02.11.2017 08:00
Republika Hrvatska u svome vlasništvu osim nekretnina posjeduje i imovinu u obliku dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima. Kao i svakom drugom imovinom, dionicama i poslovnim udjelima država nastoji upravljati i raspolagati na odgovoran način. Da bi ispunila ulogu odgovornog vlasnika, Republika Hrvatska je člankom 24. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ustrojila Centar za restrukturiranje i prodaju.

Uloga Centra za restrukturiranje i prodaju

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP, u nastavku: Centar) upravlja, kao zakonski zastupnik na temelju navedenog Zakona, dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima, koja nisu utvrđena kao društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji su imatelji HZZO i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, te dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima koje je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka. Osim toga, Centar je zadužen za restrukturiranje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje nisu od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku što je propisano u članku 28. stavka 1. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13, 18/16, 89/17).

Centar je pravni sljednik Agencije za upravljanje državnom imovinom u odnosu na sva prava i obveze navedene Agencije, te temeljem prijašnjih potraživanja, kroz postupke predstečajne nagodbe, stečaja i likvidacije trgovačkih društava, stječe vlasništvo nad dionicama, udjelima, pravima, nekretninama i pokretninama.

Centar se financira iz naknade za prodaju dionica i udjela trgovačkih društava koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, zatim, financira se i temeljem sklopljenih ugovora o upravljanju dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava čiji su imatelji pravne osobe čiji je osnivač RH. Temeljem sklopljenih ugovora o upravljanju, ostvaruje pravo na naknadu za upravljanje dionicama i poslovnim udjelima.

Osobito su zanimljive odredbe članka 28. stavak 5. Zakona koji govore o tome na koji način Centar sudjeluje u postupcima predstečajne nagodbe sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, 78/15 i 71/15) u kojima on ima pravni položaj zakonskog zastupnika državnog portfelja dionica i poslovnih udjela, neovisno o njegovu položaju vjerovnika.

Među bitnijim ovlastima Centra su i imenovanje članova nadzornih odbora u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama, ali samo za trgovačka društva koja nisu od posebnog i strateškog interesa za RH, sukladno članku 28. stavak 6. Zakona.

Ostale ovlasti Centra su: u upravnom postupku utvrđivanje procijenjene i neprocijenjene imovine u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća, te dodjeljivanje dionica bez naknade hrvatskim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja.

Upravljanje dionicama trgovačkih društava

Dionice u državnom vlasništvu mogu se prodati na više načina: javnom ponudom, javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda, ponudom dionica na uređenom tržištu, prihvatom ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava, istiskivanjem manjinskih dioničara i neposrednom prodajom.

Javna ponuda dionica provodi se kao javni poziv na kupnju, upućen neodređenom ili određenom krugu osoba, prema unaprijed objavljenim uvjetima, u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala (NN 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15, 110/15, 123/16), koje se odnose na ponudu vrijednosnih papira javnosti na način propisan člankom 40. Zakona.

Javno nadmetanje organizira i provodi Centar u dva kruga sukladno odluci o prodaji dionica javnim nadmetanjem. Centar organizira i provodi javno nadmetanje koje se provodi kao javni poziv na kupnju, upućen neodređenom ili određenom krugu osoba prema unaprijed objavljenim uvjetima u skladu s odredbama Zakona o tržištu kapitala koje se odnose na ponudu vrijednosnih papira javnosti. Također, Centar organizira, putem ovlaštenog investicijskog društva, izlaganje dionica društva na uređenom tržištu kapitala. Investicijsko društvo bira se putem javnog natječaja.

Člankom 38. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske pobliže je određeno tko ima ovlasti za raspolaganje imovinom u vlasništvu Centra određujući da odluku o raspolaganju dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava čija je nominalna vrijednost odnosno tržišna vrijednost do uključujući milijun kuna donosi ravnatelj Centra. Odluku o raspolaganju dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava čija je nominalna vrijednost veća od milijun kuna, donosi Upravno vijeće Centra na prijedlog ravnatelja Centra.

Odluku o sudjelovanju u dokapitalizaciji trgovačkog društva donosi nadležno tijelo Centra temeljem objavljenog javnog poziva na dokapitalizaciju. Neposredna prodaja može se organizirati samo u slučaju kada u postupku javnog nadmetanja i postupku javnog prikupljanja ponuda Centar nije zaprimio niti jedno pismo interesa na tri uzastopna objavljena javna poziva za iskazivanje interesa na kupnju dionica nekog trgovačkog društva (članak 40. stavak 16. Zakona).

