02.05.2022 08:00
FOLDER

Digitalna transformacija 
poslovanja je jedan od onih suvremenih termina koji se prilično olako spominju u kontekstu modernog poslovnog okruženja, no, na žalost, vrlo često bez konkretnog shvaćanja što ta promjena paradigme doista znači. Sama digitalizacija poslovanja zapravo može krenuti već prilikom samog osnivanja obrta ili trgovačkog društva, odnosno pri započinjanju poslovanja pa sve do provođenja promjena u postojećim poslovnim procesima, a koji dovode do veće razine automatizacije i učinkovitijeg rada u svrhu razvoja poslovanja i rasta. Autor u ovom članku stavlja fokus na “digitalni start” poslovanja, odnosno na osnivanje obrta i trgovačkih društava elektroničkim putem.

Poslovanje obrta i elektroničko osnivanje obrta

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Obrt obavljaju u pravilu fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte. Samostalnost u obavljanju obrta označava samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim propisima i neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata.

Trajnost je vezana za namjeru obrtnika da se djelatnošću u obrtu bavi kontinuirano, a ne samo za jedan poslovni pothvat te na svojstvo trajnosti nemaju utjecaja ni sezonsko obavljanje djelatnosti niti privremene obustave poslovanja.

Obrti mogu biti:

−       slobodni,

−       vezani i

−       povlašteni.

Slobodni obrti su oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema.

Vezani obrti su oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, frizera, instalater grijanja i klimatizacije, stolar, klesar...).

Povlašteni obrti su oni obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti (primjerice morski ribar, slatkovodni ribar).

Vezani obrti, stupanj i vrsta stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te povlašteni obrti i način izdavanja povlastica propisani su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica.

Posebnu kategoriju čine tradicijski obrti, obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture te umjetnički obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta –umjetnika.

Naziv pod kojim posluje obrt (tvrtka) ima oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. Naziv obrta određuje obrtnik.   Djelatnost obrta također određujete sami, sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Možete odabrati više djelatnosti, ali jedna mora biti glavna.

Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednom od mjesta koje obrtnik odredi. Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište odnosno boravište.

Obrt je potrebno prijaviti u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Za prijavu na mirovinsko osiguranje potrebno je kupiti sljedeće obrasce u Narodnim novinama:

−       Tiskanica M – 11P i

−       Tiskanica M – 1P.

Nakon što je napravljen upis u mirovinsko osiguranje, ono automatski vrši upis na zdravstveno osiguranje. Paušalni obrtnici koji rade kod drugog poslodavca se ne prijavljuju u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

U roku od 8 dana od trenutka početka obavljanja djelatnosti potrebno je izvršiti prijavu obrta u Poreznoj upravi nadležnoj prema prebivalištu obrtnika, radi upisa u registar poreznih obveznika. Za prijavu u registar poreznih obveznika potrebno je popuniti Obrazac RPO koji se može kupiti u Narodnim novinama ili preuzeti s web stranica Porezne uprave.

Obrtnici koji su otvorili obrt nakon 1. siječnja 2021. godine su u prve dvije godine poslovanja oslobođeni plaćanja komorskog doprinosa. Obrtnička komora pismenim putem, u prvoj godini poslovanja, obavještava obrtnike o pravu na oslobođenje od plaćanja komorskog doprinosa  te o istom obavještavaju Poreznu upravu.

Obrtnici vlasnici paušalnog obrta dužni su imati i predavati sljedeće dokumente:

−       Knjigu prometa u kojoj bilježe sve transakcije obavljene bilo u gotovinskom ili bezgotovinskom prometu. Knjigu prometa mogu voditi u pisanom obliku ili u elektronskom obliku.

−       PO-SD obrazac predaje se poreznoj upravi najkasnije 15.01. za prethodnu godinu poslovanja u kojem se kvartalno zbrajaju svi prometi unutar godine, te se na temelju istih vrši povrat ili nadoplata poreza i prireza.

−       Odluka o visini blagajničkog maksimuma kojom obrtnik određuje svotu blagajničkog maksimuma iznad kojega je dužan istu položiti na račun obrta.

