07.10.2016 15:40
Imajući uz vidu sve veći broj brisanih trgovačkih društava iz sudskog registra, u članku pojašnjavamo koji su zakonom propisani uvjeti zbog kojih se pokreće postupak brisanja i što se događa s imovinom društva koja preostaje nakon njegova brisanja iz sudskog registra.

Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar, a gubi brisanjem toga društva iz sudskog registra (članak 4. Zakona o trgovačkim društvima). Prema članku 2. Zakona o sudskom registru upis u registar je svako unošenje jednog ili više podataka o subjektu upisa, a brisanje je onaj upis kojim subjekt upisa prestaje postojati ili kojim određeni podatak upisa u glavnoj knjizi prestaje važiti.

Postupak brisanja subjekta upisa može pokrenuti registarski sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog državnog tijela i osobe s javnim ovlastima (članak 63. Zakona o sudskom registru, Odluka Visokog trgovačkog suda RH, Pž-282/06, 2.11.2006.). Za postupke u registarskim stvarima mjesno je nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište subjekta upisa (članak 12. stavak 1. Zakona o sudskom registru). Odluku u postupcima brisanja donose sudac pojedinac (članak 12. stavak 4. točka 3. ZSR-a) i sudski savjetnik ili ovlašteni registarski referent (članak 12. stavak 5. ZSR-a). U registarskim stvarima o žalbi protiv odluke sudskog savjetnika ili ovlaštenog registarskog referenta odlučuje sudac pojedinac toga suda, a o žalbi protiv odluke suca donesene u prvom stupnju, u drugom stupnju odlučuje vijeće sastavljeno od trojice sudaca (članak 12. stavak 6. ZSR-a).

Brisanje društva nakon zaključenog stečaja i likvidacije

Zakonom o sudskom registru propisana je dužnost registarskog suda na brisanje subjekta upisa ex offo, nakon što mu je dostavljeno pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka (članak 67. ZSR-a).

U slučaju zaključenog postupka likvidacije, prijavu za brisanje registarskom sudu dužni su podnijeti likvidatori društva, a tek u slučaju njihovog propusta, registarski sud će sam pokrenuti postupak brisanja nakon zaključene likvidacije društva (članak 66. ZSR-a, Odluka Visokog trgovačkog suda RH, Pž 869/07-3, 6.3.2007.).

Postupak brisanja po službenoj dužnosti

članku 70. stavku 1. Zakon o sudskom registru taksativno navodi slučajeve u kojima će sud po službenoj dužnosti provesti postupak brisanja subjekta upisa. Postupak brisanja provodi se na temelju rješenja o pokretanju postupka brisanja kojim sud priopćava namjeru da će subjekt upisa brisati iz registra (članak 70. stavak 4. ZSR-a). Rješenje o pokretanju postupka brisanja upisuje se u registar i objavljuje na internetskoj stranici registra (članak 70. stavak 5. ZSR-a).

Zbog odluke zakonodavca da objava na internetskoj stranici registra ima učinak dostave, subjekt upisa, njegovi zakonski zastupnici i svaka osoba koja ima opravdani interes imaju dužnost ažurno pratiti objave registarskog suda kako ne bi propustili izjaviti prigovor protiv rješenja o pokretanju postupka brisanja sukladno stavku 6. članka 70. Zakona o sudskom registru. S tim u vezi u praksi su česti slučajevi da članovi društva ne istaknu prigovore u postupku brisanja iako društvo ima određenu imovinu, stoga imovina ostaje bez svoga nositelja jer je društvo prestalo postojati brisanjem iz sudskog registra.

U slučaju da subjekt upisa u roku od šest mjeseci nakon što mu sud priopći namjeru da će ga brisati iz sudskog registra ne učini vjerojatnim da ima imovinu, registarski sud donijet će rješenje o brisanju društva iz registra. Protiv rješenja o brisanju subjekta upisa iz registra, subjekt upisa i njegovi zakonski zastupnici imaju pravo na žalbu o kojoj odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske (članak 61. i 62. ZSR-a).

Ana Paštrović, mag. iur.

KALKULATOR

Dana 17. studenog 2022. godine objavljen je Nacrt konačnog prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit („porez na ekstra profit“) koji je, kao takav, jednokratni porez planiran za 2022. godinu. Iz navedenog proizlazi da su obveznici poreza na ekstra profit obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, ako se u poreznom razdoblju ispune sljedeća dva uvjeta: ostvareni su prihodi veći od 300 milijuna kuna, utvrđena je oporeziva dobit u iznosu većem od 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna razdoblja (razdoblje od 2018. do 2021. godine).

Zadnji mjesec u godini, odnosno mjesec prosinac, za većinu radnika predstavlja razdoblje u kojem će pored plaće dobiti i prigodne nagrade - božićnice, nagrade za radne rezultate, ali i eventualni povrat više plaćenog poreza na dohodak. Godišnji obračun plaće mora se obaviti sa zadnjom isplatom u prosincu, dakle s plaćom koja se isplaćuje za studeni, a izvješće o obračunu poreza na dohodak po godišnjem obračunu za 2022. godinu potrebno je predati na Obrascu JOPPD. Brojne su nedoumice poslodavaca i računovođa koji obračunavaju plaće, a u vezi s godišnjim obračunom poreza na dohodak, tj. konačnim obračunom plaće. Autor u članku pojašnjava kada je potrebno napraviti konačni obračun plaće s osvrtom na posebnosti u vezi s utvrđivanjem godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

Komisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. Za potrebe časopisa prevedeni su (neznatno skraćeni) dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.