16.03.2020 19:22
U jeku globalne prijetnje najnovijim koronavirusom (COVID-19) prisjetit ćemo se zakonskih regulativa kojima se uređuje zajednički sustav nadzora nad zaraznim bolestima te propisuju kazne za prekršitelje.

Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, broj: 79/07., 113/08., 43/09., 130/17. i 114/18.;  dalje: Zakon) utvrđuju se zarazne bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku kao i zdravstvene, protuepidemijske mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.

Sukladno Zakonu, epidemijom zarazne bolesti smatra se porast oboljenja od zarazne bolesti neuobičajen po broju slučajeva, vremenu, mjestu i zahvaćenom pučanstvu te neuobičajeno povećanje broja oboljenja s komplikacijama ili smrtnim ishodom, kao i pojava dvaju ili više međusobno povezanih oboljenja od zarazne bolesti, koja se nikada ili više godina nisu pojavljivala na jednom području te pojava većeg broja oboljenja čiji je uzročnik nepoznat, a prati ih febrilno stanje.

Zaraženim područjem smatra se područje na kojem postoji jedan izvor ili više izvora zaraze i na kojem postoje uvjeti za nastanak i širenje zaraze, dok se ugroženim područjem smatra područje na koje se može prenijeti zarazna bolest sa zaraženog područja i na kojem postoje uvjeti za širenje zaraze.

U slučaju potrebe za takvom mjerom, ministar nadležan za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministar), na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, posebnom odlukom proglašava epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti te određuje zaraženo, odnosno ugroženo područje.

Ministar također donosi i Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“ broj: 60/14.; dalje Lista) koje se obavezno prijavljuju epidemiološkoj službi. U slučaju opasnosti od zarazne bolesti koja nije određena ovom Listom (npr. novi koronavirus), a za koju postoji sumnja da u većoj mjeri može ugroziti pučanstvo Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra, ima ovlasti takvu bolest proglasiti zaraznom bolešću čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za državu te odrediti odgovarajuće mjere, uvjete, način provođenja, izvršitelje i sredstva za provođenje zaštite.

Ako ministar nadležan za zdravstvo proglasi epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti ili ako je opasnost od epidemije ili pandemije zarazne bolesti proglasila Svjetska zdravstvena organizacija ili nadležno tijelo Europske unije Vlada Republike Hrvatske je ovlaštena na prijedlog ministra utvrditi bitan interes Republike Hrvatske za nabavu roba, usluga i radova u cilju sprečavanja i suzbijanja te zarazne bolesti (članak 3. stavak 3. Zakona).

Zakonom je propisano da osobe oboljele od zaraznih bolesti kao i osobe koje stalno ili povremeno izlučuju klice zarazne bolesti imaju pravo i obvezu liječiti se i pridržavati propisanih mjera i uputa pravnih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatnih zdravstvenih radnika te mjera i uputa koje odredi nadležni doktor opće (obiteljske) medicine, odnosno doktor medicine specijalist epidemiologije. Također se propisuje i obveza svake pravne i fizičke osobe da omogući nadležnom sanitarnom inspektoru Državnog inspektorata, kao i nadležnom doktoru opće (obiteljske) medicine, odnosno doktoru medicine  i/ili specijalistu epidemiologije nesmetano obavljanje nadzora te poduzimanje propisanih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.

Mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti

Utvrđeno je da se zaštita pučanstva od zaraznih bolesti ostvaruje obveznim mjerama za sprečavanje i suzbijanje bolesti koje se dijele na:

1) opće mjere  koje podrazumijevaju osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane i vode za ljudsku potrošnju te osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta proizvodnje, površina i objekata u kojima se vrši proizvodnja i promet hrane i vode, kontrole uređaja, osiguravanje zdravstvene ispravnosti kupališnih i bazenskih voda kao i drugih voda od javno zdravstvenih interesa, osiguravanje provođenja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta odvodnje otpadnih voda, balastnih voda i odlaganja otpadnih tvari;

2) posebne mjere propisuju rano otkrivanje izvora zaraze i putova prenošenja zaraze, prijavljivanje zaraze, prijevoz, izolaciju i liječenje oboljelih, laboratorijsko ispitivanje uzročnika zarazne bolesti, provođenje preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, zdravstveni odgoj osoba, zdravstveni nadzor nad kliconošama, zaposlenim i drugim osobama, imunizaciju, seroprofilaksu (zaštitu imunim serumom) i kemoprofilaksu (zaštitu lijekovima) te informiranje zdravstvenih radnika i pučanstva;

3) sigurnosne mjere  uključuju osnivanje karantene, zabranu putovanja u državu u kojoj postoji epidemija neke zarazne bolesti, zabranu kretanja osoba odnosno ograničenje kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima, ograničenje ili zabranu prometa pojedinih vrsta robe i proizvoda, zabranu uporabe objekata, opreme i prijevoznih sredstava, provođenje obvezne protuepidemijske dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, obvezno sudjelovanje zdravstvenih ustanova i drugih pravnih osoba, privatnih zdravstvenih radnika i fizičkih osoba u suzbijanju bolesti te druge potrebne mjere.

Napominjemo da radi provođenja sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti osobama kojima je zabranjeno kretanje, odnosno ograničeno kretanje u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima pripada naknada čiji iznos i mjerila određuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za financije (članak 47. stavak 4. Zakona).

4) ostale mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti odnose se na mjere u slučaju zlouporabe biološkog agensa ili elementarnih nesreća koje mogu dovesti do epidemije ili oboljenja od zaraznih bolesti velikog broja osoba, na prijenos, pogreb i iskopavanje umrlih osoba pod uvjetima i na način koji onemogućava širenje zaraze te na sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija.