−       Interni akt o fiskalizaciji kojim se donosi odluka o pravilima sljednosti numeričkih brojeva računa, poslovnim prostorima, oznakama poslovnih prostora i operatera na naplatnim uređajima. Interni akt donosi se bez obzira da li obrtnik posluje s gotovinom ili ne.

Godišnji paušalni dohodak utvrđuje se rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Ovisno od ostvarenih ukupnih godišnjih primitaka ili svote predviđenih primitaka za tekuću godinu za novog poreznog obveznika koji započinje obavljati djelatnost, godišnji paušalni porez na dohodak za samostalnu djelatnost za 2022. godinu utvrđuje se u 5 razina.

Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja, i to u svoti koja je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog paušalnog mjesečnog poreza.  

Obvezni mjesečni doprinosi plaćaju se do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec prema iznosima u sljedećim tablicama:

−       mjesečni doprinosi za paušalne obrtnike,

−       doprinosi za paušalne obrtnike zaposlene kod drugog poslodavca.

Obrtnik koji nije poslodavac, već je isključivo samozaposlena osoba, ne podliježe inspekcijskom nadzoru iz područja zaštite na radu. Naime, Zakon o zaštiti na radu ne odnosi se na samozaposlene osobe, a to su vlasnici obrta. Međutim, ukoliko obrtnik ima zaposlene osobe, naučnike, polaznike stručnog osposobljavanja itd., više se neće isključivo smatrati samozaposlenim osobama te podliježe inspekcijskom nadzoru zaštite na radu.

Dva su načina na koji je moguće osnovati obrt:

−       putem online servisa e-Obrt ili START te

−       fizičkim dolaskom u nadležno upravno tijelo.

Zakonom o obrtu („Narodne novine“, broj 143/13, 127/19 i 41/20), propisano je da poslove u svezi s obavljanjem djelatnosti obrta, uključujući i upis u Obrtni registar, obavlja nadležno upravno tijelo (prema sjedištu obrta) županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na obrt.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pruža elektroničku uslugu e-Obrt, koja je dostupna putem portala e-Građani, a korisnicima, bez odlaska u nadležna upravna tijela, omogućava:

  1. Iniciranje postupaka:

−       osnivanja novog obrta

−       upisa statusnih promjena vezanih uz postojeći obrt u Obrtni registar

  1. Praćenje statusa iniciranog postupka
  2. Online, putem interneta, generiranje i preuzimanje dokumenata (bez naplate):

−       obrtnice,

−       rješenja (donesenih nakon 22. rujna 2015. godine),

−       službenog izvatka iz Obrtnog registra, ovjerenog elektroničkim potpisom

START – online pokretanje poslovanja za obrtnike

Poduzetnici u Hrvatskoj svoje poslovanje odnosno poslovni nastan mogu pokrenuti u nekoliko dana, putem digitalnog servisa Vlade Republike Hrvatske - START. Radi se o informacijskom sustavu koji omogućuje brzo i jednostavno pokretanje poslovanja elektroničkim putem za trgovačka društva i obrt. Usluga je dostupna putem portala e-Građani.

Potrebna dokumentacija:

−       dokaz o identitetu (preslika osobne iskaznice ili putovnice),

−       dokaz o udovoljavanju posebnim zdravstvenim uvjetima ako je propisano zakonom (za određene djelatnosti),

−       dokaz o pravu korištenja prostora (kada je za obavljanje obrta potreban prostor),

−       za vezane obrte: dokaz o odgovarajućoj srednjoj stručnoj spremi, položenom majstorskom ispitu ili ispitu o stručnoj osposobljenosti (ukoliko podnositelj zahtjeva ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli osobu, u punom radnom vremenu, koja udovoljava tom uvjetu),

−       dozvola za rad za strance iz trećih država (države izvan Europskog gospodarskog prostora),

−       važeća potvrda o prijavi boravišta (za osobe koje imaju prijavljeno boravište).

Upravna pristojba za osnivanje obrta se ne naplaćuje, kao ni upravna pristojba za upis promjene u Obrtni registar. Ukoliko se upisuje obrt bez početka obavljanja, nakon upisa u Obrtni registar obrtnik je dužan početi obavljati obrt u roku od godine dana, a najkasnije osam dana prije početka rada obvezan je prijaviti početak obavljanja obrta.

