EGF je prvotno je osnovan Uredbom (EZ) br. 1927/2006 za programsko razdoblje 2007.–2013. kako bi podržao radnike koji gube posao kao rezultat globalizacije i promjena trgovinskih obrazaca ili financijske i ekonomske krize. Izraz je europske solidarnosti prema radnicima pomažući im da prilagode svoje vještine i pronađu nova radna mjesta. Od svog pokretanja, EGF je primio 161 prijavu. Zatraženo je oko 635 milijuna eura za pružanje pomoći više od 151 000 radnika i 4 429 mladih koji nisu u radnom odnosu, obrazovanju ili osposobljavanju (tzv. NEET- „young people not in employment, education or training“).

Europski fond za prilagodbu globalizaciji stoga pruža podršku osobama koje su izgubile posao kao rezultat znatnih strukturalnih promjena u tokovima svjetske trgovine zbog globalizacije, npr. zatvaranja velikih poduzeća ili preseljenja proizvodnje izvan EU-a, ili kao rezultat globalne ekonomske i financijske krize.

Uredba o EGF-u za razdoblje 2014. – 2020.

Pravila o kriteriju za intervenciju, mogućim korisnicima, prihvatljivim zahtjevima, mjerama itd. utvrđena su u Uredbi (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.¹

Uredba predviđa da se Fond i dalje financira do 31. prosinca 2020. godine.

EGF za razdoblje 2014. – 2020. ima najviši godišnji proračun od 150 milijuna EUR. Može financirati do 60 % troškova projekata osmišljenih kako bi pomogli radnicima koji su postali višak da pronađu novo zaposlenje ili uspostave vlastiti posao.

Prijave za financiranje iz EGF-a moraju biti u skladu s nizom kriterija za ispunjavanje uvjeta:

Uzrok viška (članak 2.): višak je morao biti uzrokovan velikim strukturnim promjenama u obrascima svjetske trgovine zbog globalizacije i morao je rezultirati ozbiljnim poremećajem lokalne, regionalne ili nacionalne ekonomije ili nastavkom (ili početak nove) globalne financijske i ekonomske krize.

Minimalni prag otpuštenih radnika (članak 4.): prijava je prihvatljiva za financiranje ako tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca bude najmanje 500 otpuštanja radnika, uključujući otpuštanje radnika u kompaniji sa sjedištem u državi članici ili prestanak djelatnosti samozaposlenih osoba kao njihovih dobavljača ili nižih proizvođača. Alternativno, mora biti najmanje 500 otpuštenih radnika (uključujući radnike i samozaposlene) tijekom razdoblja od devet mjeseci u istom sektoru (na razini NACE Revizije 2) u jednoj ili dvije susjedne regije (definirane na razini NUTS 2), ili u više od dvije susjedne regije, pod uvjetom da postoji više od 500 radnika viška u dvije regije zajedno. Postoji odstupanje od praga od 500 radnika za manja tržišta rada ili za kolektivne prijave malih i srednjih poduzeća. Odstupanje je dopušteno samo u situacijama kada država članica može dokazati da viškovi imaju ozbiljan utjecaj na zaposlenost i lokalno, regionalno ili nacionalno gospodarstvo.

Kao opće pravilo, sredstva iz EGF-a mogu se upotrijebiti samo ako je više od 500 radnika postalo višak u jednom poduzeću (uključujući njegove dobavljače i daljnje proizvođače) ili je velik broj radnika otpušteno u određenom sektoru u jednoj susjedskoj regiji ili više njih.

Slučajevima EGF-a upravljaju i provode ih nacionalna i regionalna tijela. Svaki projekt traje 2 godine.

Kakvu podršku može pružiti EGF?

EGF može sufinancirati projekte uključujući mjere poput:

• pomoći u potrazi za zaposlenjem
• usluga profesionalne orijentacije
• obrazovanja, osposobljavanja i prekvalifikacije
• mentorstva i savjetovanja
• poduzetništva i osnivanja poduzeća

Također osigurava naknade za osposobljavanje, mobilnost/premještaj, dnevnice ili slične potpore.