Karantena

U slučaju epidemiološke indikacije  postoji mogućnost ograničavanja slobode kretanja u vidu karantene. Osobe za koje se utvrdi ili posumnja da su bile u neposrednom dodiru s oboljelim osobama ili s osobama za koje postoji sumnja da su oboljele od neke zarazne bolesti stavljaju se u karantenu i nad njima se provode zdravstveni pregledi za vrijeme trajanja karantene. Odluku o osnivanju i trajanju karantene za osobe oboljele od zaraznih bolesti koje nisu unaprijed određene (npr. kuga, Ebola, Lassa, Marburg), donosi ministar.

Također, radi zaštite pučanstva od unošenja zaraznih bolesti u Republiku Hrvatsku,  u prometu preko granice odnosno graničnim prijelazima, može se obavljati sanitarno-inspekcijski nadzor nad svim osobama koje ulaze u državu te nad njihovim stvarima i sredstvima.

Nadzor

Nadzor nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti obavljaju nadležni sanitarni inspektori Državnog inspektorata, koji  su u provedbi nadzora radi zaštite pučanstva, između ostalog,  ovlašteni:

- zabraniti kretanje osobama za koje se utvrdi ili sumnja da boluju od određenih zaraznih bolesti,

- zabraniti okupljanje osoba u školama, kinematografima, javnim lokalima te na drugim javnim mjestima, do prestanka opasnosti od epidemije zaraznih bolesti,

- narediti izolaciju i liječenje osoba oboljelih od zaraznih bolesti,

- narediti udaljenje oboljelih osoba s određenih radnih mjesta,

- narediti zdravstveni pregled osoba i materijala za laboratorijsko ispitivanje radi utvrđivanja zaraznih bolesti,

- osobama koje su oboljele od određenih zaraznih bolesti te kliconošama određenih zaraznih bolesti, zabraniti rad na određenim radnim mjestima, odnosno mjestima na kojima mogu ugroziti zdravlje drugih osoba,

- zabraniti rad osobama koje nisu podvrgnute propisanim zdravstvenim pregledima,

- zabraniti rad osobama koje nemaju potrebna znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni,

- narediti obavljanje povremenih zdravstvenih pregleda, narediti cijepljenje protiv zaraznih bolesti osoba koje su profesionalno izložene riziku, te narediti da se poduzmu i druge propisane mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti (članak 69. stavak 2. Zakona).

Kaznene odredbe

Za svaku povredu odredaba Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, sanitarni inspektor Državnog inspektorata na licu mjestu naplatit će novčanu kaznu u iznosu od 1.000,00 kuna. Ostale kazne kreću se u novčanom iznosu od 30.000,00 do 100.000,00 kuna za prekršaje koje počini pravna osoba,  te novčane kazne u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna za fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, a propisane su člancima 75. i 76. Zakona.

Valja napomenuti i da su u Kaznenom zakonu („Narodne novine“, broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.) propisana kaznena djela protiv zdravlja ljudi pa je kao posebno kazneno djelo klasificirano širenje i prenošenje zarazne bolesti. U skladu s člankom 180. Kaznenog zakona, onaj tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležno državno tijelo naređuje preglede, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti među ljudima, odnosno za sprječavanje i suzbijanje zarazne bolesti životinja od kojih mogu oboljeti i ljudi, pa zbog toga dođe do opasnosti od širenja zarazne bolesti među ljudima ili prenošenja zarazne bolesti sa životinja na ljude, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine. Isto tako, ako se netko ne pridržava mjera zaštite pa drugoga zarazi opasnom zaraznom bolešću, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. U slučaju da se ovo kazneno djelo počini iz nehaja, počinitelj će se kazniti nešto blažom kaznom zatvora u trajanju do jedne godine.

Marina Turković

KAVAOsim u prostoriji za usluživanje gostiju koja se nalazi unutar ugostiteljskog objekta, ugostitelji mogu, naročito kad im to vremenske prilike dopuštaju, goste usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi), a u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekta, pružanje ugostiteljskih usluga u cijelosti se obavlja na otvorenom prostoru. Za vrijeme i na mjestima manifestacija i proslava koje se organiziraju  u turističko promidžbene svrhe na otvorenom, ugostiteljske usluge mogu pružati sudionici na tim događanjima. Uz koje uvjete i na koje načine se mogu  ugostiteljske usluge pružati na otvorenim prostorima, pišemo u nastavku članka.

S promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.

B2B Marketing
06.05.2022 08:17

Poslovni kontekst se brzo mijenja, stoga u marketingu posebno vrijedi da iz dana u dan treba preispitivati aktivnosti, kanale, alate i slično. Na ista pitanja od prije par mjeseci ili godina, danas dobivate drugačije odgovore. Nešto što vam je bilo dobro prije nekog vremena, možda više nije idealno danas. Timing za korištenje nekog alata je bitan, nije dobro uraniti, ali ni zakasniti. A tko se ne mijenja, zaostaje. Tvrtke se moraju prilagođavati, razmatrati koje su to poslovne prakse i trendovi koje bi mogli usvojiti, pa evo, mali vodič kroz B2B marketing.

Bonitet trgovačkih društava predstavlja ocjenu likvidnosti i kreditne sposobnosti, a u najširem smislu sveobuhvatnu ocjenu (“krvnu sliku”) temeljenu na analizi završnog računa i financijske situacije u poduzeću. Poduzetnici vrlo često imaju potrebe za dodatnim sredstvima financiranja te ulaze u različite poslovne odnose, npr. vjerovničko dužničke, poslovna partnerstva, kupovine i prodaje poduzeća i sl.