20.03.2020 14:27
Osobna i uzajamna zaštita temeljni je oblik organiziranja ljudi kako bi zaštitili sebe i pružili pomoć drugim osobama koje trebaju pomoć i zaštitu. Kako bi mogla na vrijeme predvidjeti te pravodobno i prikladno odgovoriti na sve moguće prijetnje, ljudska društva, u moderno vrijeme formirana u obliku suverenih država, ustrojavaju sustave civilne zaštite.

Sustav civilne zaštite, u većini država čini osnovu sustava zaštite i spašavanja, a obuhvaća niz mjera i aktivnosti kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih njegovih sastavnica, a kako bi se uspješno moglo predvidjeti, spriječiti, upravljati i suzbiti posljedice mogućih stanja katastrofe koja ugrožavaju sigurnost države i svih njenih stanovnika.

Člankom 1. Zakona o sustavu civilne zaštite ("Narodne novine" br. 82/15.) određeno je da je Civilna zaštita sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja te da je to djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Člankom 5. istog zakona određeno je kako se sustav civilne zaštite ustrojava se na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe.

Operativne snage sustava civilne zaštite su:

a) stožeri civilne zaštite

b) operativne snage vatrogastva

c) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa

d) operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja

e) udruge

f) postrojbe i povjerenici civilne zaštite

g) koordinatori na lokaciji

h) pravne osobe u sustavu civilne zaštite.

Iako građani nisu formalno dio operativnih snaga sustava civilne zaštite, odredbom čl. 43. Zakona određeno je da je svaki građanin dužan brinuti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite i sudjelovati u aktivnostima sustava civilne zaštite.

Obveznici civilne zaštite su hrvatski državljani, državljani Europskoga gospodarskog prostora i državljani trećih zemalja koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj te osobe bez državljanstva s reguliranim statusom u Republici Hrvatskoj, starosne dobi od 18 do 65 godina života, koji su uvedeni u evidenciju obveznika civilne zaštite jedinica lokalne samouprave.

U slučaju bilo kakve katastrofe ili druge ugroze prvo se aktiviraju lokalni kapacitet, a ako lokalne snage civilne zaštite nisu u mogućnosti nositi se s veličinom prijetnje, tada se aktiviraju regionalni odnosno prema potrebi i državni resursi.

U trenutku kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, a sposobnosti i resursi operativnih snaga sustava civilne zaštite nisu dovoljni, na prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova, u skladu s posebnim propisima, aktiviraju se Oružane snage Republike Hrvatske i policija.

U slučajevima globalnih katastrofa i kriza, a kako bi se čovječanstvo moglo u cjelini zaštiti, potrebno je ustrojiti i razne međunacionalne i supranacionalne sustave i procedure kako bi zajedničkom koordinacijom akcija i resursa države mogle na njih primjereno odgovoriti.

Sinergija ljudi, vodstva i resursa u takvim slučajevima ima multiplikativni učinak i uvelike olakšava položaj svih zemalja koje moguća kriza ili katastrofa pogađa.

Na razini Europske unije, odlukom Vijeća 2001/792/EZ iz 2001. godine, uspostavljen je Mehanizam Zajednice sada Mehanizam Unije koji treba osigurati zaštitu stanovništva, okoliša i imovine od svih vrsta katastrofa uključujući ekološke katastrofe, zagađenje mora i hitne zdravstvene situacije, a do kojih dolazi unutar ili izvan Unije.

U okviru Mehanizma Unije moguće je zatražiti civilnu zaštitu i drugu vrstu pomoći u hitnim situacijama u slučaju bilo koje od navedenih katastrofa kao nadopunu kapaciteta za odgovor u pogođenoj zemlji.

Kako bi Hrvatska lakše i brže odgovorila na sadašnju zdravstvenu krizu uzrokovanu širenjem virusa SARS-CoV-2, Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 18. ožujka 2020. donio Zakon o dopuni Zakona o sustavu civilne zaštite koji je stupio na snagu 19. ožujka 2020., a kojim se omogućava Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske donošenje odluka i uputa koje provode stožeri jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na ovaj način ujednačit će se postupanje svih stožera prilikom donošenja i provedbe odluka kojima se reguliraju svakodnevne aktivnosti građana i pravnih osoba u situaciji proglašene epidemije.

Dana 19. ožujka obilježava se svetkovina sv. Josipa kojega je Hrvatski sabor 1687. proglasio kao „posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske“. U jeku pandemije koronavirusa potrebno je naglasiti važnost i naših zemaljskih zaštitnika, ljudi iz zdravstvenog sustava, sustava civilne zaštite, vojnika, policajaca, volontera i drugih, a koji neumorno vode borbu protiv nevidljivog ali ipak opasnog i nepredvidljivog neprijatelja. Dužnost je svakog čovjeka da svojim odgovornim ponašanjem doprinese što skorijem prevladavanju zdravstvene krize koja nas je zatekla te na taj način pomogne sebi i društvu u cjelini.

Neven Brkić, dipl. iur.

KAVAOsim u prostoriji za usluživanje gostiju koja se nalazi unutar ugostiteljskog objekta, ugostitelji mogu, naročito kad im to vremenske prilike dopuštaju, goste usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi), a u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekta, pružanje ugostiteljskih usluga u cijelosti se obavlja na otvorenom prostoru. Za vrijeme i na mjestima manifestacija i proslava koje se organiziraju  u turističko promidžbene svrhe na otvorenom, ugostiteljske usluge mogu pružati sudionici na tim događanjima. Uz koje uvjete i na koje načine se mogu  ugostiteljske usluge pružati na otvorenim prostorima, pišemo u nastavku članka.

S promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.

B2B Marketing
06.05.2022 08:17

Poslovni kontekst se brzo mijenja, stoga u marketingu posebno vrijedi da iz dana u dan treba preispitivati aktivnosti, kanale, alate i slično. Na ista pitanja od prije par mjeseci ili godina, danas dobivate drugačije odgovore. Nešto što vam je bilo dobro prije nekog vremena, možda više nije idealno danas. Timing za korištenje nekog alata je bitan, nije dobro uraniti, ali ni zakasniti. A tko se ne mijenja, zaostaje. Tvrtke se moraju prilagođavati, razmatrati koje su to poslovne prakse i trendovi koje bi mogli usvojiti, pa evo, mali vodič kroz B2B marketing.

Bonitet trgovačkih društava predstavlja ocjenu likvidnosti i kreditne sposobnosti, a u najširem smislu sveobuhvatnu ocjenu (“krvnu sliku”) temeljenu na analizi završnog računa i financijske situacije u poduzeću. Poduzetnici vrlo često imaju potrebe za dodatnim sredstvima financiranja te ulaze u različite poslovne odnose, npr. vjerovničko dužničke, poslovna partnerstva, kupovine i prodaje poduzeća i sl.