnije.

Nadalje, veliki kupci, poput bolnica, posjeduju određenu pregovaračku moć, ali pojedinačni kupci je imaju vrlo malo ili nimalo. Drugi faktor je ime i snaga marke što dodatno smanjuje pregovaračku moć kupaca. Međutim, kupci danas imaju pristup internetu koji im omogućuje daljnje istraživanje lijekova uz recepte svojih liječnika, što im ipak dijelom daje određenu pregovaračku moć.

Vrijedi spomenuti i da lijekovi nemaju prijetnje od supstituta sve dok su u patentnom razdoblju, ali kad istekne patentna zaštita pojavljuju se generičke jeftinije verzije. Kako se broj lijekova i marki neprestano povećava na današnjem tržištu, uobičajeno je da se zamijeni generički lijek ili drugu marku umjesto propisane marke ako propisana nije dostupna. Za bilo koje stanje mogu postojati brojni lijekovi, od kojih su neki vjerojatno uvedeni nedavno, mogu biti skuplji i pogrešno djeluju bolje od ranijih poznatih lijekova za istu bolest. Također, postoje brojni pripravci alternativne medicine, npr. homeopatski, ayurveda, biljni lijekovi, akupunktura, kiropraktika itd.

Kada su u pitanju novi konkurenti, svakako je novim poduzećima vrlo teško ući u farmaceutsku industriju zbog visokih troškova uspostave proizvodnog pogona, istraživanja i razvoja, marketinške prodaje, ali i distribucijskih mreža. Također, potrebno je zapošljavanje obrazovanog, kvalificiranog i iskusnog osoblja. Postoji visok rizik povrata ulaganja ako poduzeće ne uspije proizvesti potrebne nove lijekove na vrijeme.

Postojeći sudionici na tržištu imaju razvijenu ekonomiju razmjera koja im osigurava profitabilnost. Prijetnja ulaska novih konkurenata niska je i zbog dugotrajnog postupka odobrenja regulatornih tijela. Potrebno je vrijeme da se stekne povjerenje prema novom poduzeću tj. marki, a poznato je da većina kupaca odabire marke lijekova koje su već isprobali. Novi sudionik teško može u kratkom roku razviti distribucijski kanal i ugovoriti posao s liječnicima i ljekarnama. Još jedan od razloga niske prijetnje potencijalnih konkurenata je to što je većina lijekova patentirana pa će novi sudionik morati početi od nule.

Položaj i značaj farmaceutske industrije za hrvatsko gospodarstvo

Farmaceutska industrija predstavlja zdravstvenu djelatnost na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. U Republici Hrvatskoj ona je regulirana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 147/20), Zakonom o ljekarništvu (NN 121/03, 142/06, 35/08, 117/08), Zakonom o lijekovima (NN 76/13, 90/14, 100/18), Zakonom o medicinskim proizvodima (NN 76/13), Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19) i Zakonom o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19).

Hrvatska farmaceutska industrija počela se značajnije razvijati u 18. i 19. stoljeću, no prva javna ljekarna je otvorena već u 13. stoljeću u Trogiru, dok je u 19. stoljeću u Zagrebu osnovan Farmaceutsko-biokemijski fakultet. Godine 1991. počinje proces privatizacije ljekarničkog sektora i otvaranje novih ljekarni. Danas u Republici Hrvatskoj imamo više od 1.100 ljekarni, od koji je 46 bolničkih ljekarna.

Ljekarne se u Republici Hrvatskoj dijele na: samostalne, ljekarničke ustanove s ljekarnama i depoima lijekovima kao podružnicama u vlasništvu županija, ljekarničke ustanove s ljekarnama kao podružnicama u vlasništvu domaćih ili stranih fizičkih ili pravnih osoba, domove zdravlja s organizacijskim jedinicama ljekarnama i depoima lijekova u županijskom vlasništvu, te bolničke ljekarne u vlasništvu županija ili države. Ljekarnička se djelatnost obavlja temeljem osnovne mreže zdravstvene djelatnosti sukladno posebnom zakonu.

