16.05.2016 08:43

Kako bi prezaduženi građani dobili priliku za efektivno ispunjenje svojih dospjelih novčanih obveza na jednostavniji način od strogih pravila sudskog postupka, Zakonom o stečaju potrošača (NN 100/15) određuje se dužnost predlagatelja pokušati sklopiti sporazum s vjerovnicima u izvansudskom postupku prije donošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja potrošača.

Savjetovališta i posrednik

Izvansudski postupak provodi se prije pokretanja postupka stečaja potrošača pred posrednikom u savjetovalištu. Radi se o vrsti formalnog postupka kojem je svrha prikupiti sve relevantne podatke o potraživanjima vjerovnika i o potrošačevoj imovini.

Zakonodavac je s tim u vezi za savjetovališta odredio ustrojstvene jedinice FINA-e, a Pravilnikom o uvjetima za dobivanje dozvole za obavljanje poslova savjetovališta i načinu rada savjetovališta (NN 2/16) i druge osobe za obavljanje poslova savjetovališta.

Posrednik je djelatnik FINA-e ili druga fizička osoba kojoj je izdana dozvola za obavljanje poslova posrednika (Pravilnikom o uvjetima za dobivanje dozvole za obavljanje poslova posrednika (NN 3/16) propisani su uvjeti za dobivanje dozvole za obavljanje poslova posrednika). Obveza posrednika je pružiti stručnu pomoć potrošaču za sastavljanje plana ispunjenja obveza uz osobitu pažnju o osobnom i obiteljskom životu, dostojanstvu, ugledu i časti potrošača s obzirom da se radi o slabijoj strani u navedenom pravnom odnosu (članak 10. stavak 2. ZSP-a).

Pravilnikom o obliku, sadržaju i načinu vođenja Očevidnika savjetovališta i posrednika (NN 7/16) taksativno su određeni podaci koji se upisuju u Očevidnik kako za savjetovališta tako i za posrednike. Takav registar je javan i dostupan u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama ministarstva pravosuđa (članak 2. Pravilnika).

Izvansudski postupak

Izvansudski postupak pokreće se zahtjevom koji može podnijeti potrošač ili svaki njegov vjerovnik (članak 12. stavci 1. i 3. ZSP-a). Zahtjev se podnosi neposredno ili putem pošte savjetovalištu u kojem potrošač želi provesti izvansudski postupak. Pravilnikom o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u izvansudskom postupku i postupku stečaja potrošača (NN 2/16) propisani su obrasci koji se koriste u izvansudskom postupku.

Zakon o stečaju potrošača za pokretanje postupka propisuje i uplatu predujma za pokriće troškova izvansudskog postupka u iznosu od 300,00 kn od strane predlagatelja, kojeg se potrošač može osloboditi na način i uz pretpostavke propisane Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (NN 143/13).

Kada postupak pokreće potrošač, uz navedeni zahtjev dužan je priložiti popis imovine i obveza te dokaz o postojanju stečajnog razloga (članak 12. stavak 4. ZSP-a). Ako je podnositelj zahtjeva vjerovnik, njegova je obveza priložiti isprave iz kojih proizlazi vjerojatnost postojanja njegove tražbine i izričit pristanak potrošača za provedbu izvansudskog postupka koji ima dužnost i u ovom slučaju savjetovalištu dostaviti popis vlastite imovine i obveza (članak 12. stavci 5. i 6. ZSP-a).

Dužnost potrošača je dostaviti plan ispunjenja obveza s odredbama o visini potrošačeve obveze, postotku umanjenja obveze, iznosu za isplatu, rokovima i načinu ispunjenja obveza prema svakom od vjerovnika pri čemu zakonodavac očekuje da posrednik pomogne potrošaču u pronalaženju za njega najpovoljnije opcije restrukturiranja kao i da mu pomogne u sastavljanju plana ispunjenja obveza (članak 17. ZSP-a).

Nakon što su ispunjene navedene pretpostavke, savjetovalište će na mrežnim stranicama FINA-e objaviti poziv za sudjelovanje uz plan ispunjenja obveza.

Sastanak u savjetovalištu može se sazvati najranije 30 dana od dana objave poziva za sudjelovanje, a izvansudski postupak traje najdulje 30 dana od dana sastanka navedenog u pozivu za sudjelovanje. Iznimno, navedeni rok od 30 dana može se produljiti za dodatnih 30 dana ako posrednik u savjetovalištu ocijeni da postoji mogućnost sklapanja izvansudskog sporazuma između potrošača i svih njegovih vjerovnika ili ako su potrošač i svi njegovi vjerovnici suglasni da se izvansudski postupak produlji.