Upravljanje poslovnim udjelima trgovačkih društava

Člankom 41. Zakona određeni su načini prodaje poslovnih udjela trgovačkih društava. Tako taj članak određuje da se poslovni udjeli mogu prodati: javnim nadmetanjem (javna dražba), javnim prikupljanjem ponuda, javnim pozivom za dokapitalizaciju i neposrednom prodajom. Stavkom 2. toga članka određeno je da se javnim nadmetanjem prodaju poslovni udjeli trgovačkih društava koji u temeljnom kapitalu društva predstavljaju udio manji od 50% ili veći od 50%, u slučaju da temeljni kapital društva iznosi do 750.000,00 kuna. Ovlast organizacije i provođenja javnog nadmetanja kao načina prodaje poslovnih udjela dana je Centru i sastoji se od dva kruga nadmetanja. Javnim prikupljanjem ponuda prodaju se poslovni udjeli trgovačkih društava koji u temeljnom kapitalu društva predstavljaju udio veći od 50%, a čiji temeljni kapital prelazi iznos od 750.000,00 kuna, odnosno manji od 50% ako je riječ o društvima od posebnog i strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Navedeno prikupljanje ponuda i prodaju Centar provodi u dva kruga.

Nadležno tijelo Centra, uz prethodnu suglasnost Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, može donijeti odluku o sudjelovanju u dokapitalizaciji trgovačkog društva na temelju objavljenog javnog poziva za dokapitalizaciju. Neposredna prodaja može se organizirati samo u slučaju kada u postupku javnog nadmetanja i postupku javnog prikupljanja ponuda Centar nije zaprimio niti jedno pismo interesa na tri uzastopno objavljena javna poziva za iskazivanje interesa za kupnju poslovnih udjela nekog trgovačkog društva (članak 41. stavak 7. Zakona).

Bitno je napomenuti da je prije prodaje/raspolaganja poslovnim udjelima ili dionicama potrebno napraviti procjenu vrijednosti društva. Samo u dva slučaja Centar može sam obaviti procjenu: kada dionice ili poslovni udjeli u temeljnom kapitalu društva predstavljaju udio do 25% ili ako su troškovi procjene u nerazmjeru s vrijednošću raspoložive imovine društva, te ako troškovi procjene premašuju polovinu knjigovodstvene vrijednosti društva. U svim ostalim slučajevima, procjenu moraju obavljati za to ovlašteni procjenitelji u skladu s odredbama članka 42. Zakona.

Procjena vrijednosti

Kod samostalne procjene vrijednosti dionica ili poslovnih udjela Centar procjenjuje vrijednost trgovačkog društva radi određivanja početne cijene za prodaju dionica ili poslovnih udjela primjenom pojedinih ili kombinacijom sljedećih metoda procjene: temeljem knjigovodstvene vrijednosti, temeljem vrijednosti nekretnina, temeljem poslovanja društva (EBITDA), te temeljem tržišne vrijednosti dionica uvrštenih na uređenom tržištu kapitala, prema članku 6. Uredbe o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (NN 129/13, 66/14).

Roko Hranjec, mag. iur.

KALKULATOR

Dana 17. studenog 2022. godine objavljen je Nacrt konačnog prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit („porez na ekstra profit“) koji je, kao takav, jednokratni porez planiran za 2022. godinu. Iz navedenog proizlazi da su obveznici poreza na ekstra profit obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, ako se u poreznom razdoblju ispune sljedeća dva uvjeta: ostvareni su prihodi veći od 300 milijuna kuna, utvrđena je oporeziva dobit u iznosu većem od 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna razdoblja (razdoblje od 2018. do 2021. godine).

Zadnji mjesec u godini, odnosno mjesec prosinac, za većinu radnika predstavlja razdoblje u kojem će pored plaće dobiti i prigodne nagrade - božićnice, nagrade za radne rezultate, ali i eventualni povrat više plaćenog poreza na dohodak. Godišnji obračun plaće mora se obaviti sa zadnjom isplatom u prosincu, dakle s plaćom koja se isplaćuje za studeni, a izvješće o obračunu poreza na dohodak po godišnjem obračunu za 2022. godinu potrebno je predati na Obrascu JOPPD. Brojne su nedoumice poslodavaca i računovođa koji obračunavaju plaće, a u vezi s godišnjim obračunom poreza na dohodak, tj. konačnim obračunom plaće. Autor u članku pojašnjava kada je potrebno napraviti konačni obračun plaće s osvrtom na posebnosti u vezi s utvrđivanjem godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

Komisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. Za potrebe časopisa prevedeni su (neznatno skraćeni) dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.