Zakonom o ljekarništvu uređuje se način organiziranja i provođenja ljekarničke djelatnosti u RH. Ista se obavlja kao javna služba, a obavljaju je magistri farmacije pod uvjetima i na način propisan zakonom, navodi se u čl. 1. Zakona o ljekarništvu. Nadalje, tu su i Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20), Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (HSFI), Međunarodni računovodstveni standardi, Zakon o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20) te Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22), koji također reguliraju poslovanje ljekarništva u Republici Hrvatskoj, kao i poslovanje svakog drugog poslovnog subjekta.

Farmaceutska industrija kako u svijetu tako i u Hrvatskoj spada u visokodohodovnu i visokotehnološki i inovativno zahtjevnu granu industrije. Kao takva prepoznata je i u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske kao i u Strategiji pametnih specijalizacija te joj je time dana mogućnost dodatne financijske pomoći radi povećanja konkurentnosti.

Značaj farmaceutske industrije za Hrvatsku vidi se i u činjenici da je prepoznata kao industrija koja je strateška za daljnji gospodarski razvoj ove zemlje. Unatoč svojoj strateškoj poziciji, visokoj dodanoj vrijednosti i kontinuiranim ulaganjima, za daljnji razvoj ove industrije trebalo bi donijeti okvir koji obvezuje sve strane te unaprijediti dijalog između različitih ministarstava, posebice financija, gospodarstva, znanosti i zdravlja.

Najveće farmaceutske tvrtke u Republici Hrvatskoj su PLIVA, Belupo, Jadranski Galenski laboratorij (JGL). Hrvatska farmaceutska industrija u 2020. godini je ostvarila 7,42 milijarde kuna ukupnih prihoda, od čega 73 posto otpada na izvoz, istaknuto je iz HUP Udruge proizvođača lijekova (HUP UPL).

Farmaceutski sektor jedan je od najsnažnijih industrijskih sektora i vodećih izvoznika, pokretač gospodarstva te jedan od najvažnijih faktora u osiguravanju stabilnosti zdravstvenog sustava, što je dokazano i tijekom krize uzrokovane Covid-19 pandemijom.

HUP- Udruga proizvođača lijekova osnovana je 31. ožujka 2009., okuplja proizvođače generičkih i biosličnih lijekova i osnovana je kao dobrovoljna, neovisna i neprofitna udruga poslodavaca koja štiti i promiče prava interese svojih članova koji su organizirani i posluju u Republici Hrvatskoj u skladu sa važećim propisima.

Misija Udruge je poticanje i promocija tehnološkog i ekonomskog razvoja farmaceutske industrije u Republici Hrvatskoj razvijanjem i stavljanjem u promet efikasnih i dostupnih lijekova radi poboljšanja kvalitete zdravlja ljudi i kvalitete zdravstvene zaštite, općenito. Udruga je tradicionalno važan izvozni čimbenik i već dugi niz godina posluje prema najvišim europskim i svjetskim standardima. Članice Udruge zapošljavaju preko 4.500 radnika i daju značajan doprinos ukupnoj pozitivnoj gospodarskoj bilanci RH.

Članstvo u Udruzi je dobrovoljno. Članom može postati poslodavac koji ima sjedište u RH te ima pretežito područje poslovanja u području djelatnosti Udruge, strani poslodavac koji u Republici Hrvatskoj ima podružnicu ili na drugi način obavlja svoju djelatnost na području Republike Hrvatske u skladu s važećim propisima te kao pridruženi član organizacija koja nema poduzetnički karakter ali želi postati član a njeno članstvo je Udruzi korisno (kao instituti, zavodi i sl.). Počasni član može postati osoba koja se posebno istakla u području djelovanja Udruge i time doprinijela ostvarivanju ciljeva Udruge.

