08.01.2021 11:24
Stupanjem na snagu izmjena i dopuna poreznih zakona iz petog kruga porezne reforme, prvenstveno Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, novog iznosa minimalne plaće za 2021. godinu te novih osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2021. godinu, mijenja se obračun plaće i obračun poreza na dohodak na ostale dohotke, čiji pregled autor navodi u nastavku članka.

Nakon prethodna četiri kruga promjena poreznih zakona s ciljem optimizacije hrvatskog poreznog sustava, cilj petog kruga porezne reforme jest smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike.

U "Narodnim novinama" broj 138/20. od 11. prosinca 2020. godine objavljene su izmjene i dopune određenih zakona iz područja poreza koje su, u pravilu, stupile na snagu 1. siječnja 2021. godine. Izmijenjeni su Zakon o porezu na dohodakZakon o porezu na dobitZakon o porezu na dodanu vrijednost i Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom u svrhu prilagodbe propisa radi olakšanja pozicije hrvatskih poduzetnika u teškim uvjetima koju je, između ostalog, prouzročila pandemija koronavirusa tijekom 2020. godine. Uredbom o visini minimalne plaće za 2021. godinu koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 29. listopada 2020. donijela, propisana je nova visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine. Ministar financija za svako obračunsko razdoblje – kalendarsku godinu, Naredbom objavljuje iznose osnovica za obračun doprinosa, koje su propisane kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta, pa je, sukladno tome, u "Narodnim novinama" br. 141/20. objavljenaNaredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2021. godinu (dalje u tekstu: Naredba), koja je stupila na snagu 26. prosinca 2020. godine.

S obzirom na to da su pri obračunu plaće, kao i ostalih primitaka koji se smatraju dohotkom od nesamostalnog rada te drugog dohotka, isplatitelji obvezni obračunati, obustaviti i uplatiti davanja propisana Zakonom o porezu na dohodak (NN 115/2016., 106/2018., 121/2019., 32/2020., 138/2020.) te Zakonom o doprinosima (NN 84/2008., 152/2008., 94/2009., 18/2011., 22/2012., 144/2012., 148/2013., 41/2014., 143/2014., 115/2016., 106/2018.), a sukladno novim stopama poreza na dohodak, novog iznosa minimalne plaće te novih osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, u 2021. godini mijenja se obračun plaće i drugog dohotka već pri obračunu plaće za prosinac 2020. godine, koja se isplaćuje u siječnju 2021. godine.

Promjene u Zakonu o porezu na dohodak

U "Narodnim novinama" broj 138/2020. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (dalje u tekstu: Zakon). Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Zakonom je propisano smanjenje svih poreznih stopa tj. porezno rasterećenje onih poreznih obveznika koji prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima te povećanje poreznog opterećenja za one koji ih ne prijavljuju u skladu sa zakonskim propisima kojima se utvrđuje porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine). Time se stimulira poslovanje i prikazivanje primitaka u skladu sa zakonskim propisima, a jačim oporezivanjem postupaka koji nisu u skladu sa zakonskim propisima želi se djelovati odvraćajuće. Snižavaju se stope poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaća) s 24% na 20% i s 36% na 30%, te se stopa od 12% smanjuje na 10%, a koja se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti (kao što su npr. iznajmljivači stanova ili apartmana).

Nove stope primjenjuju se od 1. siječnja 2021. godine, dakle za sve isplate od tog datuma pa nadalje. Prema tome, nove stope treba primijeniti već pri obračunu plaće za prosinac 2020. koja se isplaćuje u siječnju 2021. godine. Bitno je napomenuti kako se osobni odbitak od 4.000,00 kuna i uvećanja osobnog odbitka (npr. za prvo dijete 1.750,00 kuna, za drugo 2.500,00 kuna i tako dalje) ne mijenjaju i ostaju kao i do sada.

