24.04.2020 12:36
Zbog izvanredne situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa COVID-19 te zaštite radnika i sprečavanja širenja zaraze na radnom mjestu mnogi poslodavci odlučili su sa svojim zaposlenicima dogovoriti rad od kuće. U nastavku ovoga članka donosimo pregled organizacije rada na izdvojenom mjestu rada za vrijeme pandemije bolesti COVID–19 i u redovitim uvjetima poslovanja.

Zakon o radu

Institut rada od kuće Zakon o radu, NN 93/2014., 127/2017., 98/2019., (dalje u tekstu: ZOR) definira kao rad na izdvojenom mjestu rada. Konkretno članak 17. ZOR-a definira rad na izdvojenom mjestu rada kao obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca. Člankom 17. ZOR-a uređuje se oblik i bitni sastojci ugovora o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika. Iznimno, u slučajevima bitno promijenjenih okolnosti, koje se nisu mogle unaprijed predvidjeti niti spriječiti, a kakva se situacija ostvarila u uvjetima širenja bolesti COVID – 19, poslodavac bi mogao donijeti posebnu pisanu odluku o radu kod kuće radnika, na temelju članka 7. st. 2. ZOR-a.

Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada

Za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca sklapa se ugovor o radu u skladu s odredbom članka 17. ZOR-a kojim se, osim uobičajenih podataka koje sadržava svaki ugovor o radu (članak 15. st. 1.), treba odrediti ugovoreno mjesto rada koje predstavlja obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu. Nadalje, navedeni ugovor o radu mora sadržavati i dodatne podatke, i to o radnom vremenu; strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati; uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u svezi s time; naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova; način osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika. Iznimno, navedeni se ugovor ne može sklopiti za obavljanje poslova u skraćenom radnom vremenu te drugih poslova za koje je to utvrđeno ZOR-om ili drugim zakonom.

Jednaki uvjeti rada na izdvojenom mjestu rada

Radnik koji radi na izdvojenom mjestu rada u svim pravima treba biti izjednačen s radnicima koji rade u prostorima poslodavca. S tim u vezi njegova plaća ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama istog poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima (članak 17. st. 3. ZOR-a), a količina poslova i rokovi izvršenja poslova na izdvojenom mjestu rada ne smiju radnika onemogućiti u korištenju prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor (članak 17. st. 7. ZOR-a). Zakon o radu u stavku 6. članka 17. propisuje da se odredbe Zakona o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci primjenjuju i na rad na izdvojenom mjestu, ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Nadalje, sukladno člancima 11. i 12. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 73/2017.), poslodavac je obvezan voditi točnu evidenciju o radnom vremenu radnika, bez obzira na to gdje obavlja svoje ugovorene poslove, odnosno dužan je voditi podatke o radnom vremenu potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa i za radnike koji rade od kuće. Pritom, nema zapreke da evidenciju vodi i sam radnik, no kontrola za točno vođenje evidencije je odgovornost poslodavca.

Zaštita na radu

Odredbom članka 17. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/2014., 118/2014., 94/2018. i 96/2018.) propisano je da je poslodavac svim radnicima a s tim u vezi i radnicima na izdvojenom mjestu rada, obvezan osigurati sigurne uvjete rada. Drugim riječima stan, kuća ili drugi prostor u kojem radnik obavlja poslove, nije objekt namijenjen za rad već stambeni objekt, stoga nije razumno zahtijevati ispunjenje svih sigurnosnih zahtjeva za mjesto rada u smislu propisa zaštite na radu pa će se odredbe propisa zaštite na radu primjenjivati u mjeri u kojoj je to moguće, uz brigu o tome da sigurnost i zdravlje radnika i njegovih ukućana ne budu ugroženi (članak 90. st. 3.). Iznimno, prema odredbi članka 36. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu na izdvojenom mjestu rada ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.

Prednosti rada od kuće

Mnogi poslodavci sada imaju priliku prepoznati rad na izdvojenom mjestu rada kao mogućnost za drukčiju organizaciju rada u smislu mješovitog načina rada između onih koji rade u uredima i onih koji rade kod kuće te na taj način uštediti i povećati vlastitu produktivnost s obzirom na to da takav rad poslodavcima pruža mogućnost biranja između većeg broja potencijalnih radnika i znatne uštede u troškovima kupnje, iznajmljivanja i održavanja poslovnog prostora, troškovima naknade prijevoza do radnog mjesta i sl. Konačno i poslodavac danas može putem suvremenih tehnologija osigurati prostor za svoje djelatnike gdje oni mogu dijeliti svoja iskustva, dobiti sve potrebne informacije i podršku te tako poticati zdrave i motivirajuće odnose sa i među zaposlenicima.

Ana Paštrović mag. iur.

KALKULATOR

Dana 17. studenog 2022. godine objavljen je Nacrt konačnog prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit („porez na ekstra profit“) koji je, kao takav, jednokratni porez planiran za 2022. godinu. Iz navedenog proizlazi da su obveznici poreza na ekstra profit obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, ako se u poreznom razdoblju ispune sljedeća dva uvjeta: ostvareni su prihodi veći od 300 milijuna kuna, utvrđena je oporeziva dobit u iznosu većem od 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna razdoblja (razdoblje od 2018. do 2021. godine).

Zadnji mjesec u godini, odnosno mjesec prosinac, za većinu radnika predstavlja razdoblje u kojem će pored plaće dobiti i prigodne nagrade - božićnice, nagrade za radne rezultate, ali i eventualni povrat više plaćenog poreza na dohodak. Godišnji obračun plaće mora se obaviti sa zadnjom isplatom u prosincu, dakle s plaćom koja se isplaćuje za studeni, a izvješće o obračunu poreza na dohodak po godišnjem obračunu za 2022. godinu potrebno je predati na Obrascu JOPPD. Brojne su nedoumice poslodavaca i računovođa koji obračunavaju plaće, a u vezi s godišnjim obračunom poreza na dohodak, tj. konačnim obračunom plaće. Autor u članku pojašnjava kada je potrebno napraviti konačni obračun plaće s osvrtom na posebnosti u vezi s utvrđivanjem godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

Komisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. Za potrebe časopisa prevedeni su (neznatno skraćeni) dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.