Svrha i djelatnosti Udruge:

− Udruga je samostalna i dobrovoljna granska udruga HUP-a, koja štiti i promiče prava i interese svojih članova, a naročito na području zaštite i promicanja poduzetničkih prava i sloboda, zaštite privatnog vlasništva, razvoja konkurentnosti i povoljne poduzetničke klime te u području uređivanja uvjeta poslovanja.

− Zastupa interese domaćih proizvođača lijekova pred Vladom RH, Ministarstvima i drugim tijelima državne vlasti, te vlasti i tijelima lokalne uprave i samouprave.

− Sudjeluje u pripremi zakona i drugih propisa relevantnih za ostvarivanje gospodarskog i socijalnog položaja članova.

− Priprema i prikuplja informacije iz područja politike, javne uprave i gospodarstva od interesa za članove, te izrađuje potrebne analize i pokazatelje.

− Potiče na okupljanje radi zajedničkog tržišnog i poslovnog nastupanja i rješavanja drugih pitanja važnih za gospodarski i socijalni položaj članica.

− Inicira i organizira uspostavljanje poslovnih kontakata članova međusobno, a osobito potiče razvoj poslovne suradnje između članica i razmjenu iskustava s partnerima u zemlji i inozemstvu.

− Zastupa interese članova u odnosima sa sindikatima, kolektivno pregovara i sklapa kolektivne ugovore.

− Udruga je socijalni partner i protuteža udrugama radnika u sklopu slobodnog gospodarskog i demokratskog društvenog sustava.

− Udruga se zalaže za povećanje kvalitete življenja građana te potiče i razvija poštovanje primjene etičkih načela struke.

Farmaceutski sektor u RH u zadnjih deset godina bilježio je stabilan rast, prihodi su povećani za 61 posto, a u 2020. godini su iznosili 7,42 milijarde kuna. Rast izvoza je ključ za rast prihoda, odnosno izvoz čini 73 posto ukupnih prihoda te je izvoz farmaceutske industrije u 2020. godini iznosio 5,5 milijardi kuna.

Bruto dobit farmaceutske industrije je stabilna iz godine u godinu, veliki dio dobiti se reinvestira, pa je tako u proteklih deset godina 5,5 milijardi kuna investirano u istraživanje i razvoj. Farmaceutska industrija u Hrvatskoj svoje proizvode izvozi u 60-tak zemalja svijeta, a ključna tržišta su SAD i EU. Industrija bilježi rast broja zaposlenih, koji je u 11 godina, odnosno od 2010. do kraja kolovoza 2021. godine porastao s 3.500 na gotovo 6.000.

Hrvatska farmaceutska industrija ima potencijala za širenje svojih kapaciteta. Budućnost farmaceutske industrije u Hrvatskoj je dobra, jer je riječ o industriji koja ima dugu tradiciju, jako puno zaposlenih, kompletno je vertikalno integrirana - od istraživanja i razvoja, proizvodnje sirovina do gotovih farmaceutskih oblika, ima veliki izvozni karakter i smjernice EU su da jačaju upravo vertikalnu integraciju svih tih kompanija, odnosno industrije.

Za cijelo vrijeme pandemije, osobito u vrijeme zatvaranja u proljeće 2020. godine farmaceutska industrija neprekidno je radila kako bi opskrba lijekovima bila neprekinuta i sigurna. Hrvatsko tržište je jedno od rijetkih tržišta u Europi, koje nije imalo problema s opskrbom na tržištu. Države koje imaju vlastite nacionalne proizvođače lijekova, imaju dokazano bolju opskrbu tržišta.

Najznačajniji proizvođač lijekova u regiji je Pliva, no u RH uspješno posluju i poduzeća poput Belupa i Jadran galenskog laboratorija, koje ostvaruju odlične suradnje na europskim i američkim tržištima.

Potrebno je spomenuti i tvornicu PharmaS, čija je temeljna djelatnost proizvodnja i promet generičkim lijekovima.

Značajna inozemna poduzeća koje posluju na području RH u farmaceutskoj industriji su: - GlaxoSmithKline - Hospira - Galapagos istraživački centar - Teva - ACG Lukaps - Farmal.

