27.02.2020 07:00
Kao jedna od nuspojava razvoja tehnologije, zajedno s globalizacijom, javilo se obilje tzv. buzz riječi, odnosno riječi ili fraza tehničke prirode koje služe tome da privuku pozornost šire publike svojom zvučnošću. Jedna od takvih riječi je i regtech. Regtech je upravljanje regulatornim procesima u financijskoj industriji.
FCA (Financial Conduct Authority), britansko financijsko regulatorno tijelo dalo je prvu definiciju regtech-a na državnoj razini: „Regtech je podskup Fintech-a usredotočen na tehnologije koje bi mogle pomoći efikasnijem zadovoljavanju regulatornih zahtjeva od postojećih mogućnosti."

Kontekst razvoja

Prije no što detaljnije ispitamo sadržaj i opseg tog pojma, dobro je staviti ga u povijesni i ekonomski kontekst. Kao reakcija na svjetsku financijsku krizu koja je počela 2008., zakonodavci diljem svijeta su se sa zakašnjenjem bacili na regulaciju financijskog sektora s namjerom da spriječe buduće slične događaje. Kao svojevrsni kompenzacijski proces, ubrzo se javila tendencija sve strože regulacije koja je na kraju rezultirala nastankom mnoštva strogih i krutih propisa. Teret, prema nekima prestroge regulacije, prikazao se u vidu golemih troškova poslovanja koje kompanije moraju snositi kako bi udovoljile novim zahtjevima. Ti troškovi javljaju se u više pojavnih oblika: od troškova izmjena metoda rada, troškova odvjetnika, računovođa i savjetnika, pa sve do novčanih kazni. Tako se na primjer procjenjuje da su od 2008. godine do danas, bankama bile naplaćene novčane kazne u iznosu od 243 milijarde američkih dolara. Usporedno s time, napredovala je i tehnologija. S jedne strane, napredak tehnologije doveo je do nastanka novih oblika kriminala (kao, na primjer, povrede osobnih podataka, cyber napadi, pranje novca i slične kriminalne aktivnosti). S druge strane, napredak tehnologije pomogao je u borbi protiv kriminalnih aktivnosti. Novo okruženje dovelo je do toga da su, vođene potrebom, mnoge fintech kompanije dolazile do tehnoloških otkrića koje služe ublažavanju pritiska novih regulatornih tereta te sprečavanju cyber kriminala. Tako je nastao i regtech.

Definicija

Što je dakle regtech? Regtech obuhvaća tehnologiju, procese i kompanije čiji je cilj postići usklađivanje sa zakonodavnim zahtjevima na jednostavniji, brži i jeftiniji način. Za to područje svojstveno je da ono koristi informacijske tehnologije, najviše cloud computing, machine learning, natural language processing, umjetnu inteligenciju, blockchain i sl. Cloud computing nalazi se na samom čelu regtech arsenala, najviše kroz SaaS (Software as a Service). Putem ovih tehnologija, regtech izvršava svoje glavne funkcije a to su: regulatorni nadzor, izvještavanje i usklađivanje. Njihovo izvršavanje digitalnim putem stvara značajnu uštedu industriji financijskih usluga i zakonodavcima.

Efikasno i jeftino obavljanje regtech funkcija omogućavaju karakteristike koje odlikuju regtech tehnologije: okretnost, brzina, integracija i analitika. Regtech može na brz način izdvojiti i organizirati skupove podataka kroz extract and transfer load tehnologije (agilnost). Regtech je sposoban veoma brzo sastaviti izvješća (brzina). Njegova sposobnost integracije novih rješenja omogućava brzo ažuriranje sustava (integracija). Također, regtech koristi analitičke alate za pretraživanje velikih skupova podataka kako bi izdvojio vrijedne podatke koje onda koristi u različite svrhe (analitika).

Ukratko, cilj regtech-a je automatizacija i digitalizacija procesa koje zahtijeva zakonsko usklađivanje. Ti procesi se za sada još uvijek uglavnom obavljaju ručnim ili poluautomatskim putem, i to najčešće upotrebom zastarjelih i neefikasnih sustava koji sa sobom nose velike troškove i mnogo ljudske snage koja bi mogla obavljati druge zadaće koje trenutno računala ne mogu.

Postojeća rješenja

Regtech rješenja pokrivaju mnoge sfere financijskog i regulatornog prostora. Jedno od prvih područja u koje je regtech stupio bilo je sprečavanje pranja novca (AML), a zajedno s time i know your customer (KYC) prakse. Identifikacija stranaka jako je važan aspekt održavanja usklađenosti. KYC i AML propisi oblikovali su regtech industriju i usmjerili je u njenom daljnjem razvoju. Regtech je pružio mnoga rješenja i u upravljanju rizikom – koristi se za detekciju nedostataka u poslovnim procesima kompanija i ističe regulatorne zamke u koje bi kompanija mogla upasti ne sanira li nađene nedostatke. Ova rješenja neophodna su za poduzeća koja žele odstraniti riskantna ponašanja prije nego nastanu štetne posljedice. Nadalje, u vezi s AML i KYC rješenjima, postoje i rješenja nadziranja i izvještavanja o transakcijama i prometu. Ona prate promet i pri tome koriste umjetnu inteligenciju da detektiraju sumnjive transakcije. Posebna skupina rješenja tiče se takozvanog regulatornog izvještavanja, odnosno podnošenja podataka nekom autoritetu (državnoj instituciji ili osobi/odjelu unutar neke korporacije) kako bi se ocijenio i pratio financijski i operativni status te kako bi se pratilo usklađivanje s pravnim propisima. Regtech tehnologija omogućava da se automatski podnose relevantni podaci bez potrebe za kopanjem po velikim skupovima podataka.

