13.04.2021 14:50
KALKULATOR
Pročitajte novosti o produženju roka za predaju prijave poreza na dobit, uputi Porezne uprave vezanoj za nova pravila kod isporuke usluga i prodaju robe na daljinu fizičkim osobama iz drugih država članica (OSS - One Stop Shop) i ostalim novostima (OECD - Smjernice za rješavanje implikacija na transferne cijene uzrokovanih pandemijom COVID 19, privremeno ukidanje članarine HGK za pojedine djelatnosti i sl.).

Produženje roka za predaju prijave poreza na dobit

Nedavno su na snagu stupile  dopune Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona u okviru kojih je produljen rok za predaju prijave poreza na dobit za 2020. godinu na 30. lipnja 2021. godine, uključujući i sve druge obrasce i izvješća (npr. PD-DOP, PD-IPO i sl.) koja se podnose uz prijavu poreza na dobit te one čija obveza podnošenja dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje prijave poreza na dobit (npr. Obrazac TZ, OPZ-STAT-1).
Obveze javnih davanja koje se utvrđuju na temelju prijave poreza na dobit, popratnih obrazaca i izvješća, dospijevaju 30. lipnja 2021. godine
Pri tome, odgoda se ne primjenjuje na porezne obveznike kojima porezno razdoblje nije izjednačeno s kalendarskom godinom te one kojima obveza podnošenja prijave poreza na dobit ne dospijeva četiri mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja (npr. otvaranje stečaja, statusne promjene, prestanak poslovanja i dr.).
Dodatno, iznimno prilikom utvrđivanja osnovice poreza na dobit za porezno razdoblje započeto od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine neće se uzimati u obzir visina ostvarenih prihoda u svrhe utvrđivanja porezno priznatih rashoda s osnove korištenja plovila, apartmana i kuća za odmor kod društava koje imaju takvu imovinu.

Osobni odbitak za uzdržavane članove

Osim produljenja rokova prijave poreza na dobit, dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona donesena je odredba da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove za 2020. i 2021. godinu neće uzimati u obzir primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi donacija, odnosno darovanja od pravnih i fizičkih osoba za podmirivanje potreba prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama prema članku 8. stavku 1. točki 5. Zakona o porezu na dohodak.

Uputa Porezne uprave

Vezano za prošlogodišnje usvajanje izmjena i dopuna Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kojima su propisane odredbe koje se tiču novih pravila vezanih za isporuku usluga i prodaju robe na daljinu fizičkim osobama iz drugih država članica EU (s učinkom od 1. srpnja 2021. godine), Porezna uprava izdala je službenu uputu u kojoj se ukratko osvrnula na nova pravila.
Naime, od 1. srpnja primjena MOSS-a proširuje se na sve usluge koje se obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici i na prodaju dobara na daljinu te MOSS postaje OSS (eng. One Stop Shop). Svrha ovoga elektroničkog sustava je omogućiti poreznim obveznicima ispunjavanje obveze PDV-a prema svim državama članicama Europske unije u jednoj državi članici podnošenjem prijave PDV-a putem tog sustava s kojeg će se podaci iz prijave automatski prenositi onim državama članicama u kojima su isporuke oporezive.
U tom vidu, Zakonom o PDV-u propisane su sljedeći posebni postupci oporezivanja:
1. Poseban postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije
2. Poseban postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar Europske unije, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje
3. Poseban postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja
4. Poseban postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz
Porezni obveznici mogu se u Republici Hrvatskoj prijaviti za primjenu posebnih postupaka od 1. travnja 2021. godine, bez obzira na to što ove izmjene Zakona o PDV-u stupaju na snagu 1. srpnja 2021.
Porezni obveznici koji neće izabrati primjenu posebnih postupaka iz točaka 1., 2. i 3. imat će obvezu registrirati se za potrebe PDV-a u svakoj državi članici u kojoj je mjesto oporezivanja isporuka koje obavljaju.
Portal za registraciju za potrebe korištenja posebnih postupaka oporezivanja dostupan je na sljedećem linku.