PLIVA je najveća vodeća farmaceutska tvrtka u Republici Hrvatskoj s dugogodišnjom tradicijom, ali i jedna od vodećih kompanija u jugoistočnoj Europi i najveći izvoznik s 80 % izvoza na tržišta Rusije, SAD-a i Ukrajine. Ona je danas članica Teva grupe, a cilj joj je poboljšati kvalitetu života i zaštitu zdravlja visokokvalitetnim i dostupnijim lijekovima.

Poslovanje PLIVE obuhvaća proizvodnju gotovih lijekova i aktivnih farmaceutskih supstanci, te marketinške i prodajne aktivnosti diljem zemlje, ali i jugoistočne Europe. Zahvaljujući FDA[^ 2], MHRA[^ 3] i hrvatskoj Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), PLIVA je svrstana u proizvođače koji ispunjavaju najviše svjetske standarde kvalitete koji su potrebni za globalno tržište.

Belupo d.d. je druga po veličini farmaceutska tvrtka prema tržišnom udjelu, odmah nakon PLIVE, a osnovana je 1971.godine u sastavu Grupe Podravka. Važno je napomenuti da je ona vodeća farmaceutska tvrtka po prodaji lijekova s učinkom na kardiovaskularni sustav, lijekova s učinkom na živčani sustav te lijekova s učinkom na kožu.

Najveće tržište Belupa je Hrvatska gdje ostvaruje 60 % svoje zarade, dok ostatak ostvaruje izvozom u Poljsku, Sloveniju, Slovačku i Rusiju. Jedini od najpoznatijih proizvoda su Ginko, Lupocet, Neofen, Maxi Omega 3 itd. Belupo je moderna farmaceutska tvrtka koja nastoji biti u korak u tehnološkom, tržišnom i razvojnom pogledu, nastoji čuvati okoliš pa zato svakodnevno provjeravaju otpadne vode, a dio strategije im se odnosi i na očuvanje energije i uklanjanje toksičnih i opasnih tvari.

JGL je tvrtka osnovana 1991. godine kao prvo potpuno privatno farmaceutsko dioničko društvo u Hrvatskoj. Priča o uspjehu JGL-a dobila je na zamahu po izlasku iz okrilja Ljekarne „Jadran“, neposredno nakon sloma Jugoslavije te s početkom proizvodnje generičkih lijekova u kategoriji esencijalnih lijekova. Radilo se o lijekovima malih serija koji velikoj farmaceutskoj industriji nisu bili interesantni jer nisu bili isplativi.

Izlaskom iz lokalnih okvira te širenjem poslovanja na teritorij Hrvatske, a potom i regije – u Sloveniji 1992. godine, BiH 1997. godine, a u Makedoniji i Srbiji 2001. godine – učinjen je dodatni iskorak kojim su stvoreni preduvjeti za daljnji rast i razvoj. Pa ipak, pokretanje operacija na tržištima Rusije (1998.), a potom i Ukrajine (2004.) te Kazahstana (2006.), iz sadašnje perspektive pokazalo se kao ključna strateška odluka za tvrtku.

Godine 1991. poslovalo se s jedne adrese, Pulac bb, Rijeka, a danas se proizvodi JGL-a mogu pronaći u 50 zemalja širom svijeta, a njihov broj raste svake godine jer je internacionalizacija poslovanja ključna strateška odrednica kompanije. Danas JGL proizvodi 160 brendova i 460 proizvoda te 1360 varijacija proizvoda što je ukupno 6.000 artikala.

Grupa ima 904 djelatnika, što u poslovanju razvoja, proizvodnje i prodaje lijekova, što u ljekarstvu. Dva najveća tržišta s obzirom na broj zaposlenika su Hrvatska i Rusija. Žene čine 76% zaposlenih, 65% radnika je visoko obrazovano, a prosječna dob zaposlenika je 38 godina.

