07.10.2016 15:40
Imajući uz vidu sve veći broj brisanih trgovačkih društava iz sudskog registra, u članku pojašnjavamo koji su zakonom propisani uvjeti zbog kojih se pokreće postupak brisanja i što se događa s imovinom društva koja preostaje nakon njegova brisanja iz sudskog registra.

Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u sudski registar, a gubi brisanjem toga društva iz sudskog registra (članak 4. Zakona o trgovačkim društvima). Prema članku 2. Zakona o sudskom registru upis u registar je svako unošenje jednog ili više podataka o subjektu upisa, a brisanje je onaj upis kojim subjekt upisa prestaje postojati ili kojim određeni podatak upisa u glavnoj knjizi prestaje važiti.

Postupak brisanja subjekta upisa može pokrenuti registarski sud po službenoj dužnosti ili na prijedlog državnog tijela i osobe s javnim ovlastima (članak 63. Zakona o sudskom registru, Odluka Visokog trgovačkog suda RH, Pž-282/06, 2.11.2006.). Za postupke u registarskim stvarima mjesno je nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište subjekta upisa (članak 12. stavak 1. Zakona o sudskom registru). Odluku u postupcima brisanja donose sudac pojedinac (članak 12. stavak 4. točka 3. ZSR-a) i sudski savjetnik ili ovlašteni registarski referent (članak 12. stavak 5. ZSR-a). U registarskim stvarima o žalbi protiv odluke sudskog savjetnika ili ovlaštenog registarskog referenta odlučuje sudac pojedinac toga suda, a o žalbi protiv odluke suca donesene u prvom stupnju, u drugom stupnju odlučuje vijeće sastavljeno od trojice sudaca (članak 12. stavak 6. ZSR-a).

Brisanje društva nakon zaključenog stečaja i likvidacije

Zakonom o sudskom registru propisana je dužnost registarskog suda na brisanje subjekta upisa ex offo, nakon što mu je dostavljeno pravomoćno rješenje o zaključenju stečajnog postupka (članak 67. ZSR-a).

U slučaju zaključenog postupka likvidacije, prijavu za brisanje registarskom sudu dužni su podnijeti likvidatori društva, a tek u slučaju njihovog propusta, registarski sud će sam pokrenuti postupak brisanja nakon zaključene likvidacije društva (članak 66. ZSR-a, Odluka Visokog trgovačkog suda RH, Pž 869/07-3, 6.3.2007.).

Postupak brisanja po službenoj dužnosti

članku 70. stavku 1. Zakon o sudskom registru taksativno navodi slučajeve u kojima će sud po službenoj dužnosti provesti postupak brisanja subjekta upisa. Postupak brisanja provodi se na temelju rješenja o pokretanju postupka brisanja kojim sud priopćava namjeru da će subjekt upisa brisati iz registra (članak 70. stavak 4. ZSR-a). Rješenje o pokretanju postupka brisanja upisuje se u registar i objavljuje na internetskoj stranici registra (članak 70. stavak 5. ZSR-a).

Zbog odluke zakonodavca da objava na internetskoj stranici registra ima učinak dostave, subjekt upisa, njegovi zakonski zastupnici i svaka osoba koja ima opravdani interes imaju dužnost ažurno pratiti objave registarskog suda kako ne bi propustili izjaviti prigovor protiv rješenja o pokretanju postupka brisanja sukladno stavku 6. članka 70. Zakona o sudskom registru. S tim u vezi u praksi su česti slučajevi da članovi društva ne istaknu prigovore u postupku brisanja iako društvo ima određenu imovinu, stoga imovina ostaje bez svoga nositelja jer je društvo prestalo postojati brisanjem iz sudskog registra.

U slučaju da subjekt upisa u roku od šest mjeseci nakon što mu sud priopći namjeru da će ga brisati iz sudskog registra ne učini vjerojatnim da ima imovinu, registarski sud donijet će rješenje o brisanju društva iz registra. Protiv rješenja o brisanju subjekta upisa iz registra, subjekt upisa i njegovi zakonski zastupnici imaju pravo na žalbu o kojoj odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske (članak 61. i 62. ZSR-a).

Ana Paštrović, mag. iur.

KAVAOsim u prostoriji za usluživanje gostiju koja se nalazi unutar ugostiteljskog objekta, ugostitelji mogu, naročito kad im to vremenske prilike dopuštaju, goste usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi), a u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekta, pružanje ugostiteljskih usluga u cijelosti se obavlja na otvorenom prostoru. Za vrijeme i na mjestima manifestacija i proslava koje se organiziraju  u turističko promidžbene svrhe na otvorenom, ugostiteljske usluge mogu pružati sudionici na tim događanjima. Uz koje uvjete i na koje načine se mogu  ugostiteljske usluge pružati na otvorenim prostorima, pišemo u nastavku članka.

S promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.

B2B Marketing
06.05.2022 08:17

Poslovni kontekst se brzo mijenja, stoga u marketingu posebno vrijedi da iz dana u dan treba preispitivati aktivnosti, kanale, alate i slično. Na ista pitanja od prije par mjeseci ili godina, danas dobivate drugačije odgovore. Nešto što vam je bilo dobro prije nekog vremena, možda više nije idealno danas. Timing za korištenje nekog alata je bitan, nije dobro uraniti, ali ni zakasniti. A tko se ne mijenja, zaostaje. Tvrtke se moraju prilagođavati, razmatrati koje su to poslovne prakse i trendovi koje bi mogli usvojiti, pa evo, mali vodič kroz B2B marketing.

Bonitet trgovačkih društava predstavlja ocjenu likvidnosti i kreditne sposobnosti, a u najširem smislu sveobuhvatnu ocjenu (“krvnu sliku”) temeljenu na analizi završnog računa i financijske situacije u poduzeću. Poduzetnici vrlo često imaju potrebe za dodatnim sredstvima financiranja te ulaze u različite poslovne odnose, npr. vjerovničko dužničke, poslovna partnerstva, kupovine i prodaje poduzeća i sl.