16.11.2018 07:45
Hrvatski Sabor donio je Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom koji je stupio na snagu 29. srpnja 2017. Predmet uređenja toga Zakona su odnosi nastali na osnovi sklopljenih ugovora o kreditu s kreditorima koji nisu imali sjedište na području Republike Hrvatske niti su imali odobrenje Hrvatske narodne banke za pružanje kreditnih usluga. Primjenjujući taj Zakon, Općinski sud u Rijeci uputio je zahtjev za prethodnu odluku Sudu Europske unije.

U svom zahtjevu Općinski sud u Rijeci tražio je od Suda Europske unije da razmotri tri pitanja koja se odnose na tumačenje Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. - pitanje o sudskoj nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima te pitanje koje se odnosi na slobodu pružanja usluga i kretanja kapitala.

Naime, Općinski sud u Rijeci tražio je od Suda Europske unije da utvrdi je li Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom (u nastavku: Zakon o ništetnosti) u suprotnosti sa člankom 56. i. 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u članku 56. prvom stavku UFEU-a navodi se: „U okviru odredaba navedenih u nastavku, zabranjuju se ograničenja slobode pružanja usluga unutar Unije u odnosu na državljane država članica s poslovnim nastanom u državi članici koja nije država osobe kojoj su usluge namijenjene.”. U članku 63. prvom stavku UFEU-a navodi se: „U okviru odredaba određenih ovim poglavljem, zabranjena su sva ograničenja kretanja kapitala među državama članicama te između država članica i trećih zemalja.”).

O pitanju usklađenosti Zakona o ništetnosti sa člankom 56. i 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije mišljenje je dao nezavisni odvjetnik Evgeni Tanchev. U postupku su svoja pisana očitovanja na zahtjev Suda iznijeli Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen, Republika Hrvatska i Europska komisija (u nastavku: Komisija).

U bitnome, Komisija smatra da se na postupke koji se vode protiv Raiffeisen zadruga, koje su na području Republike Hrvatske i prije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, odobravale kredite bez odobrenja Hrvatske narodne banke treba primijeniti pravo Europske unije, a ne hrvatsko nacionalno zakonodavstvo. Pri tome se pozivaju na buduće učinke situacija koje su nastale prije pristupanja države Europskoj uniji. Misli se na činjenicu da ugovori o kreditu sklopljeni s neovlaštenim vjerovnikom nisu otkazivani, a sami ugovori istječu nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji. Nadalje, smatraju da je Zakon o ništetnosti diskriminatoran prema austrijskim zadrugama koje su obavljale kreditne usluge na području Republike Hrvatske jer se zakon ne primjenjuje i na neovlaštene vjerovnike koji su imali nastan na području Republike Hrvatske. Komisija također kritizira Zakon navodeći da se on retroaktivno primjenjuje. Ističu i da Zakon krši slobodu davanja usluga kao i slobodu kretanja kapitala čime se krše odredbe članka 56. i 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Nezavisni odvjetnik u bitnome se složio sa stajalištima Komisije. On također ističe da je predmetni Zakon diskriminatoran iz dva razloga: jer se ne primjenjuje prema vjerovnicima koji imaju nastan na području Republike Hrvatske, a posljedično jer se prema vjerovnicima bez nastana na području Republike Hrvatske postupa nepovoljnije. Nadalje, navodi da se prilikom pristupa države Europskoj uniji pravni odnosi koji nisu bili dovršeni u vrijeme pristupanja države članice „moraju prilagoditi novom pravnom okviru”, dakle, pravu Europske unije. Prema njegovom zaključku donošenjem ovoga Zakona Republika Hrvatska nije prekršila članak 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ali je prekršila članak 56. toga Ugovora. Stoga, on predlaže sudu da se utvrdi da je Zakon o ništetnosti protivan članku 56. Ugovora.

U ovom predmetu presuda još uvijek nije donesena. Iako mišljenje nezavisnog odvjetnika ne obvezuje Sud, u praksi se konačna odluka Suda poklapa s tim mišljenjem. Republika Hrvatska trebala bi se ozbiljnije pozabaviti ovom problematikom i odlučnije zaštiti interese hrvatskih građana. Obavljanjem kreditnih usluga bez odobrenja HNB-a i bez ikakve kontrole nadzornih institucija zasigurno je oštećen i državni proračun Republike Hrvatske za neutvrđeni iznos novca s osnova neplaćanja pripadajućih poreza i naknada, a takvim neovlaštenim obavljanjem djelatnosti u diskriminirajući položaj bile su stavljene one kreditne unije koje su obavljale djelatnost sukladno hrvatskim propisima. Smatramo da su navodi Komisije i nezavisnog odvjetnika o retroaktivnoj primjeni ovoga Zakona paušalni. Takvim navodima odriče se pravo Republici Hrvatskoj da na situacije koje su u tijeku primjeni vlastito zakonodavstvo, a istovremeno se traži primjena Europskog zakonodavstva koje bi se u konkretnom slučaju također trebalo primijeniti retroaktivno.

Daniel Deković, dipl. iur.

Poticanje ulaganjaKomisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. Za potrebe časopisa prevedeni su (neznatno skraćeni) dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

S danom 01. siječnja 2023. godine euro postaje službena valuta Republike Hrvatske. Od toga datuma većina pravnih osoba morat će se uskladiti i s pravilima vezanima uz iznos njihovog temeljnog kapitala. Ova obveza stupiti će na snagu s danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.  Do sada su u fokusu usklađivanja s uvođenjem eura kao službene valute bili potrošači, opravdano, međutim od uvođenja eura kao službene valute većina poduzetnika će trebati uskladiti odnosno preračunati temeljni kapital i dijelove koji na njega otpadaju u odgovarajući eurski iznos. U ovom tekstu u kratkim crtama ćemo se osvrnuti na neke od obveza dioničkih društava i društava ograničene odgovornosti.

Visina minimalna plaće trebala bi omogućiti ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika s najnižim primanjima, a poslodavcima kvalitetnije planiranje poslovne godine, kao i jednostavnije usklađivanje s aktualnim gospodarskim kretanjima. Svrha minimalne plaće je da bude socijalni instrument održavanja egzistencijalnog minimuma radnika. U Republici Hrvatskoj minimalna plaća uređena je Zakonom o minimalnoj plaći[1] (u nastavku teksta: Zakon), a kojim se propisuje način utvrđivanja iznosa minimalne plaće i rokovi njezina utvrđivanja, način određivanja minimalne plaće radnika i utvrđivanja minimalnih povećanja plaće po pojedinim zakonskim osnovama, te provedba nadzora nad primjenom Zakona.

Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o načinu određivanja minimalne plaće u 2023. godini.