EGF ne sufinancira mjere socijalne zaštite, primjerice mirovine i naknade za nezaposlenost.

Tko može imati koristi od projekata?

Pojedinačni radnici koji su postali višak mogu imati koristi od projekata EGF-a. U razdoblju 2014. – 2020. to može obuhvaćati samozaposlene, privremene i stalno zaposlene radnike.

Do kraja 2017. mlade osobe koje nisu zaposlene, ne obrazuju se ni osposobljavaju (tzv. NEET) u područjima s visokom stopom nezaposlenosti mladih mogu dobiti jednaki broj potpora iz EGF-a kao i radnici koji primaju potpore u tim područjima.

Sredstva iz EGF-a ne mogu se dobiti za održavanje poduzeća uspješnim ili za njihovu modernizaciju ili restrukturiranje.

EGF i strukturni i investicijskih fondova EU-a

Strukturni i investicijski fondovi EU-a, a osobito Europski socijalni fond, namijenjeni su boljim strateškim i dugoročnim mjerama kojima se upravlja socijalnim učinkom industrijskih promjena aktivnostima poput cjeloživotnog učenja.

EGF pruža radnicima jednokratne pojedinačne potpore koje su vremenski ograničene.

²

EGF su koristile različite države članice EU, pri čemu ga neke zemlje uopće ne koriste. U studenom 2017. objavljeni su rezultati istraživanja među nacionalnim tijelima provedenog tijekom ljeta 2017., pokrenutog kako bi se dobila jasnija slika razloga nejednakog korištenja fonda EGF-a. U odgovorima - koje je dostavilo 13 država članica - istaknute su određene razlike među njima u pogledu problema u korištenju EGF-a. Nekoliko je vlasti davalo naznake što očekuju od reformi. Za sada Republika Hrvatska nije iskoristila sredstva iz EGF-a. Iz pristiglih odgovora bilo je moguće zaključiti da je jedan od glavnih razloga nekorištenja i slabe iskorištenosti sredstava Fonda strogi kriteriji dopustivosti zahtjeva.

Europski fond za prilagodbu globalizaciji bit će revidiran tako da može učinkovitije intervenirati u pružanju podrške radnicima koji su izgubili posao. Trenutno radnici mogu dobiti podršku Fonda samo kad njihovi otkazi uslijed mijenjajućih trgovinskih obrazaca ili posljedica financijske i ekonomske krize. Prema novim pravilima, drugi razlozi za restrukturiranje, poput automatizacije, digitalizacije i više, mogu biti prihvatljivi za podršku, uzimajući u obzir nove izazove na tržištu rada.

Novim će se propisima sniziti i prag otpuštenih radnika za slučaj koji ima pravo s 500 na 250, što će omogućiti većem broju radnika podršku. Ostale predložene izmjene uključuju poboljšani postupak mobilizacije kako bi se pojednostavili i ubrzali postupci. Konačno, stopa sufinanciranja iz Fonda, koja trenutno iznosi 60%, bit će usklađena s najvišim stopama sufinanciranja iz ESF + za određenu državu članicu. U nekoliko slučajeva to bi značilo da EU sufinancira veći udio u ukupnim troškovima.

Maksimalni iznos koji bi EGF mogao upotrijebiti tijekom razdoblja 2021. - 2027. iznosio bi oko 1,6 milijardi eura (u tekućim cijenama), što znači prosječno 225 milijuna eura godišnje u usporedbi sa 170 milijuna eura godišnje predviđenih za trenutni financijski okvir.

Uzimajući u obzir povećanu potražnju kao posljedicu pandemije koronavirusa, Komisija je nedavno predložila povećanje dostupnih godišnjih financijskih sredstava na 386 milijuna eura za taj Fond od 2021. nadalje.³

^ 1 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1309&from=EN

^ 2 http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2018/628246/EPRS_BRI(2018)628246_EN.pdf  

^ 3 https://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=hr&catId=326&furtherNews=yes&newsId=9686