Nova rješenja

Nesumnjivo je da najkorisnija rješenja još nismo dočekali i da ovo područje tek očekuje svoj rast. Spomenimo zato samo neka specifična rješenja koja regtech nudi. Tako na primjer kompanija Suade pomaže bankama da analiziraju svoju praksu i zatim da je promijene i prilagode složenim i promjenjivim zahtjevima regulatora. Tehnologija koju nudi omogućava bankama da stalno budu u skladu s propisima, s fokusom na fleksibilnost. Kompanija Sybenetix radi softver za bihevioralnu analizu zaposlenih u financijskoj instituciji. Njihova tehnologija traži neobično ponašanje ili sumnjivu aktivnost koje bi mogle biti znak nekog prijestupa. IdentityMind Global nudi usluge sprečavanja prijevare i upravljanja rizicima prateći platne institucije. Poslovna inteligencija s platformom Data Privacy Manager na inovativan način upravlja privolama za obradu podataka klijenata. Passfort automatizira prikupljanje i pohranjivanje due diligence podataka klijenata. Fund Recs vrši nadzor nad rukovanjem i obradom podataka u financijskoj industriji. Ovo su samo neki od primjera gdje regtech uspješno i brzo obavlja zadaće za koje je inače potrebno mnogo stručnjaka.

Ušteda vremena i novca

Do nedavno jedino što je omogućavalo velikim kompanijama da postignu zadovoljavajuću razinu usklađenosti poslovanja (compliance) je veliki broj stručnjaka. Tako je JP Morgan u razdoblju između 2012. i 2014. godine zapošljavao preko 13000 stručnjaka uključenih u regulatorno usklađivanje (od toga čak 8000 u području sprečavanja pranja novca). U istom razdoblju su im troškovi usklađivanja dosegli iznos od 2 milijarde dolara. Težak rad koji se u satima broji na tisuće mogao bi primjenom tehnologije biti sveden na svega nekoliko minuta. Tehnologija može zamijeniti tegoban i nerijetko repetitivan rad stručnjaka, a oni bi se zauzvrat mogli usredotočiti na ključne zadaće kao što su rukovanje iznimkama i visoko-riskantnim problemima usklađivanja te na promicanje rasta kompanije. Ovakva kombinacija ljudi i tehnologije mogla bi omogućiti konkurentnu prednost na tržištu.

Balans

Usklađenost poslovanja i upravljanje rizicima sve više dobivaju na svojoj važnosti, ne samo iz razloga izbjegavanja novčanih kazni, nego i radi očuvanja ili stjecanja povjerenja klijenata. Implementacija tehnoloških rješenja u području usklađenosti poslovanja pruža nadu da je moguće ostvariti balans između poslovanja i sve većeg tereta regulacije.

Marija Bošković Batarelo, mag. iur

Poticanje ulaganjaKomisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. Za potrebe časopisa prevedeni su (neznatno skraćeni) dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

S danom 01. siječnja 2023. godine euro postaje službena valuta Republike Hrvatske. Od toga datuma većina pravnih osoba morat će se uskladiti i s pravilima vezanima uz iznos njihovog temeljnog kapitala. Ova obveza stupiti će na snagu s danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.  Do sada su u fokusu usklađivanja s uvođenjem eura kao službene valute bili potrošači, opravdano, međutim od uvođenja eura kao službene valute većina poduzetnika će trebati uskladiti odnosno preračunati temeljni kapital i dijelove koji na njega otpadaju u odgovarajući eurski iznos. U ovom tekstu u kratkim crtama ćemo se osvrnuti na neke od obveza dioničkih društava i društava ograničene odgovornosti.

Visina minimalna plaće trebala bi omogućiti ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika s najnižim primanjima, a poslodavcima kvalitetnije planiranje poslovne godine, kao i jednostavnije usklađivanje s aktualnim gospodarskim kretanjima. Svrha minimalne plaće je da bude socijalni instrument održavanja egzistencijalnog minimuma radnika. U Republici Hrvatskoj minimalna plaća uređena je Zakonom o minimalnoj plaći[1] (u nastavku teksta: Zakon), a kojim se propisuje način utvrđivanja iznosa minimalne plaće i rokovi njezina utvrđivanja, način određivanja minimalne plaće radnika i utvrđivanja minimalnih povećanja plaće po pojedinim zakonskim osnovama, te provedba nadzora nad primjenom Zakona.

Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o načinu određivanja minimalne plaće u 2023. godini.