15.06.2020 14:47
Ministar zdravstva je 11. ožujka 2020. godine na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo donio Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID – 19 uzrokovanu virusom SARS – CoV – 2. Na osnovi Odluke Ministra zdravstva doneseni su brojni podzakonski propisi, kao i izmjene zakona kako bi se uskladila pravna regulativa s proglašenom pandemijom. U ovome članku ćemo se ukratko osvrnuti na posljedice pandemije na turističke paket-aramžmane.

Sukladno Zakonu o pružanju usluga u turizmu ("Narodne novine" br. 130/2017., 25/2019., 98/2019., 42/2020.) paket-aranžman je turistička usluga kojom se kombinira najmanje dvije ili više usluge za potrebe istog putovanja ili odmora. Hrvatski sabor je donio izmjene i dopune tog Zakona koje su objavljene u "Narodnim novinama" br. 42/20. Tom izmjenom zakona propisana je definicija posebnih okolnosti te je propisan poseban razlog u čl. 38.a za raskid ugovora o paket-aranžmanu zbog proglašene pandemije.

Dakle, proglašena epidemija je poseban razlog za raskid ovoga ugovora o paket-aranžmanu. Ugovor o paket–aranžmanu može jednostrano otkazati putnik ako ugovor nije izvršen a takav ugovor se trebao izvršiti nakon 1. ožujka 2020. godine. Rok za raskid ugovora o pandemiji je 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti odnosno proglašenja prestanka pandemije. Ukoliko se ovaj ugovor raskine po čl. 38.a ovoga Zakona, organizator putovanja je putnicima dužan izdati vaučer. Putnik također može, umjesto izdavanja vaučera, zatražiti od organizatora putovanja najkasnije u roku od 14 dana po proteku roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti odnosno pandemije povrat uplaćenih sredstava. Zakon je također ovlastio ministra turizma da posebnim podzakonskim propisom uredi način korištenja takvog vaučera.

Ministar turizma je donio Pravilnik o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu koji je objavljen u "Narodnim novinama" br. 60/20. Predmetnim pravilnikom uređen je način izdavanja i korištenja vaučera koji organizator putovanja izdaje putniku. Sukladno čl. 4. predmetnog pravilnika vaučer izdaje organizator putovanja putniku u roku od 14 dana od podnošenja zahtjeva putnika za povrat uplaćenih sredstava za neizvršen ugovor o putovanju u paket-aranžmanu, a najkasnije u roku od 90 dana od dana u kojem je putovanje trebalo započeti. Vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete, izlet ili drugu uslugu putovanja, po dogovoru s putnikom. Ukoliko je izdavanjem vaučera ugovoreno zamjensko putovanje u paket – aranžmanu izlet ili druga usluga putovanja niže kvalitete ili cijene od iznosa vaučera, putnik ima pravo na povrat razlike cijene. Pravilnik također propisuje obvezni sadržaj vaučera kao i obvezu izdavatelja da vaučer izda na trajnom nosaču podataka.

Izdani vaučer mora vrijediti najmanje godinu dana od od dana izdavanja, u kojem roku putnik može dogovoriti zamjensko putovanje, izlet ili drugu uslugu, i može ga koristiti za plaćanje svih novih rezervacija čak i ako se plaćanje ili usluga izvršava nakon datuma isteka valjanosti vaučera, a ugovorena je prije isteka roka valjanosti vaučera. Zamjensko putovanje mora započeti najkasnije do kraja kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je proglašen prestanak posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom COVID-19. Putnik također može izdani vaučer prenijeti na drugu osobu sukladno čl. 34. Zakona o o pružanju usluga u turizmu.

Ovlast Ministra zdravstva da donese odluku o proglašenju epidemije propisana je Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Međutim zakonodavac je ovim Zakonom propustio ovlastiti ministra na proglašenje prestanka epidemije i propisati način donošenja i objave takve odluke. Do pisanja ovoga članka epidemija proglašena na osnovi Odluke o proglašenju epidemije bolesti COVID – 19 uzrokovana virusom SARS – CoV – 2 još uvijek nije stavljena van snage niti je donesena odluka o prestanku epidemije.

Daniel Deković, dipl. iur.

Ugostiteljstvo Inspekcijske poslove u području djelatnosti ugostiteljstva i turističke pristojbe obavlja turistička inspekcija Državnog inspektorata, u okviru koje,  inspekcijski nadzor poslovanja ugostiteljskog objekta neposredno provode mjesno nadležni turistički inspektori. Što najčešće kontroliraju turistički  inspektori u ugostiteljskom objektu i koje mjere su ovlašteni i dužni poduzeti u slučaju kada utvrde da se nadzirani ugostitelj  ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

Materija osiguranja je iznimno kompleksna, kako s pravnog aspekta tako i s ekonomsko-financijskog, pa se zakonodavac odlučio „statusnim“ zakonom, Zakonom o osiguranju, koji regulira osnivanje i rad osiguratelja, regulirati i materiju stečaja osiguravajućih društava. Predmet su analize važeće norme koje se odnose na imenovanje stečajnog upravitelja u postupak nad osiguravajućim društvima, imajući u vidu činjenicu kako de lege lata regulacija Zakona o osiguranju ne daje precizan odgovor kako imenovati stečajnog upravitelja te izbjeći sumnju u „povezanost suca i stečajnoga upravitelja“.

Upravljanje promjenama
05.04.2024 10:00

Neminovno je da su promjene postale nezaobilazni dio u poslovnim procesima organizacija, te da se posebice odražavaju na njezine najznačajnije nositelje, odnosno zaposlenike. Stoga, kako bi menadžment što jednostavnije i efikasnije proveo proces promjene koje su u određenim okolnostima prijeko potrebne, neophodno je proći kroz nekoliko faza za uspješnu realizaciju cijelog procesa, a o čemu će biti riječi u nastavku teksta.

Novi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.