Poseban postupak oporezivanja za usluge koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije

Poseban postupak za oporezivanje usluga koje obavljaju porezni obveznici bez sjedišta unutar Europske unije može primjenjivati svaki porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište na području Europske unije.

Naime, porezni obveznik iz treće zemlje može izabrati bilo koju državu članicu kao državu članicu prijave. Porezni obveznik koji za državu članicu prijave odabere Republiku Hrvatsku, mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika ili promjenu djelatnosti tako da više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja.
Prijava PDV-a za poseban postupak oporezivanja se podnosi elektronskim putem za svako kalendarsko tromjesečje do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku tromjesečja. U prijavi se navode sve države članice potrošnje te ukupna vrijednost obavljenih usluga. Pri tome, PDV se mora platiti u kunama najkasnije do roka za podnošenje prijave.
Dodatno, porezni obveznik koji primjenjuje ovaj posebni postupak nema pravo na odbitak pretporeza putem redovne prijave PDV-a za navedene usluge, međutim, ima pravo na povrat PDV-a u skladu s postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije.

Poseban postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar Europske unije, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje

Ovaj posebni postupak može primjenjivati:

  • porezni obveznik koji obavlja prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije,
  • portal koji omogućuje prodaju od strane poreznog obveznika iz treće zemlje, a radi se o isporuci unutar iste države članice,
  • porezni obveznik koji nema sjedište u državi članici potrošnje i obavlja usluge osobi koja nije porezni obveznik.

Porezni obveznik koji primjenjuje ovaj posebni postupak ne mora izdati račun za isporuke dobara na daljinu unutar Europske unije.
Ako se prijavi za ovaj posebni postupak, porezni obveznik ga mora primjenjivati na sve isporuke dobra na daljinu unutar Europske unije i na usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici u Europskoj uniji.
Porezni obveznik sa sjedištem u RH mora Poreznoj upravi elektroničkim putem prijaviti početak i prestanak svoje djelatnosti kao poreznog obveznika ili promjenu djelatnosti tako da više ne ispunjava uvjete za primjenu posebnog postupka oporezivanja.
Prijava PDV-a za poseban postupak oporezivanja se podnosi elektronskim putem za svako kalendarsko tromjesečje do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku tromjesečja. U prijavi se navode sve države članice potrošnje te ukupna vrijednost obavljenih isporuka. S time da se PDV mora platiti u kunama najkasnije do roka podnošenja prijave.
Dodatno, porezni obveznik koji primjenjuje ovaj posebni postupak nema pravo na odbitak pretporeza u državi članici potrošnje, međutim ima pravo na povrat PDV-a u skladu s postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici.

Iznimka:

Pri tome, treba napomenuti da je za prodaju dobara na daljinu te telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja te elektronički obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici u drugim državama članicama propisan prag od 77.000 kuna do kojeg se primjenjuju pravila i PDV države članice isporučitelja.
Porezni obveznici koji obavljaju navedene isporuke u vrijednosti manjoj od praga, obvezni su do 20. siječnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu podnijeti na obrascu e-trgovina pregled telekomunikacijskih usluga, radio i tv emitiranja i elektronički obavljenih usluga te isporuka dobara na daljinu osobama koje nisu porezni obveznici u EU.
U trenutku prelaska praga porezni obveznik se može prijaviti za primjenu OSS-a, a ako ne odabere tu mogućnost, mora se registrirati za potrebe PDV-a u svakoj državi članici u kojoj se nalazi mjesto oporezivanja njegovih isporuka. Nakon prelaska praga od 77.000,00 kuna, porezni obveznik mora podnijeti obrazac e-trgovina u roku od 8 dana od prelaska praga.
Važno je naglasiti da se prag ne primjenjuje na ostale usluge obavljene osobama koje nisu porezni obveznici, isporuke dobara unutar iste države članice te na porezne obveznike iz trećih zemalja.
Vezano za izmjene u vezi prodaje dobara na daljinu koje stupaju na snagu 1. srpnja 2021. godine, treba napomenuti da su porezni obveznici koji obavljaju navedene isporuke u vrijednosti manjoj od praga obvezni do 20. srpnja 2021. godine podnijeti dva obrasca e-trgovina, jedan za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020., a drugi za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021.

