09.08.2016 08:00
Sukladno članku 106. Zakona o gradnji, građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju toga Zakona nije drukčije propisano.

Dakle, kada je za gradnju potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju i na temelju izvršne građevinske dozvole (dakle, i prije pravomoćnosti te dozvole).

U tijeku postupka izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se:

- jesu li uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti i izdane sve propisane potvrde glavnog projekta

- je li glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom

- je li glavni projekt izradila ovlaštena osoba

- je li glavni projekt propisno označen

- je li glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova

- je li donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

- je li strankama u postupku omogućen uvid u spis predmeta.

Građevinska dozvola za zgradu izdaje se uz uvjet da su udovoljeni svi ti navedeni uvjeti te da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine, nadalje, da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbe električne energije, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano njezino korištenje.

Nadležni ured koji je izdao građevinsku dozvolu dužan ju je (bez glavnog projekta) dostaviti na znanje, među ostalim, i upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa i tijelu nadležnom za utvrđivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa. Investitor je dužan platiti komunalni odnosno vodni doprinos po izvršnosti rješenja o komunalnom doprinosu odnosno po izvršnosti rješenja o vodnom doprinosu.

Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole i ne može se više produljiti. U tom razdoblju investitor je dužan riješiti pitanje prava građenja, te pristupiti gradnji.

Vezano uz uvjete za izdavanje građevinske dozvole, u praksi se postavilo pitanje - je li donesena i u zemljišnoj knjizi zabilježena privremena mjera zabrane otuđena, opterećenja i raspolaganja nekretninom pravna zapreka za izdavanje građevinske dozvole? U konkretnom slučaju radi se o privremenoj mjeri koja je upisana temeljem članka 347. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 – Odluka USRH).

Odgovor na pitanje dan je u mišljenju Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Klasa: 360-01/14-02/767 od 29. rujna 2014.:

„Povodom upita o utjecaju zabilježbe privremene mjere zabrane otuđenja, opterećenja ili na drugi način raspolaganja nekretninom na mogućnost izdavanja akata za gradnju sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13), obavještavamo vas da prema upravnopravnoj praksi ovoga Ministarstva navedena zabilježba sprečava mogućnost izdavanja građevinske dozvole.“

AVIONKoliki značaj predstavljaju zračni prijevoznici možemo najbolje sagledati u činjenici kako je upravo zračni promet najmlađa grana jednog od nositelja gospodarstva svake zemlje - prometa. Industrija zračnog prometa raste velikom brzinom kako u svijetu tako i na području Europe. Nakon liberalizacije tržišta zračni promet se izrazito mijenja, što najviše utječe na zračneprijevoznike i njihov način poslovanja. Autor u članku obrađuje poslovne modele zračnih prijevoznika s naglaskom low-cost strategiju.

Trgovina na malo obavlja se u prodavaonicama i izvan prodavaonica ako  su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani odredbama propisa kojima se uređuje djelatnost trgovine.  Tko sve može, na koje načine i uz koje uvjete obavljati djelatnost trgovine na malo izvan prodavaonice, pišemo u nastavku ovoga članka.

Osim u prostoriji za usluživanje gostiju koja se nalazi unutar ugostiteljskog objekta, ugostitelji mogu, naročito kad im to vremenske prilike dopuštaju, goste usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi), a u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekta, pružanje ugostiteljskih usluga u cijelosti se obavlja na otvorenom prostoru. Za vrijeme i na mjestima manifestacija i proslava koje se organiziraju  u turističko promidžbene svrhe na otvorenom, ugostiteljske usluge mogu pružati sudionici na tim događanjima. Uz koje uvjete i na koje načine se mogu  ugostiteljske usluge pružati na otvorenim prostorima, pišemo u nastavku članka.

S promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.