30.04.2020 14:46
Vlada RH je na sjednici održanoj 2. travnja 2020. godine donijela „Odluku o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu“ (dalje u tekstu: Odluka VRH). Odlukom se utvrđuju mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna.

U području javne nabave Odlukom VRH obustavljaju se postupci javne nabave i postupci jednostavne nabave te se zabranjuje pokretanje novih postupaka javne nabave i postupaka jednostavne nabave, koji nisu neophodni za obavljanje osnovnih poslova i funkcija proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Odluka je objavljena u „Narodnim novinama“ broj 41, od 3. travnja. 2020. godine, a stupila je na snagu prvoga dana od objave (4. travnja 2020.).

Razlozi donošenja Odluke Vlade RH

Razlozi donošenja predmetne Odluke VRH navedeni su u članku 1. iste Odluke, te se u tom smislu navodi da je uslijed epidemije bolesti COVID-19 (SARS—CoV-2, u daljnjem tekstu: koronavirus) došlo je do promjene gospodarskih kretanja, radi čega je potrebno osigurati sredstva za financiranje mjera i aktivnosti u borbi s epidemijom i promijeniti planirane proračunske aktivnosti, kako bi se optimalno iskoristio ograničeni fiskalni potencijal. Odlukom VRH utvrđuju se mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu, izvanproračunskih korisnika državnog proračuna.

Na koga se sve primjenjuje Odluka VRH

Odluka VRH primjenjuje se na sve proračunske i izvanproračunske korisnike Državnog proračuna utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika i na sve izvore financiranja. Rečena Odluka VRH ne primjenjuje se na proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Dakle, Odluka VRH primjenjuje se na sve proračunske korisnike Državnog proračuna, kao što su: Hrvatski sabor; Državno izborno povjerenstvo; Ured predsjednika RH; Ustavni sud; Vlada RH; Ured predsjednika VRH; Ministarstva; uredi VRH; agencije; zavodi; državni arhivi; muzeji; nacionalni parkovi; sveučilišta; veleučilišta; instituti; centri za socijalnu skrb; sudovi; državna odvjetništva, te druga državna tijela i subjekte navedene u rečenom Registru.

Također, Odluka VRH primjenjuje se i na sve izvanproračunske korisnike Državnog proračuna, iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika, kao što su: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatske vode, Hrvatske ceste d.o.o., Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Centar za restrukturiranje i prodaju, HŽ infrastruktura d.o.o., Autocesta Rijeka - Zagreb d.d., Hrvatske autoceste d.o.o. i HŽ putnički prijevoz d.o.o.

Odluka se primjenjuje na rashode i izdatke financirane iz svih izvora financiranja, odnosno na rashode i izdatke financirane iz općih prihoda i primitaka, doprinosa, vlastitih prihoda, prihoda za posebne namjene, pomoći, donacija, prihoda od prodaje ili zamijene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja i namjenskih primitaka.

Od dana stupanja na snagu Odluke VRH proračunski i izvanproračunski korisnici Državnog proračuna mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija (članak 3. Odluke VRH).

Obustava postupaka javne nabave i postupaka jednostavne nabave

Od dana stupanja na snagu Odluke VRH (4. travnja 2020.) proračunski i izvanproračunski korisnici Državnog proračuna, utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, obustaviti će sve javne pozive, postupke javne nabave i postupke jednostavnih nabava te neće pokretati nove javne pozive, postupke javne nabave, kao niti postupke jednostavne nabave koji nisu neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Odlukom se propisuje da proračunski i izvanproračunski korisnici Državnog proračuna mogu preuzimati obveze te izvršavati rashode i izdatke isključivo ako su isti neophodni za obavljanje njihovih temeljnih poslova i funkcija.

Odlukom VRH ne obustavljaju se automatski, samom Odlukom, postupci javne nabave i postupci jednostavne nabave koji su pokrenuti, odnosno koji su u tijeku u trenutku stupanja na snagu Odluke VRH. Njome se obvezuju proračunski i izvanproračunski korisnici Državnog proračuna, utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a koji su istodobno javni ili sektorski naručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov. br. 120/16., dalje u tekstu: ZJN 2016), da obustave, odnosno ponište navedene postupke, sukladno ZJN 2016.