Poseban postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja

Ovaj posebni postupak - IOSS (eng. Import One Stop Shop) obuhvaća samo dobra u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna, osim dobara koja podliježu trošarinama.
Porezni obveznici mogu primjenjivati IOSS neovisno o tome imaju li sjedište, prebivalište, uobičajeno boravište ili stalnu poslovnu jedinicu na području Europske unije, s time da porezni obveznici iz trećih zemalja moraju imenovati posrednika sa sjedištem u Europskoj uniji kao osobu odgovornu za plaćanje PDV-a i za ispunjavanje obveza u vezi s ovim posebnim postupkom.
Prodaja dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja je isporuka dobara koja se prevoze iz trećih područja ili trećih zemalja u Europsku uniju poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a čije stjecanje dobara unutar Europske unije ne podliježe plaćanju PDV-a, ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik.
Porezni obveznik koji primjenjuje ovaj posebni postupak ili njegov posrednik obvezan je za svaki kalendarski mjesec do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po proteku mjeseca, elektroničkim putem podnijeti prijavu PDV-a za poseban postupak oporezivanja te u prijavi, između ostalog, navesti za svaku državu članicu potrošnje, ukupnu vrijednost obavljenih isporuka te ukupan iznos PDV-a koji treba platiti. PDV mora platiti u kunama najkasnije do roka za podnošenje te prijave.
Porezni obveznik koji primjenjuje ovaj posebni postupak nema pravo na odbitak pretporeza u državi članici potrošnje, međutim, ima pravo na povrat PDV-a u skladu s postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u drugoj državi članici te postupkom povrata PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije.

Poseban postupak za prijavu i plaćanje PDV-a na uvoz

Ovaj posebni postupak može se primjenjivati ako se za uvoz dobara u pošiljkama čija unutarnja vrijednost nije veća od 1.135,00 kuna ne primjenjuje poseban postupak iz točke 3. Može ga primjenjivati osoba koja prijavljuje dobra Carinskoj upravi za račun osobe kojoj su dobra namijenjena (Hrvatska pošta, kurirske službe) za dobra čiji prijevoz završava u tuzemstvu.
Osoba kojoj su dobra namijenjena odgovorna je za plaćanje PDV-a. Osoba koja dobra prijavljuje Carinskoj upravi naplaćuje PDV od osobe kojoj su dobra namijenjena i obavlja plaćanje takvog PDV-a.
Prijava se podnosi do zadnjeg dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. PDV se plaća mjesečno do isteka roka za plaćanje koji se primjenjuje na plaćanje carine pri uvozu.

Ostale Novosti

  • OECD - Smjernice za rješavanje implikacija na transferne cijene uzrokovanih pandemijom COVID 19

Porezna uprava je u sklopu svojih novosti vezanih za izvanredno stanje izazvano širenjem virusa COVID-19 objavila hrvatsku verziju Smjernica koje se bave rješavanjem otvorenih pitanja i implikacija koje su nastale kao rezultat utjecaja pandemije COVID-19 na poslovanje multinacionalnih grupa, ali i svih društava koje ostvaruju odnose s povezanim osobama/društvima. Kako smo već naveli u našim ranijim novostima, predmetne Smjernice imaju za cilj odgovoriti na četiri ključna pitanja koja su se istaknula kao prioritetna tj. kao ona u sklopu kojih su se javila brojna i važna pitanja, kako samih poreznih obveznika, tako i poreznih savjetnika, ali i Poreznih uprava. Stoga, u nastavku navodimo predmetna područja:

  1. analiza usporedivosti – navedeno područje se bavi pripremom ekonomske (eng. benchmarking) analize u svijetlu utjecaja COVID-19 pandemije na poslovanje društava,
  2. gubici i raspodjela specifičnih troškova za COVID-19 – navedeno područje, između ostalog, nastoji odgovoriti na pitanje mogućnosti alokacije gubitaka na društva ograničenog rizika (tzv. limited risk companies),
  3. programi državne pomoći – u sklopu navedenog područja moguće je pronaći Smjernice vezano za tretman programa državnih pomoći s aspekta transfernih cijena i utjecaju istih na poslovne rezultate društava;
  4. prethodni sporazumi o transfernim cijenama (APA).