Obrt je potrebno prijaviti na:

−       Poreznu upravu (prema sjedištu obrta) - u roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti,

−       Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) - u roku od 24 sata od početka obavljanja djelatnosti,

−       Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) - u roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti.

Sve navedene prijave objedinjene su putem online servisa START koji sve postupke objedinjava u jednom koraku. Da bi mogli započeti obavljanje djelatnosti, ugostitelji, trgovci, prijevoznici i drugi obrtnici za koje je to posebnim propisima određeno, trebaju prije početka obavljanja obrta pribaviti rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima za prostor, odnosno koncesiju za obavljanje djelatnosti, odnosno odobrenje za rad.

Poslovanje trgovačkih društava (d.o.o. i j.d.o.o.) te osnivanje el. putem

 

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je vrsta društva koje osniva jedna ili više osoba koje žele poslovati pod zajedničkim imenom (tvrtkom). To je najčešći oblik trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj, a može ga osnovati jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba koje unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital, a koji prema Zakonu o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22; dalje u tekstu: ZTD) ne može iznositi manje od 20.000,00 kn.

Važno je napomenuti kako se temeljni kapital najčešće uplaćuje u cijelosti u novcu. Osnivačima je dozvoljen i djelomičan upis stvari i prava u temeljni kapital, ali je u tom slučaju najniži iznos koji se mora uplatiti u novcu 10.000,00 kn. Temeljni ulozi pojedinih osnivača ne moraju biti jednaki.

D.o.o. se osniva na temelju osnivačkog akta, odnosno ugovora koji potpisuju svi osnivači koji se nazva društveni ugovor. Svi osnivači su obavezni potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničke isprave, a u slučaju da postoji samo jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava o osnivanju d.o.o.-a  kod javnog bilježnika.

S druge strane, jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) je trgovačko društvo koje zahtjeva ulog temeljnog kapitala u vrijednosti od minimalno 10,00 kuna, dok najniži nominalni iznos poslovnog udjela iznosi 1 kunu. S obzirom na činjenicu da je svota temeljnog kapitala prilično niska, a postupak osnivanja brz i jednostavan, ne čudi nas kako je j.d.o.o. prilično popularan gospodarski subjekt u Republici Hrvatskoj.

Postupak osnivanja j.d.o.o.-a prilično je jednostavniji od osnivanja ostalih društava. Osnovati ga može najviše pet osoba, ali samo jedna osoba može biti član uprave (direktor). U broju zaposlenika nema ograničenja.

„Tvrtka" je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Ime tvrtke trgovačkog društva mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na službenom jeziku jedne od država članica Europske unije i latiničnom pismu, a mogu se koristiti i arapski brojevi. Ostali sastojci tvrtke moraju biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Za pokretanje vlastitog poslovanja više ne morate gubiti dragocjeno vrijeme i energiju na čekanje u redovima i obilaženje raznih institucija jer sve u vezi s osnivanjem d.o.o. i j.d.o.o. s minimalnim troškovima možete učiniti elektroničkim putem.

Ministarstvo pravosuđa je razvilo elektroničku uslugu e-Osnivanje koja je integrirana u informacijski sustav za pokretanje poslovanja START putem kojeg je moguće na daljinu osnovati najčešće oblike trgovačkog društva. Time su stvoreni uvjeti za elektronički pristup sudskom registru i trgovačkom sudu putem interneta uz korištenje Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava.

Prednosti osnivanja trgovačkog društva na daljinu:

−       sve potrebne radnje se obavljaju bez fizičkog odlaska na trgovački sud, Poreznu upravu ili Državni zavod za statistiku,

−       nema više rezervacije imena tvrtke,

−       nije potrebno sudjelovanje javnog bilježnika u postupku,

−       nema deponiranja potpisa,

−       elektronički se podnose svi podnesci,

−       potpisivanje dokumenata elektroničkom osobnom iskaznicom,

−       uplata temeljnog kapitala bankovnim karticama putem Interneta (radi se polog na poseban račun kojim upravlja Ministarstvo pravosuđa),

−       uplata sudskih pristojbi bankovnim karticama putem Interneta,

−       prijava za upis se automatski kroz sustav dostavlja nadležnom sudu u rad,