Stope poreza na dohodak smanjuju se kako slijedi:

VRSTA DOHOTKA

 

STARA STOPA

NOVA STOPA

Dohodak od nesamostalnog rada (plaća)

24% do 30.000,00 kn (mjesečno)

36 % iznad 30.000,00 kn (mjesečno)

20% do 30.000,00 kn (mjesečno)

30 % iznad 30.000,00 kn (mjesečno)

Drugi dohodak (autorski honorari, ugovor o djelu)

24%

20%

Godišnji porez na dohodak

24% do 360.000,00 kn

36% iznad 360.000,00 kn

20% do 360.000,00 kn

30% iznad 360.000,00 kn


Primjer 
sniženja stope poreza na dohodak s 24% na 20% od 1. siječnja 2021. godine

Osobi koja ima ugovorenu bruto plaću 10.000 kuna te prirez plaća u Zagrebu i nema dodatnih odbitaka, a koja je u 2020. godini je ostvarivala neto plaću od 6.867,20 kuna, zbog smanjenja poreznih stopa u 2021. godini plaća će se povećati na 7.056,00 kuna, što je za 188,80 kuna više u odnosu na 2020. godinu.

 

Obračun plaće isplaćene do 31.12.2020.g (u kn)

 

Obračun plaće isplaćene nakon 1.1.2021.g (u kn)

Ugovorena bruto plaća

10.000,00

10.000,00

Doprinos za MIO 1.stup (15%)

1.500,00

1.500,00

Doprinos za MIO 2.stup (5%)

500,00

500,00

Ukupno doprinosi iz bruta

2.000,00

2.000,00

Oporezivi dohodak

4.000,00

4.000,00

Ukupni porez

960,00

800,00

Ukupni prirez (18%)

172,80

144,00

Ukupni porez i prirez

1.132,80

944,00

Bruto 2

11.650,00

11.650,00

Doprinos za zdravstveno osiguranje (16,5 %)

1.650,00

1.650,00

Neto plaća

6.867,20

7.056,00


Primjer sniženja stope poreza na dohodak s 36% na 30% od 1. siječnja 2021.

Osobi koja ima ugovorenu bruto plaću 50.000 kuna te prirez plaća u Zagrebu i nema dodatnih odbitaka, a koja je u 2020. godini je ostvarivala neto plaću od 28.955,20 kuna, zbog smanjenja poreznih stopa u 2021. godini plaća će se povećati na 30.796,00 kuna, što je za 1.840,80 kuna više u odnosu na 2020. godinu.

 

Obračun plaće isplaćene do 31.12.2020.g (u kn)

 

Obračun plaće isplaćene nakon 1.1.2021.g (u kn)

Ugovorena bruto plaća

50.000,00

50.000,00

Doprinos za MIO 1.stup (15%)

7.500,00

7.500,00

Doprinos za MIO 2.stup (5%)

2.500,00

2.500,00

Ukupno doprinosi iz bruta

10.000,00

10.000,00

Oporezivi dohodak

36.000,00

36.000,00

Ukupni porez

9.360,00

7.800,00

Ukupni prirez (18%)

1.684,80

1.404,00

Ukupni porez i prirez

11.044,80

9.204,00

Bruto 2

58.250,00

58.250,00

Doprinos za zdravstveno osiguranje (16,5 %)

8.250,00

8.250,00

Neto plaća

28.955,20

30.796,00


Ugovor o djelu - primjer sniženja stope poreza na dohodak s 24% na 20% od 1. siječnja 2021. godine

Naknada temeljem ugovora o djelu od 6.000,00 kuna za fizičku osobu s prebivalištem u Zagrebu, u neto iznosu u 2020. godini iznosila je 3.870,72 kune, a nakon promjena stopa poreza sa 24% na 20% u 2021. godini naknada će se u neto iznosu povećati na 4.125,60 kuna, što je 254,88 kuna više nego u 2020. godini.

 

Obračun drugog dohotka do 31.12.2020.g (u kn)

Obračun drugog dohotka nakon 1.1.2021.g (u kn)

Bruto iznos

6.000,00

6.000,00

Doprinos za MIO 1.stup (7,5%)

450,00

450,00

Doprinos za MIO 2.stup (2,5%)

150,00

150,00

Ukupno doprinosi iz bruta

600,00

600,00

Porezna osnovica

5.400,00

5.400,00

Porez

1.296,00 (24%)

1.080,00 (20%)

Prirez

233,28

194,40

Ukupni porez i prirez

1.529,28

1.274,40

Doprinos za zdravstveno osiguranje (7,5 %)

450,00

450,00

Neto iznos

3.870,72

4.125,60

Ukupni trošak

6.450,00

6.450,00


Minimalna plaće i nove osnovice za obračun doprinosa za 2021. godinu

Zakonom o  minimalnoj plaći (NN 118/18.) minimalna plaća propisana je kao najniži mjesečni iznos bruto plaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu. Radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu minimalna plaća se utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Sukladno članku 6. Zakona o minimalnoj plaći visinu minimalne plaće za svaku kalendarsku godinu uredbom utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra nadležnog za rad. Tako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 29. listopada 2020. donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2021. godinu. Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine utvrđuje se u bruto iznosu od 4.250,00 kuna.

