26.02.2016 11:09

Stečajna masa je cjelokupna imovina dužnika u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, te imovina koju dužnik stekne tijekom stečajnog postupka, a formira se kada je oglas o otvaranju stečajnog postupka objavljen na e-oglasnoj ploči, kao jedna od pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka (članak 134. Stečajnog zakona).

Vjerovnici stečajne mase

U stečajnom postupku razlikuju se stečajni vjerovnici, vjerovnici stečajne mase, izlučni i razlučni vjerovnici. Iz stečajne mase namiruju se svi vjerovnici stečajnog dužnika, osim izlučnih vjerovnika čija izlučna prava ne čine stečajnu masu. Iz stečajne mase primarno se namiruju oni vjerovnici koji imaju tražbinu po osnovi troškova stečajnog postupka i druge tražbine prema stečajnoj masi, a koje se smatraju obvezom stečajne mase (vjerovnik stečajne mase) (članak 155 – 157. Stečajnog zakona). Vjerovnici stečajne mase namiruju se prije stečajnih vjerovnika.

U vezi isplata obveza iz stečajne mase, stečajni upravitelj ima obvezu voditi računa da se iz stečajne mase osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza i izdvojiti sredstva potrebna za namirenje onih obveza za koje se može osnovano pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budućnosti. S tim u vezi stečajni upravitelj ima mogućnost uz suglasnost suda, a prije zaključenja stečajnog postupka, izdvojiti dio stečajne mase i položiti ga kod suda ili javnog bilježnika. Nakon zaključenja stečajnog postupka, o isplati tako položenog novca odlučivat će sud na temelju zahtjeva pojedinih vjerovnika stečajne mase (članak 157. Stečajnog zakona).

Stranačka sposobnost stečajne mase

Stečajni zakon je stečajnoj masi u slučajevima brisanja stečajnog dužnika iz sudskog registra priznao stranačku sposobnost. Dakle, kada je stečajni dužnik brisan iz sudskog registra, on više ne može biti stranka u postupku već se umjesto njega kao stranka pojavljuje njegova stečajna masa koju zastupa stečajni upravitelj. U tom slučaju nad imovinom pravne osobe koja je prestala postojati na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe Stečajnog zakona o stečajnom dužniku i njegovim tijelima.

Stečajna masa u takvim će se slučajevima upisati u sudski registar, a Porezna uprava Ministarstva financija po službenoj dužnosti odredit će joj i dodijeliti osobni identifikacijski broj. Podaci koji se upisuju u sudski registar za stečajnu masu taksativno su navedeni u članku 438. Stečajnog zakona:

1. matični broj subjekta (MBS)

2. osobni identifikacijski broj (OIB)

3. naziv određen tako da sadrži riječi „stečajna masa iza“ i tvrtku odnosno naziv stečajnog dužnika

4. sjedište određeno prema adresi stečajnog upravitelja

5. ime i prezime stečajnog upravitelja, njegov OIB i adresu prebivališta

6. datum i broj rješenja kojim je određen upis stečajne mase u sudski registar

7. rješenje o brisanju stečajnog dužnika.

Stečajni upravitelj kao zakonski zastupnik stečajne mase koja je stranka u postupku, ima dužnost u slučaju unovčenja imovine dužnika podnositi sudu pisana izvješća koja će se bez odgode objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Stečajni upravitelj može otvoriti i bankovni račun stečajne mase na temelju zaključka suda.

Stečajna masa obrisat će se iz sudskog registra na temelju rješenja suda o brisanju stečajne mase po službenoj dužnosti nakon pravomoćnosti rješenja o zaključenju stečajnog postupka (članak 438. stavak 2. Stečajnog zakona).

Naknadna dioba i stečajni postupak nad likvidacijskom imovinom

Stečajni zakon u svojim odredbama o naknadnoj diobi (članak 289. Stečajnog zakona) i stečajnom postupku nad imovinom pravne osobe koja je prestala postojati (članak 437. Stečajnog zakona) stečajnoj masi određuje stranačku sposobnost, pa se tada u ime i za račun stečajne mase mogu voditi sporovi tako da se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o stečajnom postupku i namirenju stečajnih vjerovnika Stečajnoga zakona s čim u vezi je stečajna masa tada stranka u postupku te nositelj prava vlasništva i drugih prava.

Ana Paštrović, mag. iur.

KALKULATOR

Dana 17. studenog 2022. godine objavljen je Nacrt konačnog prijedloga Zakona o dodatnom porezu na dobit („porez na ekstra profit“) koji je, kao takav, jednokratni porez planiran za 2022. godinu. Iz navedenog proizlazi da su obveznici poreza na ekstra profit obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, ako se u poreznom razdoblju ispune sljedeća dva uvjeta: ostvareni su prihodi veći od 300 milijuna kuna, utvrđena je oporeziva dobit u iznosu većem od 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna razdoblja (razdoblje od 2018. do 2021. godine).

Zadnji mjesec u godini, odnosno mjesec prosinac, za većinu radnika predstavlja razdoblje u kojem će pored plaće dobiti i prigodne nagrade - božićnice, nagrade za radne rezultate, ali i eventualni povrat više plaćenog poreza na dohodak. Godišnji obračun plaće mora se obaviti sa zadnjom isplatom u prosincu, dakle s plaćom koja se isplaćuje za studeni, a izvješće o obračunu poreza na dohodak po godišnjem obračunu za 2022. godinu potrebno je predati na Obrascu JOPPD. Brojne su nedoumice poslodavaca i računovođa koji obračunavaju plaće, a u vezi s godišnjim obračunom poreza na dohodak, tj. konačnim obračunom plaće. Autor u članku pojašnjava kada je potrebno napraviti konačni obračun plaće s osvrtom na posebnosti u vezi s utvrđivanjem godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

Komisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. Za potrebe časopisa prevedeni su (neznatno skraćeni) dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.