−       trgovački sud izdaje Rješenje o osnivanju o obliku elektroničke isprave,

−       uz Rješenje suda stranka dobije i Potvrdu Porezne uprave o OIB-u i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta u registru Državnog zavoda za statistiku,

−       ukoliko je potrebno prijavu dopuniti ili ispraviti, trgovački sud putem sustava e-Osnivanja dostavlja zaključak te predlagatelj istim kanalom vraća ispravljenu prijavu sudu na ponovno odlučivanje,

−       usluga je dostupna 24 sata 7 dana u tjednu putem Interneta,

−       manji troškovi osnivanja – sudske pristojbe za elektroničke usluge umanjene su za 50%, a u određenim situacijama (d.o.o. s više osnivača) mogućnost inicijalne uplate samo ¼ temeljnog kapitala,

−       nakon što se otvori poslovni račun trgovačkog društva uplaćeni temeljni kapital se automatski transferira društvu.

Usluga osnivanja trgovačkog društva na daljinu povezana je na sustave:

−       Porezne uprave (OIB),

−       Državnog zavoda za statistiku (Poslovni registar),

−       Državne geodetske uprave (Registar prostornih jedinica),

−       e-Građani (radi dostave obavijesti o statusu rješavanja prijave),

−       Sustav za naplatu javnih davanja (radi uplate temeljnog kapitala i sudske pristojbe).

Sudski registar je sa svim ovim vezama integriran u START putem kojeg se može npr. zatražiti otvaranje bankovnog računa nakon što se društvo osnuje.

Zanimljivo je spomenuti i da je od sredine prosinca 2019. do sredine svibnja 2020. preko sustava e-Osnivanja na daljinu je osnovano 276 poslovnih subjekata. Poslovnim subjektima i građanima je, od sredina travnja 2020. godine omogućeno i ishođenje službenog izvatka iz sudskog registra elektroničkim putem, u cilju olakšavanja poslovanja.

Od 14.4. do 8.5.2020. godine izdan je putem internetske stranica sudskog registra 1031 e-izvadak, dok su u istom periodu javni bilježnici izdali 4959 izvadaka. Ove aplikacije još su jedan malen, ali značajan, dio opsežnog i neminovno dugotrajnog procesa digitalizacije kojim se građanima približava pravosuđe, olakšava snalaženje te ostvarivanje prava u pravnom sustavu.

Posebno je to važno u vremenima kad je gospodarstvo uzdrmano pandemijom i prirodnim nepogodama, poput potresa, koje od građana zahtijevaju odgovornost i uzdržavanje od nepotrebnih socijalnih kontakata jer štedi dragocjeno vrijeme, sredstva i ne odvlači fokus sa poslovnih procesa.

START je informacijski sustav koji omogućava pokretanje poslovanja za trgovačko društvo i obrt na daljinu i bez punomoćnika, unutar nekoliko dana te putem samo 1 elektroničkog postupka. Primarni cilj uspostave sustava jest pozadinski integrirati sve poslovne registre i postupke da bi se olakšao ulazak u poduzetništvo, a administrativno rasterećenje poduzetnika smanjilo za više od 30 %.

Usluga je osmišljena po principu životnih događaja ili situacija (engl. life events), uzimajući u obzir da je moderan poduzetnik informiran o svojim pravima i obvezama te o specifičnostima svoje djelatnosti, no ne mora poznavati regulativu koja nije vezana uz njegov posao niti procese koji se moraju odviti kako bi poslovanje započeo. Stoga usluga korisniku omogućava pokretanje poslovanja bez potrebe poznavanja institucionalnih procesa te uz nužno poznavanje regulative. Za sve ostalo pobrinut će se institucije koje su dio procesa, bez korisnikove intervencije i potrebe da kontaktira svaku pojedinačno.

Razvoj usluge ima i dalekosežnije ciljeve. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odlučilo je učiniti korak dalje u stavljanju javnih registara u njihovu osnovnu funkciju - potpomaganje gospodarskog rasta osiguravanjem razmjene informacija te olakšavanjem postupaka ugovaranja i poslovanja na hrvatskom i zajedničkom tržištu.

