30.05.2016 15:20

Stupanjem na snagu Zakona o gradnji, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014., kao i donošenjem Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju, na novi je način uređeno energetsko certificiranje zgrade. U vezi toga, u praksi se postavilo pitanje mora li nekretnina koja se prodaje u stečajnom postupku imati energetski certifikat.

Prema uređenju iz Zakona o gradnji (Narodne novine broj 153/13), energetski certifikat zgrade odnosno njezinog posebnog dijela izdaje se za zgradu, odnosno njezin posebni dio za koji je potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom, osim za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje, za zgradu namijenjenu održavanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne površine manje od 50 m2, te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama.

Energetskim certifikatom predočuju se energetska svojstva zgrade, odnosno njezina posebnog dijela. Certifikat vrijedi deset godina od dana izdavanja, a njegov sadržaj i izgled propisuje ministar pravilnikom. Energetski certifikat za zgradu s jednostavnim tehničkim sustavom potpisuje ovlaštena osoba koja ga je izradila, a energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom sve ovlaštene osobe i/ili imenovane osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi, koje su u njegovoj izradi sudjelovale.

Investitor, odnosno vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, dužan je prije izdavanja uporabne dozvole pribaviti energetski certifikat, osim ako se radi o izdavanju uporabne dozvole za određene građevine.

Navedene obveze vlasnika zgrade u prometu nekretnina koje se odnose na iznajmljivanje, davanje u zakup i davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela postoje od 1. siječnja 2016. Dakle, za vlasnika zgrade ta obveza postoji za prodaju nekretnine već od stupanja na snagu Zakona o gradnji, odnosno od 1. siječnja 2014. Kada je riječ o zgradi javne namjene, člankom 25. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je da vlasnik zgrade javne namjene čija ukupna korisna površina prelazi 500 m2 mora izložiti energetski certifikat na vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svim posjetiteljima zgrade. Spomenimo i da vlasnik zgrade javne namjene čija ukupna korisna površina prelazi 250 m2 mora izložiti energetski certifikat na vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svim posjetiteljima zgrade (ta obveza postoji od 9. srpnja 2015.). No, ako se radi o zgradi javne namjene ukupne korisne površine preko 500 m2, komunalni redar obavlja nadzor u vezi energetskog certifikata još od 1. siječnja 2014.

Glede obveze energetskog certificiranja nekretnina koje se iznajmljuju, značajna izmjena uslijedila je donošenjem Pravilnika o izmjeni Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (Narodne novine broj 22/16, stupio na snagu 19. ožujka 2016.) kojim je brisan stavak 2. u članku 6. Pravilnika koji je propisivao da se iznajmljivanje odnosi i na stanove, apartmane i kuće za odmor u kojima se pruža ugostiteljska usluga smještaja. To znači da je nakon mnogo neizvjesnosti i natezanja trebaju li ili ne iznajmljivači ishoditi energetski certifikat, propis ipak otišao u smjeru da ne trebaju.

U vezi s energetskim certificiranjem zgrada u praksi se postavilo pitanje mora li nekretnina koja se prodaje u stečajnom postupku imati energetski certifikat (i za koju, k tome, nije podnesen zahtjev za legalizaciju građevine)?

Odgovor na njega dalo je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u mišljenju, Klasa: 360-01/14-02/161 od 22. travnja 2014.:

„Stečajnim zakonom (Nar. nov., br. 44/96, 29/99,129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12 i 133/12) uređuju se, između ostalog, uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe.

Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 86/12 i 143/13) uređuju se uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada.

Nadalje, za prodaju objekata u stečajnom postupku nije preduvjet provođenje postupka njihovog ozakonjenja.

Također, člankom 24. stavak 2. Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 153/13) propisano je da je vlasnik zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela dužan prije prodaje pribaviti energetski certifikat. Budući da u stečajnom postupku imovinu stečajnog dužnika ne prodaje njezin vlasnik, mišljenja smo da nije potrebno pribaviti energetski certifikat za prodaju zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela u navedenom postupku.“

rasprodajaTrgovina na malo obavlja se u prodavaonicama i izvan prodavaonica ako  su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani odredbama propisa kojima se uređuje djelatnost trgovine.  Tko sve može, na koje načine i uz koje uvjete obavljati djelatnost trgovine na malo izvan prodavaonice, pišemo u nastavku ovoga članka.

Osim u prostoriji za usluživanje gostiju koja se nalazi unutar ugostiteljskog objekta, ugostitelji mogu, naročito kad im to vremenske prilike dopuštaju, goste usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi), a u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekta, pružanje ugostiteljskih usluga u cijelosti se obavlja na otvorenom prostoru. Za vrijeme i na mjestima manifestacija i proslava koje se organiziraju  u turističko promidžbene svrhe na otvorenom, ugostiteljske usluge mogu pružati sudionici na tim događanjima. Uz koje uvjete i na koje načine se mogu  ugostiteljske usluge pružati na otvorenim prostorima, pišemo u nastavku članka.

S promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.

B2B Marketing
06.05.2022 08:17

Poslovni kontekst se brzo mijenja, stoga u marketingu posebno vrijedi da iz dana u dan treba preispitivati aktivnosti, kanale, alate i slično. Na ista pitanja od prije par mjeseci ili godina, danas dobivate drugačije odgovore. Nešto što vam je bilo dobro prije nekog vremena, možda više nije idealno danas. Timing za korištenje nekog alata je bitan, nije dobro uraniti, ali ni zakasniti. A tko se ne mijenja, zaostaje. Tvrtke se moraju prilagođavati, razmatrati koje su to poslovne prakse i trendovi koje bi mogli usvojiti, pa evo, mali vodič kroz B2B marketing.