27.03.2020 16:28

Iako je za vrijeme COVID-a 19, prije svega bitno održati neugroženo zdravstveno stanje populacije, negativni ekonomski učinci virusa već se osjećaju te postaje jasno kako će većina poduzeća biti pogođena, neovisno o sektoru. Kao posljedica virusa, neka poduzeća već trpe udarce u svojim novčanim tokovima, što svakako zahtijeva promptno djelovanje. Druga su pak  poduzeća u fazi kada je ključno napraviti dobar plan za moguće izvanredne i nepredvidljive krizne situacije, kako bi se adekvatno pripremila za moguću globalnu recesiju.

Nastavno na mjere pomoći gospodarstvu, uslijed pandemije COVID-19, HAMAG-BICRO omogućio je poduzećima prijavu za ESIF zajam za obrtna sredstva.

Razlike u odnosu na dosadašnji program ESIF mikro zajmova za obrtna sredstva (iznos financiranja od 1.000 do 25.000 EUR) su:

  • značajno manja količina potrebne dokumentacije – skraćivanje vremena pripreme zahtjeva
  • niže kamatne stope
  • duži poček
  • mogućnost podmirenja računa nastalih do 3 mjeseca prije zaprimanja zahtjeva za zajam

 Primarni cilj instrumenta je osiguranje trenutne likvidnosti, prvenstveno nužne za:

  • financiranje tekućih obveza koje nastaju u poslovnim aktivnostima (zaposlenici, dobavljači…)
  • financiranje obrtnih sredstava za nesmetano obavljanje proizvodnje
  • zadržavanje postojećih radnih mjesta
  • Financiranje troškova:
  • sirovina, materijala i ostalih proizvodnih troškova
  • zaposlenika
  • zakupa poslovnih prostora i režijskih troškova
  • ostalih općih troškova
Više pročitajte u dokumentu!

mazars

Poticanje ulaganjaKomisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. Za potrebe časopisa prevedeni su (neznatno skraćeni) dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

S danom 01. siječnja 2023. godine euro postaje službena valuta Republike Hrvatske. Od toga datuma većina pravnih osoba morat će se uskladiti i s pravilima vezanima uz iznos njihovog temeljnog kapitala. Ova obveza stupiti će na snagu s danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.  Do sada su u fokusu usklađivanja s uvođenjem eura kao službene valute bili potrošači, opravdano, međutim od uvođenja eura kao službene valute većina poduzetnika će trebati uskladiti odnosno preračunati temeljni kapital i dijelove koji na njega otpadaju u odgovarajući eurski iznos. U ovom tekstu u kratkim crtama ćemo se osvrnuti na neke od obveza dioničkih društava i društava ograničene odgovornosti.

Visina minimalna plaće trebala bi omogućiti ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika s najnižim primanjima, a poslodavcima kvalitetnije planiranje poslovne godine, kao i jednostavnije usklađivanje s aktualnim gospodarskim kretanjima. Svrha minimalne plaće je da bude socijalni instrument održavanja egzistencijalnog minimuma radnika. U Republici Hrvatskoj minimalna plaća uređena je Zakonom o minimalnoj plaći[1] (u nastavku teksta: Zakon), a kojim se propisuje način utvrđivanja iznosa minimalne plaće i rokovi njezina utvrđivanja, način određivanja minimalne plaće radnika i utvrđivanja minimalnih povećanja plaće po pojedinim zakonskim osnovama, te provedba nadzora nad primjenom Zakona.

Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o načinu određivanja minimalne plaće u 2023. godini.