U svijetlu ranije navedenog, može se zaključiti kako naša Porezna uprava prati aktualnosti iz područja transfernih cijena te još jednom pokazuje kako OECD Smjernice kao takve predstavljaju neslužbeni zakonodavni okvir kada je riječ o analizi transfernih cijena iako Republika Hrvatska još uvijek nije član predmetne organizacije. U svakom slučaju, prilikom izrade dokumentacije transfernih cijena za 2020. godinu, svakako je preporuka konzultirati se ranije spomenutim Smjernicama.

  • Članarina HGK

Hrvatska gospodarska komora je 24. ožujka 2021. godine donijela Odluku o privremenom ukidanju obveze plaćanja članarine za pojedine djelatnosti pogođene epidemijom korona virusa. Odluka vrijedi od 01. ožujka do 31. ožujka 2021. godine. Privremeno ukidanje obveze plaćanja članarine se odnosi na sljedeće djelatnosti:

  • C3240 Proizvodnja igra i igračaka;
  • H4931 Gradski i prigradski prijevoz;
  • H4939 Ostali kopneni prijevoz putnika (d.n.);
  • I5610 Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane;
  • I5629 Ostale djelatnosti pripreme i usluživanja hrane;
  • I5630 Djelatnosti pripreme i usluživanja pića;
  • J5914 Djelatnosti prikazivanja filmova;
  • N8230 Organizacija sastanaka i poslovnih sajmova;
  • P8551 Obrazovanje i poučavanje u području sporta i rekreacije;
  • P8552 Obrazovanje i poučavanje u području kulture;
  • R9001 Izvođačka djelatnost;
  • R9002 Pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti;
  • R9003 Umjetničko stvaralaštvo;
  • R9004 Rad umjetničkih objekata;
  • R9200 Djelatnosti kockanja i klađenja;
  • R9311 Rad sportskih objekata;
  • R9312 Djelatnosti sportskih klubova;
  • R9313 Fitness centri;
  • R9319 Ostale sportske djelatnosti;
  • R9321 Djelatnosti zabavnih i tematskih parkova;
  • R9329 Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti

mazars

ugovor o alotmanuNovi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzetnički inkubatori imaju važnu ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Ukratko, poduzetnički inkubatori nude širok spektar usluga te su u svome razvoju u posljednja dva desetljeća znatno napredovali od pružanja usluge najma poslovnog ili radnoga prostora do pružanja cijeloga niza specijaliziranih usluga. Autor u članku pojašnjava važnost poduzetničkih inkubatora s osvrtom na inkubator PISMO, zahvaljujući kome je grad Novska postao centar gaming industrije.

Proljeće nam kuca na vrata i Uskrs je sve bliže, a radnici očekuju vidjeti isplatu uskrsnice na svojim računima. No, imaju li baš svi zaposlenici pravo na uskrsnicu? S jedne strane oni poslodavci koji su to u obvezi, a s druge strane oni poslodavci koji to želei imaju financijskih mogućnosti, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice. Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Što u slučajuda zaposlenik ima blokiran račun? Autor u članku donosi odgovore na aktualna pitanja vezana uz porezni tretman isplate uskrsnice, koliki je propisani neoporezivi dio te na koje se sve načine ista može isplatiti.

Vijeće Europske unije donijelo je 24. travnja 2023. godine nova pravila o transparentnosti plaća, odnosno Direktivu (EU) 2023/970 Europskog Parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.1 Predmetnom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 157. UFEU-u, te postrožavanje zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih provedbenih mehanizama. Države članice dužne su pravila Direktive implementirati u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine od donošenja Direktive, te se primjenjuju kako na poslodavce u javnom sektoru, tako i na poslodavce u privatnom sektoru. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, za poslodavce i radnike.