Dakle, za postupke javne nabave i postupke jednostavnih nabava koji su u tijeku a koji su neophodni za obavljanje osnovnih poslova i funkcija proračunskih i izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna(kao što su primjerice: usluge održavanja; usluge fiksne i mobilne telefonije; usluge interneta; hrana; lijekovi; zaštitarske usluge; usluge prijevoza; uredski i potrošni materijal, i sl.) nije potrebno tražiti prethodnu suglasnost ministra financija

Također, nije potrebno tražiti prethodnu suglasnost ministra financija za pokretanje takvih postupaka odnosno postupaka javne nabave i postupaka jednostavne nabave, koji za predmet imaju nabave koje su neophodne za obavljanje osnovnih poslova i funkcija proračunskih i izvanproračunskih korisnika Državnog proračun(usluge održavanja; usluge fiksne i mobilne telefonije; usluge interneta; hrana; lijekovi; zaštitarske usluge; usluge prijevoza; uredski i potrošni materijal, i sl.)

Obustava odnosno poništenje započetih postupaka javne nabave

Odlukom VRH propisano je da će od dana njenog stupanja na snagu proračunski i izvanproračunski korisnici Državnog proračuna (naručitelji u smislu ZJN 2016), obustaviti postupke javne nabave, koji nisu neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. ZJN 2016 poznaje pojam „poništenje postupka javne nabave“. U tom smislu člankom 298. stavkom 1. ZJN 2016 propisani su razlozi za poništenje postupka javne nabave. Rečena zakonska odredba propisuje obvezu naručitelja da poništi postupak javne nabave u sljedećim slučajevima:

„1. ako postanu poznate okolnosti zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave, da su bile poznate prije2. ako postanu poznate okolnosti zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drukčije obavijesti o nadmetanju ili dokumentacije o nabavi, da su bile poznate prije3. ako nije dostavljen nijedan zahtjev za sudjelovanje, 4. ako nema niti jednog sposobnog natjecatelja5. ako je cijena svih ponuda u postupku javne nabave male vrijednosti jednaka ili veća od pragova za nabavu velike vrijednosti, osim ako su u postupku javne nabave primijenjena pravila koja vrijede za nabavu velike vrijednosti6. ako nije dobio unaprijed određen broj sposobnih gospodarskih subjekata ili valjanih ponuda za sklapanje okvirnog sporazuma7. ako nije pristigla nijedna ponuda8. ako nakon isključenja ponuditelja ili odbijanja ponuda ne preostane nijedna valjana ponuda9. ako je cijena najpovoljnije ponude veća od procijenjene vrijednosti nabave, osim ako javni naručitelj ima ili će imati osigurana sredstva“.

Kada postoje razlozi za poništenje postupka, javni naručitelj poništava postupak javne nabave za cjelokupan predmet nabave ili kada se ti razlozi odnose na pojedinu grupu predmeta nabave, ako je bilo dopušteno takvo podnošenje ponuda, javni naručitelj poništava postupak javne nabave za tu grupu.

Dakle, u opisanoj situaciji naručitelji će donijeti Odluku o poništenju postupaka javne nabave koji nisu neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija, pozivom na odredbu članka 298. stavka 1. toč. 1. ZJN 2016, s obrazloženjem da su „postale poznate okolnosti, zbog kojih ne bi došlo do pokretanja postupka javne nabave, da su bile poznate prije“. A tu okolnost predstavlja Odluka VRH, kojom se određuje naručiteljima da obustave postupke javne nabave, odnosno kojom se utvrđuju mjere kojima se ograničava korištenje sredstava svih izvora financiranja planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna.

Sadržaj Odluke o poništenju propisan je člankom 303. stavkom 3. ZJN 2016. Naručitelj donosi odluku o poništenju ako su ispunjeni razlozi za poništenje postupka javne nabave, a to će u konkretnom slučaju biti Odluka VRH, kojom se ograničava korištenje sredstava predviđenih Državnim proračunom Republike Hrvatske i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu,ako predmet nabave u konkretnom postupku javne nabave nisu roba/usluge/radovi, koji nisu neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija.

