18.07.2016 08:00
U posljednje vrijeme raspravlja se o prestanku korištenja žigova u poslovnom prometu. Kao razlog za to navodi se potreba za smanjenjem birokracije i pojednostavljenjem postupaka izdavanja različitih uvjerenja i potvrda od strane državne uprave.

Rasprava oko prestanka korištenja žigova u poslovnom prometu, prema određenim informacijama, javila se kao reakcija na tri odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Tako je Vrhovni sud u svojoj odluci broj II Rev-42/01-2 od 9. svibnja 2002., odlučujući o reviziji, utvrdio da nedostatak žiga na bankarskoj garanciji odnosno činjenica da je žig koji se nalazio na bankarskoj garanciji prije toga poništen oglasom u Narodnim novinama, ne predstavlja odlučnu činjenicu niti bitnu pretpostavku valjanosti ugovora o bankarskoj garanciji. Uporište za tu svoju tvrdnju Vrhovni sud pronašao je u odredbi članka 72. prijašnjeg Zakona o obveznim odnosima prema kojem se za sastavljanje isprave ne traži kao uvjet njezine valjanosti da se na njoj nalazi žig ili valjani žig ugovornih strana. Prema stajalištu Vrhovnog suda dovoljno je da je ugovor, u predmetnom slučaju bankarska garancija, potpisan od strane osoba ovlaštenih za zastupanje društva.

Identično stajalište o gotovo istovjetnom pravnom pitanju Vrhovni sud zauzeo je i u svojoj odluci broj II Rev-5/00-2 od 1. travnja 2003., također navodeći da za valjanost ugovora o bankarskoj garanciji nije mjerodavan žig potpisnika već su mjerodavne činjenice upisane u sudskom registru odnosno da je ugovor potpisan od strane osoba ovlaštenih za zastupanje društva u okviru njihovog ovlaštenja za zastupanje.

U svojoj odluci broj II Rev 145/1999-2 od 25. ožujka 2003., Vrhovni sud je također stajališta da za pravovaljanost pravnog posla nije potreban žig. U tom slučaju radilo se o situaciji u kojoj je stranka izdala punomoć koja nije bila ovjerovljena žigom punomoćnika već samo potpisom osobe ovlaštene za zastupanje. Uporište u toj svojoj tvrdnji Vrhovni sud pronalazi u odredbama Zakona o obveznim odnosima (članak 750.) koje uređuju nalog.

Treba napomenuti da se iznesena pravna shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske odnose na situacije u kojima poseban zakon koji uređuje predmetno područje ili isti zakon koji uređuje drugi pravni odnos ne propisuje izrijekom upotrebu žiga. Naime, postoje ugovori za koje Zakon o obveznim odnosima propisuje upotrebu žiga i to pod prijetnjom ništetnosti određenog ugovora. Tako, primjerice, taj Zakon uređujući pitanje štednih knjižica u članku 1044. izričito propisuje da upisi u štednu knjižicu moraju biti ovjerovljeni žigom i potpisom osobe ovlaštene za zastupanje banke. Ako ti uvjeti ne bi bili kumulativno ispunjeni, takav upis bio bi ništetan. Isto propisuje i važeći Zakon o obveznim odnosima u članku 999.

U pravu Republike Hrvatske postoji veliki broj zakona i podzakonskih akata koji uređuju problematiku pečatiranja pojedinih dokumenata. Primjerice, Zakon o sudovima u članku 13. izričito propisuje da sud ima svoj pečat, dok Sudski poslovnik u članku 62. propisuje da se sudska presuda mora ovjeroviti pečatom. Slične odredbe nalazimo i u Zakonu o parničnom postupku koji uređuje problematiku dostave pismena (članak 133.c) ili članku 88. Općeg poreznog zakona prema kojem se porezno rješenje mora ovjeroviti potpisom i pečatom.

Poticaj za pisanje ovog članka upravo je započeta praksa određenih državnih institucija koje su počele uklanjati pečate sa službenih dokumenta. Tako, primjerice, Državni zavod za mjeriteljstvo u posljednjim izmjenama Pravilnika o utvrđivanju sukladnosti vozila na dva ili tri kotača i četverocikala iz Priloga II. uklanja žig. Također je on uklonjen i iz Pravilnika o uvjetima i načinu polaganja ispita za ovlaštenog servisera te obliku i sadržaju službene iskaznice ovlaštenog servisera.

Intencija državne uprave da započne s postupkom postupnog uklanjanja žigova iz službene dokumentacije i nije nužno loša ideja, ali smatramo da bi morala biti praćena adekvatnom zamjenom za žigove u prometu. Republika Hrvatska ima kvalitetan Zakon o elektroničkom potpisu koji je donesen još 2002. godine. Primjenom toga zakona u praksi bi se zasigurno mogla provesti svojevrsna tranzicija od jednog već pomalo arhaičnog načina ovjere dokumentacije na jedan moderniji, primjereniji današnjem vremenu i u konačnici puno sigurniji način ovjere službene dokumentacije.

Daniel Deković, dipl. iur.

radniciS promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.

B2B Marketing
06.05.2022 08:17

Poslovni kontekst se brzo mijenja, stoga u marketingu posebno vrijedi da iz dana u dan treba preispitivati aktivnosti, kanale, alate i slično. Na ista pitanja od prije par mjeseci ili godina, danas dobivate drugačije odgovore. Nešto što vam je bilo dobro prije nekog vremena, možda više nije idealno danas. Timing za korištenje nekog alata je bitan, nije dobro uraniti, ali ni zakasniti. A tko se ne mijenja, zaostaje. Tvrtke se moraju prilagođavati, razmatrati koje su to poslovne prakse i trendovi koje bi mogli usvojiti, pa evo, mali vodič kroz B2B marketing.

Bonitet trgovačkih društava predstavlja ocjenu likvidnosti i kreditne sposobnosti, a u najširem smislu sveobuhvatnu ocjenu (“krvnu sliku”) temeljenu na analizi završnog računa i financijske situacije u poduzeću. Poduzetnici vrlo često imaju potrebe za dodatnim sredstvima financiranja te ulaze u različite poslovne odnose, npr. vjerovničko dužničke, poslovna partnerstva, kupovine i prodaje poduzeća i sl.  

Digitalna transformacija poslovanja je jedan od onih suvremenih termina koji se prilično olako spominju u kontekstu modernog poslovnog okruženja, no, na žalost, vrlo često bez konkretnog shvaćanja što ta promjena paradigme doista znači. Sama digitalizacija poslovanja zapravo može krenuti već prilikom samog osnivanja obrta ili trgovačkog društva, odnosno pri započinjanju poslovanja pa sve do provođenja promjena u postojećim poslovnim procesima, a koji dovode do veće razine automatizacije i učinkovitijeg rada u svrhu razvoja poslovanja i rasta. Autor u ovom članku stavlja fokus na “digitalni start” poslovanja, odnosno na osnivanje obrta i trgovačkih društava elektroničkim putem.