Minimalna plaća ne može se utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu. U odnosu na razdoblje od 1. siječnja 2020. godine do 31. prosinca 2020. godine, kada je visina minimalne plaće utvrđena u bruto iznosu od 4.062,51 kuna, minimalna plaća u 2021. godinu veća je za 187,46 kuna. Novi propisani iznos minimalne plaće odnosi se na plaću za mjesec siječanj 2021., koju većina poslodavaca isplaćuje u mjesecu veljači 2021., do zaključno sa plaćom za mjesec prosinac 2021., koja se u pravilu isplaćuje u siječnju 2022. godine.

Naredbom se objavljuju iznosi osnovica za obračun doprinosa za 2021. godinu izračunani kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenata za njihov obračun propisanih Zakonom o doprinosima. Sve mjesečne i godišnje osnovice u sustavu obveznih doprinosa za 2021. godinu ovise o navedenom prosječnom iznosu mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj-kolovoz 2020. godine, koja iznosi 9.181,00 kuna. U odnosu na 2019. godinu, kada je prosječna mjesečna bruto-plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2019. iznosila 8.742,00 kuna, prosječna bruto plaća za razdoblje siječanj-kolovoz 2020. godine iznosi 9.181,00 kn te viša je od prosjeka za 2019. godinu (8.742,00 kn) za 439,00 kuna, što znači da će se i sve propisane osnovice za 2021. godinu povisiti. Nove osnovice iz Naredbe koriste za mjesec za koji se obveza obračunava.

Najniža mjesečna osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće (9.181,00 kuna) i koeficijenta 0,38 te iznosi 3.488,78 kuna.

Najviša mjesečna osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće (9.181,00 kuna) i koeficijenta 6,00 te iznosi 55.086,00 kuna.

Najviša godišnja osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće (9.181,00 kuna) i koeficijenta 6,00 te brojke 12 i iznosi 661.032,00 kuna.

 

Ivan Vidas, struč. spec. oec.

KAVAOsim u prostoriji za usluživanje gostiju koja se nalazi unutar ugostiteljskog objekta, ugostitelji mogu, naročito kad im to vremenske prilike dopuštaju, goste usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi), a u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekta, pružanje ugostiteljskih usluga u cijelosti se obavlja na otvorenom prostoru. Za vrijeme i na mjestima manifestacija i proslava koje se organiziraju  u turističko promidžbene svrhe na otvorenom, ugostiteljske usluge mogu pružati sudionici na tim događanjima. Uz koje uvjete i na koje načine se mogu  ugostiteljske usluge pružati na otvorenim prostorima, pišemo u nastavku članka.

S promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.

B2B Marketing
06.05.2022 08:17

Poslovni kontekst se brzo mijenja, stoga u marketingu posebno vrijedi da iz dana u dan treba preispitivati aktivnosti, kanale, alate i slično. Na ista pitanja od prije par mjeseci ili godina, danas dobivate drugačije odgovore. Nešto što vam je bilo dobro prije nekog vremena, možda više nije idealno danas. Timing za korištenje nekog alata je bitan, nije dobro uraniti, ali ni zakasniti. A tko se ne mijenja, zaostaje. Tvrtke se moraju prilagođavati, razmatrati koje su to poslovne prakse i trendovi koje bi mogli usvojiti, pa evo, mali vodič kroz B2B marketing.

Bonitet trgovačkih društava predstavlja ocjenu likvidnosti i kreditne sposobnosti, a u najširem smislu sveobuhvatnu ocjenu (“krvnu sliku”) temeljenu na analizi završnog računa i financijske situacije u poduzeću. Poduzetnici vrlo često imaju potrebe za dodatnim sredstvima financiranja te ulaze u različite poslovne odnose, npr. vjerovničko dužničke, poslovna partnerstva, kupovine i prodaje poduzeća i sl.