13.07.2020 11:24
Donosimo najnovije porezne novosti iz Hrvatske i EU:
  • Porezna reforma: Izmjene i dopune Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom
  • Mišljenja Porezne uprave: Prijava poreza na dobit za 2019. godinu - uputa
  • Sudska praksa: Odluka Ustavnog suda - Razumno trajanje postupka, popraćeno Mazarsovim komentarom
  • EU: Odgoda primjene novih EU poreznih mjera, Direktiva 2018/822/EU (tzv. DAC-6) 

Izmjene i dopune Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom

U Narodnim novinama broj 70/20 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji sadrži izmjene i dopune vezano za:

  • način generiranja i obvezne podatke koje sadrži QR kod;
  • fiskalizaciju prodaje putem samoposlužnih uređaja;
  • upute o načinima provjera izdanih računa putem servisa Porezne uprave;
  • dostavu podataka o pratećem dokumentu; te
  • način testiranja sustava elektroničkih naplatnih uređaja te elemenata računa.

U odnosu na provedbu postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, Pravilnikom je propisana definicija samoposlužnog uređaja te je određeno da se svaki samoposlužni uređaj smatra poslovnim prostorom. Također je detaljnije uređen postupak dodjele identifikatora od strane Porezne uprave i provedba same fiskalizacije te izgled i sadržaj obavijesti o fiskalizaciji prodaje putem samoposlužnih uređaja.

Obveznici fiskalizacije koji provode postupak fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja dužni su od dana stupanja na snagu Pravilnika do 31. siječnja 2021. godine dostaviti podatke za svaki postojeći samoposlužni uređaji u sustav fiskalizacije te istaknuti obavijest na svakom samoposlužnom uređaju.

U odnosu na obvezu fiskalizacije pratećih dokumenta, ona se prvenstveno odnosi na obveznike fiskalizacije koji iz bilo kojeg poslovnog razloga prije izdavanja računa izdaju dokument na kojem navode podatke o plaćanju. Fiskalizacija takvih dokumenata se provodi pod uvjetima da prateći dokument sadrži podatke o plaćanju (primjerice izraženu cijenu usluge ili proizvoda) i propisanu napomenu te kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći.

Izmjenama Pravilnika je propisan obvezan sadržaj takvih pratećih dokumenata kako slijedi: OIB obveznika fiskalizacije, broj pratećeg dokumenta, JIR, datum i vrijeme izdavanja, zaštitni kod fiskalizacije i ukupan iznos iskazan na pratećem dokumentu. Između ostalog, na svakom pratećem dokumentu mora vidno pisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN”.

Pravilnikom je također uređen protokol i model za razmjenu podataka o pratećem dokumentu, standardne poruke o greškama i protokoli o postupanju u slučaju grešaka.

Prijava poreza na dobit za 2019. godinu - uputa

Porezna uprava je objavila Uputu o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit za 2019. godinu kojom su izmijenjene i nadopunjene prethodne upute. Time je uputa usklađena s izmjenama relevantnih propisa te izvanrednim okolnostima koje su nastupile uslijed pandemije koronavirusa. 

Nadalje, uputom su obuhvaćena i detaljnija pojašnjenja odgode roka za podnošenje prijave poreza na dobit za 2019. godinu uslijed nastalih posebnih okolnosti te skraćeni rokovi u slučaju statusnih promjena, stečaja i okončanja poslovanja.

Nastavak teksta, kao i više o Sudskoj praksi - Odluka Ustavnog suda: razumno trajanje postupka popraćenoj Mazarsovim komenatrom i novostima iz EU: odgoda primjene novih EU poreznih mjera (Direktiva 2018/822/EU (tzv. DAC-6), pročitajte u dokumentu

mazars

KALKULATOR

Dana 17. studenog 2022. godine objavljen je Nacrt konačnog prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit („porez na ekstra profit“) koji je, kao takav, jednokratni porez planiran za 2022. godinu. Iz navedenog proizlazi da su obveznici poreza na ekstra profit obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, ako se u poreznom razdoblju ispune sljedeća dva uvjeta: ostvareni su prihodi veći od 300 milijuna kuna, utvrđena je oporeziva dobit u iznosu većem od 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna razdoblja (razdoblje od 2018. do 2021. godine).

Zadnji mjesec u godini, odnosno mjesec prosinac, za većinu radnika predstavlja razdoblje u kojem će pored plaće dobiti i prigodne nagrade - božićnice, nagrade za radne rezultate, ali i eventualni povrat više plaćenog poreza na dohodak. Godišnji obračun plaće mora se obaviti sa zadnjom isplatom u prosincu, dakle s plaćom koja se isplaćuje za studeni, a izvješće o obračunu poreza na dohodak po godišnjem obračunu za 2022. godinu potrebno je predati na Obrascu JOPPD. Brojne su nedoumice poslodavaca i računovođa koji obračunavaju plaće, a u vezi s godišnjim obračunom poreza na dohodak, tj. konačnim obračunom plaće. Autor u članku pojašnjava kada je potrebno napraviti konačni obračun plaće s osvrtom na posebnosti u vezi s utvrđivanjem godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

Komisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. Za potrebe časopisa prevedeni su (neznatno skraćeni) dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.