26.07.2016 08:00
Najvažniji cilj stečajnog postupka je namirenje stečajnih vjerovnika. Protekom općeg ispitnog ročišta (članak 273. Stečajnog zakona) može se započeti s namirenjem stečajnih vjerovnika podjelom unovčene imovine dužnika i prijenosom nenovčane stečajne mase na vjerovnike.

Dioba

Namirenje vjerovnika stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava je postupak diobe u stečajnom postupku. U tom postupku moguće su djelomičnazavršna i naknadna dioba, a obavlja ih stečajni upravitelj.

Diobni popis

Prije diobe stečajni upravitelj sastavlja diobni popis, odnosno popis tražbina koje se uzimaju u obzir pri pojedinoj diobi (članak 274. Stečajnog zakona). Diobni popis je izračun kojim se određuje iznos koji će se isplatiti određenom vjerovniku sukladno utvrđenim tražbinama i svoti prikupljenih sredstava u stečajnom postupku. Diobni popis objavljuje se na mrežnoj stranici e-oglasne ploče trgovačkih sudova od kada počinju teći rokovi od 15 dana za eventualnu prijavu tražbine u slučajevima postojanja: (a) parnice radi utvrđivanja osporene vjerovnikove tražbine (članak 275. Stečajnog zakona), (b) razlučnih vjerovnika koji su se odrekli odvojenog namirenja (članak 276. Stečajnog zakona) i (c) kada je tražbina vezana uz odgodni uvjet (članak 277. Stečajnog zakona).

Djelomična dioba

Djelomičnom diobom se stečajnim vjerovnicima, razmjerno njihovim tražbinama, isplaćuje pripadajući iznos prema pritjecanju gotovinskih sredstava u stečajnom postupku. Iznos se raspodjeljuje vjerovnicima u postotku tražbina sukladno raspoloživom iznosu iz unovčene stečajne mase. Postotak namirenja tražbina djelomičnom diobom određuje odbor vjerovnika na prijedlog stečajnog upravitelja, koji će vjerovnike djelomične diobe obavijestiti o postotku namirenja tražbina. Vjerovnici koji nisu uzeti u obzir pri djelomičnoj dobi, a koji naknadno ispune pretpostavke za sudjelovanje u namirenju, isplatit će se u narednoj diobi iz preostale stečajne mase, a tek nakon toga moći će se pristupiti namirenju drugih vjerovnika.

Prema članku 280. Stečajnog zakona, u djelomičnoj dobi vjerovnici mogu sudu podnijeti prigovor na diobni popis u roku od 8 dana od objave popisa. Sud će donijeti rješenje kojim se prigovor odbija ili se određuje ispravak diobnog popisa. S obzirom na mogućnost žalbe na rješenje o prigovoru u slučaju ispravka diobnog popisa, djelomičnoj dobi može se pristupiti tek nakon pravomoćnosti rješenja o ispravku diobnog popisa.

Završna dioba

Uz suglasnost stečajnog suca stečajna masa koja je preostala i unovčena nakon djelomičnih dioba, raspodjeljuje se u okviru tzv. završne diobe (članak 282. Stečajnog zakona). Prigodom davanja suglasnosti za završnu diobu stečajni sudac odredit će završno ročište vjerovnika i to najkasnije u roku od godinu i pol dana od održanog izvještajnog ročišta (članak 283. stavak 5. Stečajnog zakona), osim u slučaju ako to nije moguće zbog vođenja sudskog ili upravnog postupka koji je prethodno pitanje za završetak stečaja. Na završnom ročištu, koje ne smije biti održano u roku kraćem od 30 ni duljem od 60 dana od objave poziva za ročište (članak 283. stavak 2. Stečajnog zakona), raspravlja se o završnom računu stečajnog upravitelja, podnose se prigovori na završni popis i vjerovnici odlučuju o neunovčenim predmetima stečajne mase (članak 283. stavak 1. Stečajnog zakona).

Ako su se pri završnoj diobi u punoj visini namirile tražbine svih stečajnih vjerovnika, stečajni upravitelj će preostali višak raspodijeliti na sve osobe koje imaju udjela u dužniku kao pravnoj osobi, dok će u slučaju dužnika pojedinca preostali višak pripasti njemu (članak 288. Stečajnog zakona).

Naknadna dioba

Zaključenje stečajnog postupka ne znači da vjerovnici ne mogu i dalje potraživati svoje tražbine koje nisu uspjeli namiriti tijekom stečajnog postupka. Do namirenja tražbina vjerovnika može doći tzv. naknadnom diobom koju će sud odrediti na prijedlog stečajnog upravitelja ako se nakon završnog ročišta: (1) ostvare pretpostavke da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima, (2) iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate natrag u masu ili u slučaju (3) da se naknadno pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu (članak 289. stavak 1. Stečajnog zakona).

Imovina koja ulazi u postupak naknadne diobe je stečajna masa i kao takva će se upisati u sudski registar, a Porezna uprava će stečajnoj masi po službenoj dužnosti odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj (članak 289. Stečajnog zakona). U slučaju naknadne diobe, stečajni upravitelj će iznos podijeliti prema završnom popisu vjerovnicima stečajne mase, a sud će nakon provedene naknadne diobe donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka.

Ana Paštrović, mag. iur.

Poticanje ulaganjaKomisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. Za potrebe časopisa prevedeni su (neznatno skraćeni) dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

S danom 01. siječnja 2023. godine euro postaje službena valuta Republike Hrvatske. Od toga datuma većina pravnih osoba morat će se uskladiti i s pravilima vezanima uz iznos njihovog temeljnog kapitala. Ova obveza stupiti će na snagu s danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.  Do sada su u fokusu usklađivanja s uvođenjem eura kao službene valute bili potrošači, opravdano, međutim od uvođenja eura kao službene valute većina poduzetnika će trebati uskladiti odnosno preračunati temeljni kapital i dijelove koji na njega otpadaju u odgovarajući eurski iznos. U ovom tekstu u kratkim crtama ćemo se osvrnuti na neke od obveza dioničkih društava i društava ograničene odgovornosti.

Visina minimalna plaće trebala bi omogućiti ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika s najnižim primanjima, a poslodavcima kvalitetnije planiranje poslovne godine, kao i jednostavnije usklađivanje s aktualnim gospodarskim kretanjima. Svrha minimalne plaće je da bude socijalni instrument održavanja egzistencijalnog minimuma radnika. U Republici Hrvatskoj minimalna plaća uređena je Zakonom o minimalnoj plaći[1] (u nastavku teksta: Zakon), a kojim se propisuje način utvrđivanja iznosa minimalne plaće i rokovi njezina utvrđivanja, način određivanja minimalne plaće radnika i utvrđivanja minimalnih povećanja plaće po pojedinim zakonskim osnovama, te provedba nadzora nad primjenom Zakona.

Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o načinu određivanja minimalne plaće u 2023. godini.