U uobičajenim situacijama, Odluka o poništenju donosi se u roku od 30 dana od nastanka razloga za poništenje postupka, osim ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio duži rok (članak 303. stavak 2. ZJN 2016). U slučaju obustavljanja odnosno poništenja postupaka javne nabave temeljem Odluke VRH, koja stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, naručitelji bi trebali odmah, nakon njenog stupanja na snagu, donijeti Odluku o poništenju postupka javne nabave, te istu odluku objaviti u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH). Odluka se smatra dostavljenom strankama istekom dana javne objave u EOJN RH. Odluka o poništenju postaje izvršna dostavom odluke ponuditelju ili natjecatelju. Postupak javne nabave završava izvršnošću odluke o poništenju.

Obustava odnosno poništenje započetih postupaka jednostavne nabave

Člankom 12. ZJN 2016 propisano je da se isti Zakon ne primjenjuje na jednostavnu nabavu odnosno:

1. na nabavu: a) robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kuna, b) radova procijenjene vrijednosti manje od 500.000,00 kuna,

2. na nabavu u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu:

a) robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 950.000,00 kuna

b) radova procijenjene vrijednosti manje od 4.000.000,00 kuna.

Naručitelj je obvezan primijeniti odredbe ZJN 2016 za nabavu robe, radova ili usluga te provedbu projektnih natječaja čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od naprijed navedenih pragova, tj. na nabavu male i velike vrijednosti.

Pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj općim aktom, uzimajući u obzir načela javne nabave te mogućnost primjene sredstava e-komunikacije (članak 15. stavak 2. ZJN 2016).

S obzirom na to da se na jednostavnu nabavu ne primjenjuje ZJN 2016, tako se kod obustave odnosno poništenja postupaka jednostavne nabave ne primjenjuju niti razlozi za poništenje postupka propisani člankom 298. stavkom 1. ZJN 2016. Na poništenje postupka jednostavne nabave primijeniti će se odredbe samoga općega akta naručitelja, kojim su propisana pravila, uvjeti i postupci jednostavne nabave. Stoga, ako je sam naručitelj, u svome općem aktu (pravilniku ili odluci o jednostavnoj nabavi), propisao razloge za poništenje postupka jednostavne nabave po uzoru na odredbe ZJN 2016, što je čest slučaj u praksi, naručitelj će imati formalnu zakonsku osnovu za poništenje postupka jednostavne nabave.

No, i neovisno o postojanju formalne zakonske osnove za poništenje postupka jednostavne nabave u općem aktu, naručitelji će, sukladno navedenoj Odluci VRH morati postupiti na isti način, za one postupke jednostavne nabave koji za predmet nabave imaju robu/usluge/radove, koji nisu neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija.

Koje postupke javne nabave i postupke jednostavne nabave naručitelji mogu nastaviti provoditi te pokretati nove postupke

Člankom 7. Odluke VRH propisano je da iznimno od točke 6. iste Odluke (kojom je propisana obveza obustave postupke javne nabave i postupaka jednostavne nabave te zabrana pokretanja novih  postupaka javne nabave i postupaka jednostavne nabave koji nisu neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija), proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, mogu nastaviti provoditi postupke javne nabave i postupke jednostavne nabave te mogu pokretati nove postupke:

  1. ako je nabava potrebna radi provedbe mjera za pomoć gospodarstvu, uslijed epidemije koronavirusa,
  2. ako se nabava provodi radi saniranja štete uzrokovane potresom,
  3. ako je nabava materijala, opreme i slično potrebna za borbu protiv epidemije koronavirusa i
  4. ako za to postoji opravdani i obrazloženi razlog, u kojem je slučaju prije donošenja odluke o odabiru za postupke u tijeku, odnosno prije pokretanja postupka nabave potrebno dobiti prethodnu suglasnost ministra financija.

Mogućnost propisana toč. 7. Odluke VRH dana je ponajprije zbog provedbe projekata sufinanciranih iz fondova Europske unije. U takvim je slučajevima potrebno dobiti prethodnu suglasnost ministra financija. U tom smislu, svi zahtjevi koji su vezani za provedbu Odluke VRH dostavljaju se Ministarstvu financija na adresu elektroničke pošte: zahtjev@mfin.hr.

Prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima

Člankom 199. stavkom 3. ZJN 2016 propisano je da „prije pokretanja otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave za nabavu radova ili postupka javne nabave velike vrijednosti za nabavu robe ili usluga, javni naručitelj obvezan je opis predmeta nabave, tehničke specifikacije, kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora staviti na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u trajanju od najmanje pet dana“.