Iz toga proizlazi obveza sređivanja javnih registara, primjene standarda upravljanja podacima u njihovom vlasništvu i uključivanja građana i poslovnih subjekata kao ravnopravnih partnera u procesu izgradnje poslovnih modela. Na ovaj način nastaju moderne, tzv. lean e-usluge, po principu jedinstvene kontaktne i servisne točke javne uprave u odnosima uprava-građanin i uprava-gospodarstvo, uz maksimalnu informacijsku sigurnost.

Željeni učinci uspostave sustava su poboljšana poslovna produktivnost javne uprave, izbjegavanje procesnih i podatkovnih preklapanja te osiguranje sigurnog okruženja za pružanje e-usluga. Dodatna vrijednost sličnih sveobuhvatnih usluga jest mogućnost revizije troškova i kvalitete propisa u svim područjima koja utječu na poslovanje i tržište. Stoga će razvoj sustava ići u smjeru uključivanja i dostupnosti što većeg broja usluga lokalne i područne samouprave elektroničkim putem domaćim poduzetnicima ali i svima onima koji žele pokrenuti poslovanje u Hrvatskoj.

Zašto koristiti START kod osnivanja obrta i trgovačkih društava?

 

Ako ste pokretali poslovanje ili su Vam drugi poduzetnici prenijeli svoja iskustva, očekujete kontakt s nizom institucija, s njihovim različitim pravilima, rokovima i troškovima te velikom količinom zbunjujuće papirologije. Već računate koliko poslova bi mogli odraditi ili ugovoriti u vremenu koje ćete potrošiti čekajući u redovima i proučavajući regulativu. Možda i razmišljate da bi najbolje bilo angažirati nekoga tko bi Vam cijeli proces rastumačio i olakšao, ali to znači uz vrijeme utrošiti i određen iznos novca.

Sustavom START poslovanje možete pokrenuti na brži, jeftiniji i manje stresan način, iz udobnosti svog doma. START integrira više dosadašnjih koraka i postupaka u jedan proces, više institucija i banaka u jedan elektronički entitet, a njihove usluge u jedan e-obrazac koji korisnik kreira u skladu sa svojim potrebama.

START je prva usluga pokretanja poslovanja koja omogućava:

−       Upis društva u sudski registar,

−       Upis obrta u Obrtni registar,

−       Upis u Registar poslovnih subjekata (Državni zavod za statistiku),

−       Upis u registar poreznih obveznika, registar obveznika PDV-a i/ili dodjela PDV ID broja (Porezna uprava),

−       Zahtjev za otvaranje transakcijskih računa poslovnih subjekata (banke),

−       Registraciju u sustav HZMO-a,

−       Elektroničku uplata pristojbi i temeljnog kapitala.

Sustav START će temeljem Vaše suglasnosti prikupiti Vaše osobne podatke dostupne u službenim registrima i evidencijama (Evidencija dodijeljenih matičnih brojeva građana, Zbirke podataka o prebivalištu i boravištu građana i Evidencija osobnih iskaznica, Evidencija o osobnim identifikacijskim brojevima itd.). Vi ćete unositi samo one podatke koji sustavu nisu dostupni. Svi podaci koji se preuzimaju, prikupljaju i šalju, bez obzira na njihov izvor i oblik, vidljivi su Vam i unutar sustava, kroz pregled podataka koji su poslani prema pojedinoj instituciji i banci.

Većina dokumentacije generirana je u sustavu. Sustav omogućava učitavanje dokumentacije samo tamo gdje je nužno. Dokumenti koji nastaju u procesu, kao i oni koji se isporučuju iz drugih sustava u START (Obrtni i sudski registar, Državni zavod za statistiku, Porezna uprava), prosljeđuju se drugim institucijama i bankama zajedno s podacima, u svom izvornom obliku.

Nakon ulaska u sustav i odabira usluge, paralelno s preuzimanjem podataka iz OIB sustava, korisniku se otvara obrazac kroz koji unosi sve podatke potrebne za proces pokretanja poslovanja (upis u temeljne registre, registre Porezne uprave, HZMO, podatke za banke). Korisnik sam definira svoj proces pokretanja poslovanja birajući u koje će institucije uputiti zahtjeve, jednokratno unosi sve potrebne podatke te daje suglasnost za razmjenu podataka između institucija.