Vodeće trgovačko društvo u farmaceutskoj industriji u Hrvatskoj po ukupnom prihodu ostvarenom 2019. godine ostaje Pliva d.o.o. Ukupni prihod ovog trgovačkog društva čini 66 posto ukupnog prihoda deset vodećih kompanija sektora. Među vodeća tri proizvođača farmaceutskih proizvoda i pripravaka u Hrvatskoj ulaze Belupo d.d. i JGL d.d. Njihovi ukupni prihodi u 2019. godini značajno su niži od prihoda koje je ostvarila Pliva.

Tri vodeća farmaceutska društva ostvarila su ukupno 84 posto ukupnih prihoda na razini deset vodećih u koje se, uz tri navedena trgovačka društva, svrstavaju još i Hospira Zagreb d.o.o., Genera d.d., PharmaS d.o.o., Krka-Farma d.o.o., Fidifarm d.o.o., Apipharma d.o.o. i BioGnost d.o.o. Iz analize poslovanja deset vodećih farmaceutskih društava u 2019. godini razvidno je poboljšanje u odnosu na rezultate iz 2018. Ukupni prihodi povećani su za 15,2 posto, dok je bruto dobit na međugodišnjoj razini utrostručena.

Deset vodećih društava zapošljavalo je 3,81 posto više zaposlenika te ostvarilo povećanje proizvodnosti rada od 11 posto. Poboljšana je i likvidnost na razini deset vodećih farmaceutskih društava. Koeficijent tekuće likvidnosti za deset vodećih društava prelazi 2, te prema tome općenito poduzeća nemaju problema s održavanjem tekuće likvidnosti. Zamjetno je i smanjenje zaduženosti na razini deset vodećih društava sektora. Vrijednost koeficijenta zaduženosti ukazuje da deset vodećih poduzeća sektora nije prezaduženo.

Međutim, analizira li se poslovanje pojedinačno za vodeća poduzeća sektora, mogu se uočiti neke iznimke. Iako su na međugodišnjoj razini prihodi vodećih društava općenito povećani, Krka-Farma, Fidifarm i BioGnost ostvarili su u 2019. godini nešto manje prihode nego je to bio slučaj godinu ranije. Najveće smanjenje ukupnog prihoda zabilježio je BioGnost, i to za 12 posto u odnosu na 2018. godinu. Od onih koji su ostvarili prihode veće nego 2018. svakako treba spomenuti Apipharmu čije je povećanje ukupnih prihoda iznosilo 91 posto.

Najveću proizvodnost rada u 2019. godini imala je Pliva. Kad je riječ o broju zaposlenih, treba napomenuti da je u promatranoj godini devet od deset vodećih trgovačkih društava zapošljavalo više radnika ili održalo istu razinu zaposlenosti kao i 2018. godine. Iznimka je jedino Krka-Farma u kojoj je broj zaposlenih smanjen za 4,3 posto na međugodišnjoj razini.

Koeficijent tekuće likvidnosti ukazuje da svih deset trgovačkih društava ima zadovoljavajuću sposobnost podmirenja kratkoročnih obveza. Naime, vrijednost koeficijenta tekuće likvidnosti niti u jednom od deset vodećih društava nije ispod granice od 1,5, koja se smatra minimalno prihvatljivom, a većina ih ima koeficijent tekuće likvidnosti veći od 2.

Među trgovačkim društvima na granici prihvatljive razine tekuće likvidnosti je PharmaS. Ostala farmaceutska društva čija je razina tekuće likvidnosti ispod 2 su Pliva, Apipharma i BioGnost. Po pitanju zaduženosti većina trgovačkih društava u farmaceutskom sektoru stoji dobro. Nešto zaduženiji su Genera, PharmaS i Apipharma, te JGL čija je vrijednost koeficijenta zaduženosti na samoj granici prihvatljivog. Zahvaljujući povećanju ukupnih prihoda te velikom povećanju bruto dobiti, porasla je i bruto marža deset vodećih društava sektora. Najveću bruto maržu u 2019. godini imali su Apipharma, Fidifarm i Pliva.

