16.11.2018 07:45
Hrvatski Sabor donio je Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom koji je stupio na snagu 29. srpnja 2017. Predmet uređenja toga Zakona su odnosi nastali na osnovi sklopljenih ugovora o kreditu s kreditorima koji nisu imali sjedište na području Republike Hrvatske niti su imali odobrenje Hrvatske narodne banke za pružanje kreditnih usluga. Primjenjujući taj Zakon, Općinski sud u Rijeci uputio je zahtjev za prethodnu odluku Sudu Europske unije.

U svom zahtjevu Općinski sud u Rijeci tražio je od Suda Europske unije da razmotri tri pitanja koja se odnose na tumačenje Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. - pitanje o sudskoj nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima te pitanje koje se odnosi na slobodu pružanja usluga i kretanja kapitala.

Naime, Općinski sud u Rijeci tražio je od Suda Europske unije da utvrdi je li Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom (u nastavku: Zakon o ništetnosti) u suprotnosti sa člankom 56. i. 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u članku 56. prvom stavku UFEU-a navodi se: „U okviru odredaba navedenih u nastavku, zabranjuju se ograničenja slobode pružanja usluga unutar Unije u odnosu na državljane država članica s poslovnim nastanom u državi članici koja nije država osobe kojoj su usluge namijenjene.”. U članku 63. prvom stavku UFEU-a navodi se: „U okviru odredaba određenih ovim poglavljem, zabranjena su sva ograničenja kretanja kapitala među državama članicama te između država članica i trećih zemalja.”).

O pitanju usklađenosti Zakona o ništetnosti sa člankom 56. i 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije mišljenje je dao nezavisni odvjetnik Evgeni Tanchev. U postupku su svoja pisana očitovanja na zahtjev Suda iznijeli Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen, Republika Hrvatska i Europska komisija (u nastavku: Komisija).

U bitnome, Komisija smatra da se na postupke koji se vode protiv Raiffeisen zadruga, koje su na području Republike Hrvatske i prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, odobravale kredite bez odobrenja Hrvatske narodne banke treba primijeniti pravo Europske unije, a ne hrvatsko nacionalno zakonodavstvo. Pri tome se pozivaju na buduće učinke situacija koje su nastale prije pristupanja države Europskoj uniji. Misli se na činjenicu da ugovori o kreditu sklopljeni s neovlaštenim vjerovnikom nisu otkazivani, a sami ugovori istječu nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji. Nadalje, smatraju da je Zakon o ništetnosti diskriminatoran prema austrijskim zadrugama koje su obavljale kreditne usluge na području Republike Hrvatske jer se zakon ne primjenjuje i na neovlaštene vjerovnike koji su imali nastan na području Republike Hrvatske. Komisija također kritizira Zakon navodeći da se on retroaktivno primjenjuje. Ističu i da Zakon krši slobodu davanja usluga kao i slobodu kretanja kapitala čime se krše odredbe članka 56. i 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Nezavisni odvjetnik u bitnome se složio sa stajalištima Komisije. On također ističe da je predmetni Zakon diskriminatoran iz dva razloga: jer se ne primjenjuje prema vjerovnicima koji imaju nastan na području Republike Hrvatske, a posljedično jer se prema vjerovnicima bez nastana na području Republike Hrvatske postupa nepovoljnije. Nadalje, navodi da se prilikom pristupa države Europskoj uniji pravni odnosi koji nisu bili dovršeni u vrijeme pristupanja države članice „moraju prilagoditi novom pravnom okviru”, dakle, pravu Europske unije. Prema njegovom zaključku donošenjem ovoga Zakona Republika Hrvatska nije prekršila članak 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ali je prekršila članak 56. toga Ugovora. Stoga, on predlaže sudu da se utvrdi da je Zakon o ništetnosti protivan članku 56. Ugovora.

U ovom predmetu presuda još uvijek nije donesena. Iako mišljenje nezavisnog odvjetnika ne obvezuje Sud, u praksi se konačna odluka Suda poklapa s tim mišljenjem. Republika Hrvatska trebala bi se ozbiljnije pozabaviti ovom problematikom i odlučnije zaštiti interese hrvatskih građana. Obavljanjem kreditnih usluga bez odobrenja HNB-a i bez ikakve kontrole nadzornih institucija zasigurno je oštećen i državni proračun Republike Hrvatske za neutvrđeni iznos novca s osnova neplaćanja pripadajućih poreza i naknada, a takvim neovlaštenim obavljanjem djelatnosti u diskriminirajući položaj bile su stavljene one kreditne unije koje su obavljale djelatnost sukladno hrvatskim propisima. Smatramo da su navodi Komisije i nezavisnog odvjetnika o retroaktivnoj primjeni ovoga Zakona paušalni. Takvim navodima odriče se pravo Republici Hrvatskoj da na situacije koje su u tijeku primjeni vlastito zakonodavstvo, a istovremeno se traži primjena Europskog zakonodavstva koje bi se u konkretnom slučaju također trebalo primijeniti retroaktivno.

Daniel Deković, dipl. iur.

KAVAOsim u prostoriji za usluživanje gostiju koja se nalazi unutar ugostiteljskog objekta, ugostitelji mogu, naročito kad im to vremenske prilike dopuštaju, goste usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi), a u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekta, pružanje ugostiteljskih usluga u cijelosti se obavlja na otvorenom prostoru. Za vrijeme i na mjestima manifestacija i proslava koje se organiziraju  u turističko promidžbene svrhe na otvorenom, ugostiteljske usluge mogu pružati sudionici na tim događanjima. Uz koje uvjete i na koje načine se mogu  ugostiteljske usluge pružati na otvorenim prostorima, pišemo u nastavku članka.

S promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.

B2B Marketing
06.05.2022 08:17

Poslovni kontekst se brzo mijenja, stoga u marketingu posebno vrijedi da iz dana u dan treba preispitivati aktivnosti, kanale, alate i slično. Na ista pitanja od prije par mjeseci ili godina, danas dobivate drugačije odgovore. Nešto što vam je bilo dobro prije nekog vremena, možda više nije idealno danas. Timing za korištenje nekog alata je bitan, nije dobro uraniti, ali ni zakasniti. A tko se ne mijenja, zaostaje. Tvrtke se moraju prilagođavati, razmatrati koje su to poslovne prakse i trendovi koje bi mogli usvojiti, pa evo, mali vodič kroz B2B marketing.

Bonitet trgovačkih društava predstavlja ocjenu likvidnosti i kreditne sposobnosti, a u najširem smislu sveobuhvatnu ocjenu (“krvnu sliku”) temeljenu na analizi završnog računa i financijske situacije u poduzeću. Poduzetnici vrlo često imaju potrebe za dodatnim sredstvima financiranja te ulaze u različite poslovne odnose, npr. vjerovničko dužničke, poslovna partnerstva, kupovine i prodaje poduzeća i sl.