Temeljem prikupljenih i unesenih podataka sustav prvo priprema set podataka i dokumenata potrebnih za upis društva u sudski registar ili upis obrta u Obrtni registar. Nakon obrade ovi registri šalju povratno informacije i dokumente kojima se kompletiraju zahtjevi za sve ostale institucije i banke u procesu. START prosljeđuje prikupljene podatke i dokumente u institucije i banku bez potrebe da korisnik ponovno ulazi u sustav.

Nakon obrade podataka i donošenja rješenja, institucije i banke u START šalju povratnu informaciju i/ili dokument, a korisnik je obaviješten da je proces pokretanja poslovanja završen.

Budući da sustav START više usluga integrira u jednu, proces ima određene specifičnosti s kojima se treba upoznati prije samog pokretanja poslovanja te ih prihvatiti kroz Opće uvjete.

Korisnik popunjava jedan e-obrazac što znači da sve podatke unosi prije nego je nastalo trgovačko društvo ili obrt. Podatke evidentirane odmah po unosu korisnika START dopunjava podacima dostavljenim iz sudskog i Obrtnog registra po izvršenim upisima. Stoga za korisnika neki podaci neće biti vidljivi na pregledu podataka prije slanja u te registre (npr. OIB društva, MBO obrta i sl.).

Nakon zaključavanja prijave u STARTU, korisnik ne može mijenjati odabir opcionalnih zahtjeva (prijava u Registar obveznika PDV-a i/ili dodjela PDV ID broja, registracija u sustav HZMO, zahtjev za otvaranje transakcijskog računa), osim ako je pozvan na dopunu od strane sudskog ili Obrtnog registra.

Ako je neki od unesenih datuma istekao tijekom obrade zahtjeva u nadležnim registrima, sustav će ove datume automatski izmijeniti. Sustav to čini sukladno zakonskim odredbama ili poslovnim pravilima određenog procesa o čemu je korisnik obaviješten i što prihvaća kroz Opće uvjete.

Kod osnivanja obrta, prije pokretanja postupka putem sustava START potreban je dogovor ortaka oko toga čiji će osobni identifikacijski broj (OIB) biti dodijeljen zajedničkom obrtu. U aplikaciji će to biti OIB osobe koja se prijavila u sustav da bi popunila prijavu (predlagatelj).

Sustav će Vas obavijestiti kada su svi sudionici dali suglasnosti ili kada je netko od sudionika povukao suglasnost. U aplikaciji će Vam podaci sudionika koji su dali suglasnost postati vidljivi osvježavanjem stranice da biste preostale mogli kontaktirati.

Ako se odlučite za pokretanje poslovanja putem sustava START, vrlo je važno da eventualne dopune svoga zahtjeva vršite na isti način, dopunom elektroničke prijave u STARTU. Sustav START ne može prema drugim institucijama i bankama proslijediti podatke koji nisu nastali unutar sustava.

Postupak osnivanja putem posredovanja Hitro.hr

 

Postupak osnivanja društva možete značajno skratiti odlučite li koristiti usluge poduzetničkog servisa HITRO.HR.

e-Tvrtka je usluga HITRO.HR-a koja omogućava elektroničko osnivanje društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom u novcu iz bilo kojeg Javnobilježničkog ili HITRO.HR ureda u Republici Hrvatskoj na bilo koji od Trgovačkih sudova u roku od 24 sata.

Usluga je od iznimne važnosti za gospodarstvo i predstavlja prvu stepenicu u ostvarivanju ideje o dostupnosti suda korištenjem zaštićenih elektroničkih sustava te efikasnijem i bržem rješavanju predmeta u sudovima.

Stupanjem na snagu Pravilnika o načinu upisa u sudski registar (NN 22/12) putem usluge e-Tvrtka omogućeno je elektroničko osnivanje društva s ograničenom odgovornošću sa temeljnim kapitalom u novcu iz bilo kojeg Javnobilježničkog ili HITRO.HR ureda u Republici Hrvatskoj na bilo koji od Trgovačkih sudova 24 sata dnevno 7 dana u tjednu. Nakon što sud zaprimi elektroničku prijavu za osnivanje trgovačkog društva rok za donošenje odluke je 24 sata.