Ako nakon proteka roka od 30 dana, odnosno dodatnih 30 dana, izvansudski sporazum nije sklopljen, savjetovalište će potrošaču izdati potvrdu da pokušaj sklapanja izvansudskog sporazuma nije uspio (članak 18. ZSP-a). Također, sklapanje izvansudskog sporazuma smatra se neuspjelim ako neki od vjerovnika nakon objave poziva za sudjelovanje izjavi da ne želi sudjelovati u izvansudskom postupku te ako pokrene ili nastavi postupak radi prisilnog ostvarenja svoje tražbine (članak 19. ZSP-a).

Izvansudski sporazum

Ako je izvansudski postupak pred savjetovalištem između potrošača i vjerovnika uspio, tada će se sklopiti izvansudski sporazum između potrošača i vjerovnika. Izvansudski sporazum može se sklopiti samo s vjerovnicima koji su sudjelovali u izvansudskom postupku tako da nema pravnog učinka na vjerovnike s kojima nije sklopljen (članak 20. ZSP-a).

Sklopljeni izvansudski sporazum ima učinak izvansudske nagodbe i predstavlja ovršnu ispravu, a bitni sastojci izvansudskog sporazuma su vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze te potvrda posrednika da je izvansudski sporazum sklopljen pred ovlaštenim savjetovalištem i uz sudjelovanje ovlaštenog posrednika.

Ana Paštrović, mag. iur.

BROD

Vozarine su u posljednje dvije godine u ozbiljnom porastu, a analitičari primjećuju da je izgledan potencijal daljnjeg rasta. Turbulencije i poremećaji na brodarskom tržištu uzrokuju velike probleme opskrbnim lancima, a što posljedično utječe i na rast cijena određenih kategorija proizvoda, odnosno uzrokuje inflatorne pritiske.

U članku autor obrađuje temu uvođenja videonadzora u poslovanje koje mora biti izvedeno u skladu sa svim regulatornim zahtjevima jer u protivnom može prouzročiti znatne financijske troškove. Uz financijske kazne ne treba zanemariti niti reputacijski rizik kojima se izlažu tvrtke koje koriste videonadzor ne poštujući regulatorne zahtjeve.

Rat u Ukrajini, klimatske promjene, visoka inflacija i moguće ponovno nastupanje “korona krize” - već sada milijuni ljudi su u opasnosti od siromaštva zbog paralelnih globalnih kriza. No, hoće li sve zajedno prouzročiti veliku gospodarsku krizu i što možemo očekivati do kraja 2022. te u 2023. godini? Autor se u članku osvrće na trenutna gospodarska kretanja i makroekonomske prognoze te pojašnjava pojmove gospodarske krize, stagnacije, recesije i depresije.

Turizam i sve aktivnosti koje su u uskoj povezanosti s bavljenjem turističkih djelatnosti predstavljaju najvažnije gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj. U razdoblju trajanja turističke sezone, sektor turizma zapošljava najveći dio radno  sposobnog stanovništva, što u konačnici utječe na životni standard građana naše zemlje. Trenutačna turistička paradigma ipak je, međutim, neodrživa. Masovni turizam nije sklon voditi računa o prirodi, lokalnom stanovništvu, kvaliteti usluga i dr. – a posljedice toga su dugoročna neodrživost. Autor u članku daje pregled trendova u turizmu te Nacrta strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine, a koju je donijelo Ministarstvo turizma i sporta i trenutno se nalazi u fazi javnog savjetovanja.

 

U uvjetima globalizacije i sve veće nestabilnosti na svjetskim tržištima za uspješnost poslovanja značajno je pravovremeno identificirati  sve rizike uključujući pri tome i porezne, te poduzimati potrebne mjere za njihovu učinkovitiju prevenciju. Uspostavljanjem efikasnih mehanizama kontrole u sustavu poslovanja poslovnim subjektima omogućuje ostvarivanje dodatnih beneficija u poreznom sustavu, i to kroz sklapanje posebnih sporazuma o ispunjavanju poreznih obveza s Poreznom upravom, a koji će omogućiti provedbu horizontalnog monitoringa. U nastavku teksta, prikazati ćemo sustav horizontalnog monitoringa i njegova obilježja, koji se primjenjuje u poreznom sustavu Republike Hrvatske.