09.10.2015 09:32

Novim Stečajnim zakonom (NN 71/15) uvedene su značajne promjene u vezi imenovanja stečajnih upravitelja. Svrha im je novim zakonskim rješenjima osigurati višu razinu stručnosti i osposobljenosti za obavljanje ove važne i zahtjevne funkcije u okviru stečajnog postupka.

Temeljem SZ 2015. pozicija stečajnog upravitelja u potpunosti se mijenja u vezi pravila o izboru stečajnog upravitelja, listama stečajnih upravitelja te stručnom ispitu i obuci stečajnih upravitelja. Ministar pravosuđa je sukladno propisanoj dužnosti iz članka 439. SZ 2015. donio provedbene propise kojima se pobliže uređuju navedena zakonska rješenja: Pravilnik o utvrđivanju lista stečajnih upravitelja (NN 104/15), Pravilnik o polaganju stručnog ispita, obuci i usavršavanju stečajnih upravitelja (NN 104/15) i Pravilnik o pretpostavkama i načinu izbora stečajnoga upravitelja metodom slučajnoga odabira (NN 106/15).

A i B lista stečajnih upravitelja

Vjerojatno najznačajnija promjena u odnosu na prijašnji Stečajni zakon koji je propisivao jedinstvenu listu stečajnih upravitelja na vrijeme od četiri godine, je postojanje dvije liste – A i B liste i to bez ograničenja u pogledu njihova važenja (članci 79. i 80. SZ 2015.).

Lista A u odnosu na listu B razlikuje se u posebnim uvjetima za upis na listu stečajnih upravitelja budući da je zakonodavac odlučio da na listi A stečajnih upravitelja budu osobe s radnim iskustvom u službi stečajnog upravitelja. Stoga je i donesen Pravilnik o polaganju stručnog ispita, obuci i usavršavanju stečajnih upravitelja (NN 104/15) kojim se propisuje sadržaj i način provedbe stručne obuke i usavršavanja nakon položenog stručnog ispita (članci 24 – 28. Pravilnika).

Nadalje, zanimljivo je zakonsko uređenje transfera stečajnih upravitelja s postojeće liste na listu A prema novom Stečajnom zakonu. Temeljem članka 440. SZ 2015. ako osoba dostavi isprave iz kojih proizlazi da je obavljala dužnost stečajnog upravitelja u više od 10 otvorenih stečajnih postupaka ili dužnost stečajnog upravitelja obavlja najmanje 3 godine, provest će se navedeni upis.

Izbor i imenovanje stečajnih upravitelja

Postupak imenovanja stečajnog upravitelja u novom Stečajnom zakonu provodi se kroz fazu izbora nakon koje sud imenuje izabranog stečajnog upravitelja (članci 84. i 85. SZ 2015.).

Pravilnikom o pretpostavkama i načinu izbora stečajnoga upravitelja metodom slučajnoga odabira (NN 106/15) opisana je metoda slučajnog izbora s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnog suda, a pritom je odstupanje od navedene metode dopušteno samo u zakonom propisanim slučajevima (članak 84. st. 1. SZ 2015.).

Nakon provedene faze izbora, stečajni sudac imenuje stečajnog upravitelja rješenjem o otvaranju stečajnog postupka. Ako je umjesto izabranog upravitelja nasumičnim odabirom sud odlučio izabrati drugog stečajnog upravitelja, propisana je obveza da se odluka o imenovanju mora obrazložiti. Ta se odluka može pobijati žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka (članak 85. SZ 2015. i članak 8. stavak 2. Pravilnika).

S tim u vezi, čini se da je zakonodavac u navedenim odredbama ovlastio predsjednike sudova da na temelju osobne diskrecijske ocjene odlučuju o stručnosti stečajnih upravitelja što je suprotno svrsi koja se željela postići navedenim novinama.

Pretpostavka dostojnosti, članak 79. stavak 2. al. 1. i 2. SZ 2015.

Prema novom Stečajnom zakonu na liste stečajnih upravitelja ne može biti upisana fizička osoba koja je osuđena za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti te će se smatrati da ona ne ispunjava pretpostavku dostojnosti za obavljanje poslova stečajnog upravitelja.

S obzirom da u slučaju osude za bilo koje kazneno djelo koje se pokreće po službenoj dužnosti navedena odredba ima za pravnu posljedicu zabranu obavljanja stečajno upraviteljske službe, Ustavnom sudu podnesen je prijedlog za ocjenu ustavnosti u dijelu članka 79. SZ 2015. na temelju članka 30. Ustava RH sa ciljem da se u navedenom slučaju u obzir trebaju uzimati ona kaznena dijela koja bi utjecala na dostojnost u obavljanju funkcije i poslova stečajnog upravitelja.

Ana Paštrović, mag. iur.

Poticanje ulaganjaKomisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. Za potrebe časopisa prevedeni su (neznatno skraćeni) dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

S danom 01. siječnja 2023. godine euro postaje službena valuta Republike Hrvatske. Od toga datuma većina pravnih osoba morat će se uskladiti i s pravilima vezanima uz iznos njihovog temeljnog kapitala. Ova obveza stupiti će na snagu s danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.  Do sada su u fokusu usklađivanja s uvođenjem eura kao službene valute bili potrošači, opravdano, međutim od uvođenja eura kao službene valute većina poduzetnika će trebati uskladiti odnosno preračunati temeljni kapital i dijelove koji na njega otpadaju u odgovarajući eurski iznos. U ovom tekstu u kratkim crtama ćemo se osvrnuti na neke od obveza dioničkih društava i društava ograničene odgovornosti.

Visina minimalna plaće trebala bi omogućiti ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika s najnižim primanjima, a poslodavcima kvalitetnije planiranje poslovne godine, kao i jednostavnije usklađivanje s aktualnim gospodarskim kretanjima. Svrha minimalne plaće je da bude socijalni instrument održavanja egzistencijalnog minimuma radnika. U Republici Hrvatskoj minimalna plaća uređena je Zakonom o minimalnoj plaći[1] (u nastavku teksta: Zakon), a kojim se propisuje način utvrđivanja iznosa minimalne plaće i rokovi njezina utvrđivanja, način određivanja minimalne plaće radnika i utvrđivanja minimalnih povećanja plaće po pojedinim zakonskim osnovama, te provedba nadzora nad primjenom Zakona.

Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o načinu određivanja minimalne plaće u 2023. godini.