Postupak registracije tvrtke sastoji se od sljedećih koraka:

  1. Odabira imena društva,
  2. Ovjere kod Javnog bilježnika
  3. Predaje dokumentacije i uplata pristojbi
  4. Preuzimanje dokumentacije i otvaranje računa


Prateći trendove i u Republici Hrvatskoj naglasak je stavljen na olakšavanje pokretanja poslovanja i administrativno rasterećenje novih poduzetnika, a sve u svrhu poticanja bavljenja poduzetništvom, odnosno gospodarskim aktivnostima.

Umjesto zaključka, prikazani su podaci o osnivanju trgovačkih društava (d.o.o. i  j.d.o.o.) i obrta u Republici Hrvatskoj, prema podacima iz sudskog registra i Obrtnog registra.

Osnivanje trgovačkih društava i obrta u 2022. godini

 

Broj novoosnovanih

Broj aktivnih na kraju razdoblja

Razdoblje

d.o.o.

j.d.o.o.

obrt

d.o.o.

j.d.o.o.

obrt

siječanj 2022.

533

391

732

113.463

42.368

96.491

veljača 2022.

733

559

1.100

113.950

42.568

96.920

ožujak 2022.

955

669

1.400

114.439

42.671

97.534

Ukupno:

2.221

1.619

3.232

 

 

 

 

Izvori: sudski registar, obrtni registar

 

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

 

Izvori:

  1. Zakon o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22)
  2. Zakon o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20)
  3. https://www.hok.hr/gospodarstvo-i-savjetovanje/registracija-obrta/obrt-i-oblici-obrta (datum pristupanja 26.04.2022.)
  4. https://plaviured.hr/vodici/10-koraka-kod-osnivanja-pausalnog-obrta/ (datum pristupanja 26.04.2022.)
  5. https://gov.hr/hr/osnivanje-obrta/1356 (datum pristupanja 26.04.2022.)
  6. https://mpu.gov.hr/print.aspx?id=22069&url=print (datum pristupanja 26.04.2022.)
  7. https://start.gov.hr/st/o-startu.html (datum pristupanja 26.04.2022.)
  8. https://start.gov.hr/st/zasto-koristiti.html (datum pristupanja 26.04.2022.)
  9. https://www.hitro.hr/usluga-e-tvrtka (datum pristupanja 26.04.2022.)
  10. https://start.gov.hr/st/broj-osnivanja.html (datum pristupanja 26.04.2022.)

ugovor o alotmanuNovi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzetnički inkubatori imaju važnu ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Ukratko, poduzetnički inkubatori nude širok spektar usluga te su u svome razvoju u posljednja dva desetljeća znatno napredovali od pružanja usluge najma poslovnog ili radnoga prostora do pružanja cijeloga niza specijaliziranih usluga. Autor u članku pojašnjava važnost poduzetničkih inkubatora s osvrtom na inkubator PISMO, zahvaljujući kome je grad Novska postao centar gaming industrije.

Proljeće nam kuca na vrata i Uskrs je sve bliže, a radnici očekuju vidjeti isplatu uskrsnice na svojim računima. No, imaju li baš svi zaposlenici pravo na uskrsnicu? S jedne strane oni poslodavci koji su to u obvezi, a s druge strane oni poslodavci koji to želei imaju financijskih mogućnosti, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice. Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Što u slučajuda zaposlenik ima blokiran račun? Autor u članku donosi odgovore na aktualna pitanja vezana uz porezni tretman isplate uskrsnice, koliki je propisani neoporezivi dio te na koje se sve načine ista može isplatiti.

Vijeće Europske unije donijelo je 24. travnja 2023. godine nova pravila o transparentnosti plaća, odnosno Direktivu (EU) 2023/970 Europskog Parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.1 Predmetnom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 157. UFEU-u, te postrožavanje zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih provedbenih mehanizama. Države članice dužne su pravila Direktive implementirati u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine od donošenja Direktive, te se primjenjuju kako na poslodavce u javnom sektoru, tako i na poslodavce u privatnom sektoru. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, za poslodavce i radnike.