Baza podataka oznaka zemljopisnog podrijetla Glview
Dana 25. studenog 2020. učinjena je javno dostupnom baza podataka oznaka zemljopisnog podrijetla koja nosi naziv GIview1. Predmetnu bazu podataka čine podaci o oznakama zemljopisnog podrijetla prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda zaštićenih na razini Europske unije prvenstveno kao zaštićene oznake izvornosti (skr. ZOI)2 te kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (skr. ZOZP)3, ali isto ovu bazu podataka čine i podaci o oznakama zemljopisnog podrijetla (engl. geographical indications - GIs, skr. OZP)4 koje su zaštićene u pojedinim državama izvan same Europske unije na temelju određenih bilateralnih i multilateralnih sporazuma.
Bazu podataka Glview proizveli su, razvijaju, održavaju i kontinuirano ažuriraju Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (engl. European Union Intellectual Property Office, skr. EUIPO) u suradnji s Glavnom upravom za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije (engl. Directorate-General for Agriculture and Rural Development, skr. DG AGRI) s ciljem omogućavanja općoj javnosti i svim zainteresiranim dionicima na tržištu pristup sveobuhvatnim podacima o oznakama zemljopisnog podrijetla koje se odnose na sljedeće kategorije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda: vino, hrana, jaka alkoholna pića i aromatizirana vina. Spomenuti poljoprivredni i prehrambeni proizvodi koji se nalaze u bazi podataka Glview uključuju i uvodno spomenute oznake zemljopisnog podrijetla država koje nisu članice Europske unije čija zaštita na razini Europske unije proizlazi iz određenih bilateralnih i multilateralnih sporazuma, ali i oznake zemljopisnog podrijetla koja potječu iz država članica Europske unije, a koje su zaštićene u zemljama izvan Europske unije.
Baza podataka Glview omogućava, na ukupno dvadesetak različitih jezika, pristup sveobuhvatnim podacima koji se odnose na uvodno navedene vrste oznaka zemljopisnog podrijetla, kao što su podaci o punom nazivu proizvoda, kategoriji proizvoda i vrsti proizvoda, zatim podaci o vrsti oznake zemljopisnog podrijetla, zemlji/zemljama podrijetla, potom podaci o osnovi zaštite, datumu prava prvenstva, pravnom statusu oznake zemljopisnog podrijetla (podneseno, objavljeno, registrirano, zaštićeno na temelju sporazuma) te konačno podaci o broju spisa. Pored navedenog, baza podataka GIview sadrži i poveznice na pojedinačne dokumente sa specifikacijama proizvoda, koji uključuju informacije o prirodi zaštićenog proizvoda i njegovoj povezanosti s određenim zemljopisnim područjem.
Zaključno možemo istaknuti kako je baza podataka Glview iznimno koristan alat za pretraživanje oznaka zemljopisnog podrijetla i prikupljanje gore izloženih podataka o istima različitim dionicima na tržištu, naročito proizvođačima, potrošačima, odnosno korisnicima oznaka zemljopisnog podrijetla, zatim podnositeljima prijava žigova, kao i predstavnicima različitih institucija, budući da uz gore izložene podatke, ova baza podataka pruža mogućnost jednostavnog uvida u proširene podatke i poveznice na dokumente o određenim zemljopisnim oznakama na različitim jezicima, ali isto tako i olakšava kontakt između skupina proizvođača i tijela nadležnih za provedbu prava te drugih dionika, kao i razmjenu informacija između zastupnika nositelja prava putem Portala za provedbu prava intelektualnog vlasništva kojim upravlja Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva.
Maja Bilić Paulić, mag. iur.
_______________________________________^ 1 Baza podataka GIview dostupna je na sljedećoj poveznici: https://www.tmdn.org/giview/
^ 2 Zaštićena oznaka izvornosti (engl. Protected Designation of Origin – PDO), kao oblik intelektualnog vlasništva predstavlja oblik zaštite podrijetla proizvoda koja je na razini Europske unije definirana čl. 5., st. 1. i 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode na način da predstavlja naziv kojim se označava proizvod koji potječe iz određenog mjesta, regije, ili u posebnim slučajevima države, čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine; i čije se sve faze proizvodnje odvijaju u određenom zemljopisnom području. Neovisno o tome, određeni će se nazivi smatrati oznakama izvornosti kada te sirovine za proizvode dolaze iz zemljopisnog područja koje je veće ili različito od definiranog zemljopisnog područja, pod uvjetom da je područje proizvodnje sirovina, da postoje posebni uvjeti za proizvodnju sirovina, da postoje sustavi kontrole koji osiguravaju ispunjavanje propisanih uvjeta i da su navedene oznake izvornosti bile priznate kao oznake izvornosti u zemlji podrijetla prije 1. svibnja 2004. godine.
^ 3 Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (engl. “Protected Geographical Indication” - PGI), na razini Europske unije definirana čl. 5., st. 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode kao naziv kojim se označava proizvod koji potječe iz određenog mjesta, regije, ili države; čija se kvaliteta, ugled ili ostale karakteristike pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu; i čija se najmanje jedna faza proizvodnje odvija u određenom zemljopisnom području.
^ 4 Oznaka zemljopisnog podrijetla (skr. OZP) pojmovno predstavlja sve vrste oznaka zemljopisnog podrijetla. Izraz OZP u bazi podataka Glview odnosi se i na vrstu zaštite u odnosu na naziv jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina te na oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene prema bilateralnim ili multilateralnim sporazumima sklopljenih između Europske unije i države, odnosno regije izvan Europske unije.
U središtu
Materija osiguranja je iznimno kompleksna, kako s pravnog aspekta tako i s ekonomsko-financijskog, pa se zakonodavac odlučio „statusnim“ zakonom, Zakonom o osiguranju, koji regulira osnivanje i rad osiguratelja, regulirati i materiju stečaja osiguravajućih društava. Predmet su analize važeće norme koje se odnose na imenovanje stečajnog upravitelja u postupak nad osiguravajućim društvima, imajući u vidu činjenicu kako de lege lata regulacija Zakona o osiguranju ne daje precizan odgovor kako imenovati stečajnog upravitelja te izbjeći sumnju u „povezanost suca i stečajnoga upravitelja“.