U farmaceutskoj industriji, kao i u ostalim djelatnostima, zadnje dvije godine obilježila je pandemija bolesti COVID-19. Učinci će se moći u potpunosti analizirati kad budu dostupni višegodišnji podaci, ali je već sada jasno kako su smanjen pristup pacijenata zdravstvenim uslugama te odgađanje pregleda, dijagnostičkih postupaka i zahvata koji nisu hitni zbog zaustavljanja širenja koronavirusa doveli do smanjene potrošnje lijekova na svjetskoj razini.

Prema pregledu EvaluatePharma, vodeći svjetski proizvođači farmaceutskih proizvoda i pripravaka već su korigirali svoje projekcije prodaje zbog utjecaja mjera borbe protiv pandemije bolesti COVID-19. Smanjenje očekivane prodaje u promatranom razdoblju osobito je izraženo u kompanijama koje proizvode onkološke lijekove koji, kako je već navedeno, predstavljaju najprodavaniju skupinu lijekova.

Lijekovi iz ove skupine najveći su generator prihoda najvećim svjetskim farmaceutskim kompanijama, a pretpostavlja se da je zbog smanjenja dijagnostičkih postupaka u razdoblju “lockdowna” na svjetskoj razini dijagnosticirano značajno manje bolesti nego je slučaj u redovnom radu. Isto vrijedi za kronične bolesti i lijekove koji se mogu koristiti samo uz liječnički recept. No, značajno je da su vodeće svjetske farmaceutske kompanije u protekloj godini značajne napore i sredstva usmjerile upravo na pronalazak cjepiva protiv koronavirusa.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

Horvat, D.M. (2017): Mikroekonomska analiza farmaceutskog tržišta u Republici Hrvatskoj u vrijeme ekonomske krize. Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, vol.8.no.2

https://companiesmarketcap.com/pharmaceuticals/largest-pharmaceutical-companies-by-market-cap/ (datum pristupanja 27.04.2022.)

https://finance.hr/analiza-farmaceutske-industrije/ (datum pristupanja 27.04.2022.)

https://lidermedia.hr/poslovna-scena/svijet/infografika-najvece-svjetske-farmaceutske-tvrtke-u-prosloj-godini-ostvarile-851-milijardu-dolara-prihoda-138768 (datum pristupanja 27.04.2022.)

https://hrcak.srce.hr/file/213872 (datum pristupanja 27.04.2022.)

https://hrcak.srce.hr/file/283329 (datum pristupanja 27.04.2022.)

https://www.hup.hr/hup-udruga-proizvodjaca-lijekova.aspx (datum pristupanja 27.04.2022.)

https://lidermedia.hr/poslovna-scena/hrvatska/hrvatska-farmaceutska-industrija-lani-sa-7-42-milijarde-kuna-prihoda-139612 (datum pristupanja 02.05.2022.)

https://www.hgk.hr/zlatnakuna/jadran-galenski-laboratorij-dd (datum pristupanja 27.04.2022.)

https://www.eizg.hr/userdocsimages/publikacije/serijske-publikacije/sektorske-analize/SA_farmaceutska_rujan_2020.pdf (datum pristupanja 02.05.2022.)

[¹] Evaluate je pouzdani pružatelj komercijalnih podataka, uključujući prodaju proizvoda i konsenzusne prognoze do 2026. za globalnu industriju znanosti o životu.Evaluate Group je 1996. godine osnovao dr. Jonathan de Pass, vrhunski farmaceutski analitičar, kada je shvatio da se vrijeme provedeno u prikupljanju i agregiranju prodajnih prognoza i drugih informacija može bolje iskoristiti za tumačenje i razumijevanje implikacija tih podataka.

[²] Uprava za hranu i lijekove Sjedinjenih Država savezna je agencija Ministarstva zdravlja i ljudskih usluga.

[³] Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode je izvršna agencija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u Ujedinjenom Kraljevstvu koja je odgovorna za osiguravanje da lijekovi i medicinski uređaji rade i da su prihvatljivo sigurni.