Navedene zakonska odredba prenesena je i detaljnije razrađena u članku 9. stavku 1. Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi (NN br. 101/17., dalje u tekstu: Pravilnik), te glasi: (citat: „Prije pokretanja otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave male i velike vrijednosti za nabavu radova ili otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave velike vrijednosti za nabavu robe ili usluga, naručitelj je obvezan opis predmeta nabave, tehničke specifikacije, kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora objaviti u EOJN RH u trajanju od najmanje pet dana od dana javne objave u svrhu prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima“).

S obzirom na navedenu obvezu naručitelja, da prije pokretanja otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave male i velike vrijednosti za nabavu radova ili otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave velike vrijednosti za nabavu robe ili usluga, objavi u EOJN RH navedene dijelove dokumentacije o nabavi u svrhu prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, predmetna Odluka VRH će svakako imati posljedice i na navedene postupke prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, iako Odluka VRH ne spominje izrijekom taj dio procesa javne nabave, koji prethodi samom postupku javne nabave.

U tom smislu, naručitelj će, imajući u vidu odredbe članka 6. i 7. predmetne Odluke, donijeti odgovarajuću odluku o nastavku prethodnog savjetovanja (ako se radi o nabavi koja je neophodna za obavljanje temeljnih poslova i funkcija naručitelja odnosno ako se radi o slučajevima koji su taksativno navedeni u članku 7. Odluke VRH) ili će postupiti sukladno članku 9. stavku 9. Pravilnika te odustati od prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima i provedbe namjeravanog postupka javne nabave.

Zaključno

Odlukom o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom RH i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu, obvezuju se proračunski i izvanproračunski korisnici Državnog proračuna, utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika (javni i sektorski naručitelji u smislu ZJN 2016), da obustave (ponište) postupke javne nabave i postupke jednostavne nabave te im se zabranjuje pokretanje novih postupaka nabave za predmete nabave koji nisu neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Temeljem navedene Odluke VRH, naručitelji odmah, od njenog stupanja na snagu, donose odluke o poništenju postupaka javne nabave i postupaka jednostavne nabave, koji nisu neophodni za obavljanje osnovnih poslova i funkcija proračunskihi izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna.

Ante Loboja, dipl. iur.

(Autor je voditelj Službe za stručnu pomoć u Upravi za politiku javne nabave Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Stajališta navedena u ovom članku osobna su stajališta autora i ne predstavljaju mišljenje institucije u kojoj je zaposlen.)

HorizontalniZadnji mjesec u godini, odnosno mjesec prosinac, za većinu radnika predstavlja razdoblje u kojem će pored plaće dobiti i prigodne nagrade - božićnice, nagrade za radne rezultate, ali i eventualni povrat više plaćenog poreza na dohodak. Godišnji obračun plaće mora se obaviti sa zadnjom isplatom u prosincu, dakle s plaćom koja se isplaćuje za studeni, a izvješće o obračunu poreza na dohodak po godišnjem obračunu za 2022. godinu potrebno je predati na Obrascu JOPPD. Brojne su nedoumice poslodavaca i računovođa koji obračunavaju plaće, a u vezi s godišnjim obračunom poreza na dohodak, tj. konačnim obračunom plaće. Autor u članku pojašnjava kada je potrebno napraviti konačni obračun plaće s osvrtom na posebnosti u vezi s utvrđivanjem godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

Komisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. Za potrebe časopisa prevedeni su (neznatno skraćeni) dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

S danom 01. siječnja 2023. godine euro postaje službena valuta Republike Hrvatske. Od toga datuma većina pravnih osoba morat će se uskladiti i s pravilima vezanima uz iznos njihovog temeljnog kapitala. Ova obveza stupiti će na snagu s danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.  Do sada su u fokusu usklađivanja s uvođenjem eura kao službene valute bili potrošači, opravdano, međutim od uvođenja eura kao službene valute većina poduzetnika će trebati uskladiti odnosno preračunati temeljni kapital i dijelove koji na njega otpadaju u odgovarajući eurski iznos. U ovom tekstu u kratkim crtama ćemo se osvrnuti na neke od obveza dioničkih društava i društava ograničene odgovornosti.