22.03.2017 16:47
Po podnesenom prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka sudu je u stečajnom postupku dana mogućnost otvaranja prethodnog postupka. Prethodni postupak je dio stečajnog postupka koji prethodi rješenju o otvaranju stečajnog postupka, a vodi se kada je potrebno utvrditi pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka te sud tada ima dužnost ispitati postojanje stečajnog razloga tj. dužnikovu nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost.

Neobvezatni (fakultativni) postupak

Fakultativnost prethodnog postupka u stečaju propisana je člankom 116. Stečajnog zakona u smislu da sud može donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka bez provođenja prethodnog postupka. Tako se u obrazloženju rješenja Visokog trgovačkog suda od 4. svibnja 2016., br. Pž-2996/16-3 ističe da na pravilnost rješenja o otvaranju stečajnog postupka ne utječe propust suda da provede prethodni postupak s obzirom da je sud ovlašten otvoriti stečajni postupak bez provedbe prethodnog postupka na temelju prijedloga za otvaranje predstečaja, zatim ako FINA podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka po službenoj dužnosti, te ako osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu odnosno dužnik pojedinac podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i ako vjerovnik podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka a dužnik prizna postojanje stečajnog razloga, ili ako je prije otvoreni predstečaj završio bez uspjeha (članak 116. Stečajnog zakona).

Ročište

Prethodni postupak pokreće se rješenjem koje donosi sud radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnoga postupka. U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka sud će odrediti ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnog postupka i to u roku od 60 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka (članak 115. stavak 3. Stečajnog zakona). Na ročištu će se pozvane osobe izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. U članku 117. Stečajnog zakona zakonodavac izričito propisuje dužnost pružanja svih informacija stečajnim tijelima od osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, članova nadzornog odbora dužnika, radnika dužnika i u slučaju ako im je prestala dužnost odnosno zaposlenje, te tijela javne vlasti.

Ako sud niti nakon provedenog ročišta ne može utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka, može zaključkom odrediti da mu osobe pozvane na ročište predaju pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika (članak 117. stavak 2. Stečajnog zakona) na temelju kojega će sud odrediti vještačenje i ispitati dužnikovu nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost (članak 125. Stečajnog zakona).

Mjere osiguranja

Sud može rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne. Sud može osobito: postaviti privremenoga stečajnoga upravitelja, zabraniti ili ograničiti raspolaganje imovinom dužnika, zabraniti ili ograničiti provedbu ovrhe ili osiguranja protiv dužnika te zabraniti isplate s računa dužnika (članak 118. Stečajnog zakona).

Ako sud odluči odrediti privremenog stečajnog upravitelja uz mjeru zabrane raspolaganja imovinom, ovlaštenje za raspolaganje imovinom dužnika prelazi na privremenog stečajnog upravitelja sa svrhom zaštite imovine stečajnog dužnika u interesu položaja vjerovnika.

Stečajni zakon propisuje obvezu objave rješenja na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, kojim se određuju mjere ograničenja raspolaganja i kojim se postavlja privremeni stečajni upravitelj te kojim se ukidaju navedene mjere osiguranja (članak 120. i 122. Stečajnog zakona).

Pristupanje dugu

Za trajanja prethodnog postupka treća osoba može pristupiti dugu stečajnog dužnika. Nakon što sud odobri pristupanje dugu, pristupatelj dugu i njegovi eventualni jamci imaju solidarnu odgovornost s dužnikom za njegove obveze koje su nastale do davanja izjave o pristupanju dugu. Rješenjem kojim se odobrava pristupanje dugu, sud će obustaviti stečajni postupak (članak 124. stavak 5. Stečajnog zakona).

Konačno, važno je napraviti distinkciju u smislu da sud tijekom prethodnog postupka ne utvrđuje vrijednost imovine stečajnog dužnika, nego utvrđuje postoje li uvjeti za otvaranje stečajnog postupka i ako utvrdi da postoje tada se otvara stečajni postupak, a ako se tijekom prethodnog postupka pokaže da dužnik nema imovine ili je ona neznatne vrijednosti tada će se pristupiti procijeni svrsishodnosti poduzimanja daljnjih radnji čime se zadovoljava ekonomičnost prethodnog postupka u stečaju.

Ana Paštrović, mag. iur.

AVIONKoliki značaj predstavljaju zračni prijevoznici možemo najbolje sagledati u činjenici kako je upravo zračni promet najmlađa grana jednog od nositelja gospodarstva svake zemlje - prometa. Industrija zračnog prometa raste velikom brzinom kako u svijetu tako i na području Europe. Nakon liberalizacije tržišta zračni promet se izrazito mijenja, što najviše utječe na zračneprijevoznike i njihov način poslovanja. Autor u članku obrađuje poslovne modele zračnih prijevoznika s naglaskom low-cost strategiju.

Trgovina na malo obavlja se u prodavaonicama i izvan prodavaonica ako  su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani odredbama propisa kojima se uređuje djelatnost trgovine.  Tko sve može, na koje načine i uz koje uvjete obavljati djelatnost trgovine na malo izvan prodavaonice, pišemo u nastavku ovoga članka.

Osim u prostoriji za usluživanje gostiju koja se nalazi unutar ugostiteljskog objekta, ugostitelji mogu, naročito kad im to vremenske prilike dopuštaju, goste usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi), a u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekta, pružanje ugostiteljskih usluga u cijelosti se obavlja na otvorenom prostoru. Za vrijeme i na mjestima manifestacija i proslava koje se organiziraju  u turističko promidžbene svrhe na otvorenom, ugostiteljske usluge mogu pružati sudionici na tim događanjima. Uz koje uvjete i na koje načine se mogu  ugostiteljske usluge pružati na otvorenim prostorima, pišemo u nastavku članka.

S promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.