24.06.2016 12:00
U radnim odnosima uvijek je potrebno paziti na rokove osobito rokove za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu i za podnošenje tužbe sudu. U jednom sudskom predmetu razmatralo se od kada se računa početak tijeka roka za podnošenje tužbe sudu u slučaju ako je radnik poslodavcu podnio više od jednog zahtjeva za zaštitu prava.

Uvjeti pod kojima radnik može zahtijevati zaštitu svojih prava kod poslodavca i pred sudom zadnjih su dvadesetak godina, odnosno od donošenja prvog Zakona o radu u Republici Hrvatskoj, više-manje isti. Prema sadašnjem uređenju iz članka 133. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14) radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Pritom treba napomenuti da zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu prava, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa. Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje tužbe sudu teče od dana okončanja toga postupka.

Kod pitanja zaštite prava radnika pred poslodavcem i sudom bitno je naglasiti i to da je pitanje dostave odluka o pravima i obvezama iz radnog odnosa uređeno člankom 132. Zakona o radu. Njime je određena supsidijarna primjena Zakona o parničnom postupku u slučaju kada postupak dostave nije uređen kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. To znači da kod dostave odluka iz radnog odnosa treba dati prednost načinu dostave koji je predviđen odnosno propisan navedenim ugovorima odnosno aktom poslodavca.

Vezano uz sudsku zaštitu, u radnim odnosima uvijek je potrebno paziti na rokove osobito rokove za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu i tužbe sudu. U tom smislu, u jednom sudskom predmetu razmatralo se od kada se računa početak tijeka roka za podnošenje tužbe sudu u slučaju ako je radnik poslodavcu podnio više od jednog zahtjeva za zaštitu prava. Riječ je o Odluci Županijskog suda u Bjelovaru, Gž-3095/2012-2 od 14. veljače 2013.

U postupku je utvrđeno da je radnica (tužiteljica) dana 26. srpnja 2011. poštom preporučeno zaprimila odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu, a nakon toga je putem pošte preporučenim putem uložila zahtjev za zaštitu prava prvi puta 29. srpnja 2011., drugi puta 10. kolovoza 2011., da bi ponovno to isto učinila i 23. kolovoza 2011. Kao razloge zašto je više puta slala zahtjev za zaštitu prava tužiteljica navodi to što tuženik nije bio primio te zahtjeve.

Kao dan predaje zahtjeva poslodavcu smatra se dan predaje pošti preporučene pošiljke i od tog dana teče rok od 15 dana za odluku poslodavca o zahtjevu radnika i u pogledu tog roka za podnošenje zahtjeva primjenjuje se odredba članka 113. stavak 2. Zakona o parničnom postupku prema kojoj se, u slučaju da je podnesak upućen preko pošte preporučenom pošiljkom, taj dan predaje pošti smatra danom predaje podneska. Prema tome, kada je tužiteljica prvi put podnijela zahtjev za zaštitu prava dana 29. srpnja 2011. putem pošte preporučeno, od tada počinje teći rok za odgovor poslodavca na njezin zahtjev za zaštitu prava, a potom se i dalje računa rok za podnošenje tužbe. To što je tužiteljica ponovno slala zahtjev za zaštitu prava 10. kolovoza 2011., pa potom i 23. kolovoza 2011. ne utječe na tijek roka za podnošenje tužbe, jer su rokovi iz članka 129. tada važećeg Zakona o radu (sada članak 133. Zakona o radu) prekluzivni, pa se ne mogu produljivati daljnjim radnjama tužitelja kao što je to ponovno slanje zahtjeva za zaštitu prava.

Stoga se rok za odgovor poslodavca na zahtjev za zaštitu prava počinje računati od 29. srpnja 2011. i istekao je 13. kolovoza 2011. (subota), no, prema odredbi članka 112. stavak 4. Zakona o parničnom postupku taj rok za odgovor prebacuje se na prvi sljedeći radni dan, a to je 16. kolovoza 2011., budući da je prethodnog dana 15. kolovoza 2011. bio blagdan, a 14. kolovoza neradni dan (nedjelja). Nadalje, od 17. kolovoza 2011. je tekao rok za podnošenje tužbe tužiteljice i istekao je 31. kolovoza 2011. S obzirom na to da je tužiteljica tužbu radi zaštite svog prava iz radnog odnosa podnijela 1. rujna 2011., prekludirana je u svom zahtjevu za sudsku zaštitu prava iz radnog odnosa, pa je iz tog razloga tužbu trebalo odbaciti.

Dakle, kada radnik dostavi poslodavcu više svojih zahtjeva za zaštitu prava protiv iste odluke o otkazu ugovora o radu, koji su poslani različitih datuma, za početak tijeka roka za odlučivanje o tom zahtjevu, odnosno za početak tijeka roka za sudsku zaštitu podnošenjem tužbe sudu mjerodavno je kada je zahtjev za zaštitu prvi puta predan na poštu preporučeno.

radniciS promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.

B2B Marketing
06.05.2022 08:17

Poslovni kontekst se brzo mijenja, stoga u marketingu posebno vrijedi da iz dana u dan treba preispitivati aktivnosti, kanale, alate i slično. Na ista pitanja od prije par mjeseci ili godina, danas dobivate drugačije odgovore. Nešto što vam je bilo dobro prije nekog vremena, možda više nije idealno danas. Timing za korištenje nekog alata je bitan, nije dobro uraniti, ali ni zakasniti. A tko se ne mijenja, zaostaje. Tvrtke se moraju prilagođavati, razmatrati koje su to poslovne prakse i trendovi koje bi mogli usvojiti, pa evo, mali vodič kroz B2B marketing.

Bonitet trgovačkih društava predstavlja ocjenu likvidnosti i kreditne sposobnosti, a u najširem smislu sveobuhvatnu ocjenu (“krvnu sliku”) temeljenu na analizi završnog računa i financijske situacije u poduzeću. Poduzetnici vrlo često imaju potrebe za dodatnim sredstvima financiranja te ulaze u različite poslovne odnose, npr. vjerovničko dužničke, poslovna partnerstva, kupovine i prodaje poduzeća i sl.  

Digitalna transformacija poslovanja je jedan od onih suvremenih termina koji se prilično olako spominju u kontekstu modernog poslovnog okruženja, no, na žalost, vrlo često bez konkretnog shvaćanja što ta promjena paradigme doista znači. Sama digitalizacija poslovanja zapravo može krenuti već prilikom samog osnivanja obrta ili trgovačkog društva, odnosno pri započinjanju poslovanja pa sve do provođenja promjena u postojećim poslovnim procesima, a koji dovode do veće razine automatizacije i učinkovitijeg rada u svrhu razvoja poslovanja i rasta. Autor u ovom članku stavlja fokus na “digitalni start” poslovanja, odnosno na osnivanje obrta i trgovačkih društava elektroničkim putem.