02.10.2015 09:37

Već zbog same činjenice otvaranja stečajnog postupka nastaju određene pravne posljedice koje se odnose na pravni položaj subjekata u stečajnom postupku, njihove radnje, druge postupke i pravne poslove.

Novi Stečajni zakon (2015.), poput njegovog prethodnika (Stečajni zakon 1997.), te posljedice dijeli na tri skupine: 1. osnovne pravne posljedice (članak 150 do čl. 180.), 2. učinak stečaja na ispunjenje pravnih poslova (članak 181 do čl. 197.) i 3. pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika (članak 198. do čl. 215.). Istaknut ćemo novine koje donosi novi Stečajni zakon u području osnovnih pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka.

Prva značajna promjena je određivanje vremena nastupanja pravnih posljedica. Prema članku 158. stavak 1. (SZ 2015.), pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju u trenutku kad je rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, odnosno od točno određenog sata i minute kad je navedeni oglas objavljen. To se razlikuje od odredbe prethodnog Stečajnog zakona koja je propisivala da posljedice nastaju već početkom dana u kojem je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda (članak 88/1 SZ 1997.) i time je to pravilo imalo povratni učinak.

Prema novom Stečajnom zakonu, ako je rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu žalbe ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak opet bude otvoren, u drugim sudskim postupcima u kojima je stranka stečajni dužnik sud će ukinuti sve radnje provedene od dana donošenja odluke o ukidanju rješenja o otvaranju stečajnoga postupka do ponovnoga otvaranja stečajnoga postupka (članak 158/3 SZ 2015.). To znači da će sve radnje koje je stečajni upravitelj u sudskim postupcima poduzeo u ime stečajnog dužnika u tom razdoblju biti ukinute. Isto tako moguće je i ukidanje radnji poduzetih od strane trećih osoba u sudskim postupcima koje su načelno povoljne za stečajnog dužnika.

Nove su i odredbe o trajanju postupaka u kojima je stranka dužnik. Prema članku 166. (SZ 2015.), u postupku pred sudom u kojem je stranka stečajni dužnik, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja. Takav postupak mora se završiti u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o nastavku parničnoga postupka, a o žalbi protiv odluke prvostupanjskoga suda drugostupanjski sud dužan je donijeti odluku u roku od šest mjeseci od dana primitka žalbe. Sankcije za povredu tih odredaba Zakon ne predviđa.

Precizirane su i nadopunjene odredbe o prestanku razlučnih prava koja su stečena ovrhom odnosno prisilnim sudskim osiguranjem neposredno prije otvaranja stečajnog postupka. (članak 168/1 SZ 2015.). Novost je da će se ta prava brisati iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda, i da, ako je postupak sudske ovrhe ili prisilnoga sudskog osiguranja obustavljen prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja predstečajnoga ili stečajnoga postupka, rješenje donosi sud u stečajnom postupku (članak 168/2 SZ 2015.).

Nadalje, prema novom zakonskom rješenju razlučni vjerovnici nisu više ovlašteni pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja (članak 169/5 SZ 2015.) na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika, a postupci ovrhe i osiguranja koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka, prekidaju se. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja nastavit će sud koji vodi stečajni postupak primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo u stečajnom postupku (članak 169/6 SZ 2015.). Tu se može postaviti pitanje hoće li stečajni sud u unovčenju predmeta razlučnog prava biti doista brži od suda koji vodi ovršni postupak i dovodi li to do smanjenja troškova.

Novi Stečajni zakon u potpunosti je ukinuo mogućnost zatvaranja dužnika, odnosno, ako je dužnik pravna osoba, osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu, članova nadzornoga tijela, osobno odgovornih članova dužnika ovlaštenih za zastupanje i osoba koje su navedeno svojstvo izgubile tijekom posljednjih dviju godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, a koja mogućnost je prema starom Stečajnom zakonu (članak 107/2-4 SZ 1997.) postojala u slučaju njihove nesuradnje. Novi Zakon ostavlja odredbe o dovođenju i novčanoj kazni u slučaju kršenja dužnosti obavješćivanja i suradnje dužnika i zakonskih zastupnika (članak 178. SZ 2015.), ali smanjuje novčanu kaznu s najviše 50 000 kn na najviše 10 000 kn. Time se umanjuje mogućnost generalne i specijalne prevencije nesuradnje osoba koje su dužne zakonski surađivati sa sudovima i voditi računa o pravima vjerovnika.

Lucija Prkačin, mag. iur.

KAVAOsim u prostoriji za usluživanje gostiju koja se nalazi unutar ugostiteljskog objekta, ugostitelji mogu, naročito kad im to vremenske prilike dopuštaju, goste usluživati na prostoru za usluživanje na otvorenom (terasi), a u pojedinim vrstama ugostiteljskih objekta, pružanje ugostiteljskih usluga u cijelosti se obavlja na otvorenom prostoru. Za vrijeme i na mjestima manifestacija i proslava koje se organiziraju  u turističko promidžbene svrhe na otvorenom, ugostiteljske usluge mogu pružati sudionici na tim događanjima. Uz koje uvjete i na koje načine se mogu  ugostiteljske usluge pružati na otvorenim prostorima, pišemo u nastavku članka.

S promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.

B2B Marketing
06.05.2022 08:17

Poslovni kontekst se brzo mijenja, stoga u marketingu posebno vrijedi da iz dana u dan treba preispitivati aktivnosti, kanale, alate i slično. Na ista pitanja od prije par mjeseci ili godina, danas dobivate drugačije odgovore. Nešto što vam je bilo dobro prije nekog vremena, možda više nije idealno danas. Timing za korištenje nekog alata je bitan, nije dobro uraniti, ali ni zakasniti. A tko se ne mijenja, zaostaje. Tvrtke se moraju prilagođavati, razmatrati koje su to poslovne prakse i trendovi koje bi mogli usvojiti, pa evo, mali vodič kroz B2B marketing.

Bonitet trgovačkih društava predstavlja ocjenu likvidnosti i kreditne sposobnosti, a u najširem smislu sveobuhvatnu ocjenu (“krvnu sliku”) temeljenu na analizi završnog računa i financijske situacije u poduzeću. Poduzetnici vrlo često imaju potrebe za dodatnim sredstvima financiranja te ulaze u različite poslovne odnose, npr. vjerovničko dužničke, poslovna partnerstva, kupovine i prodaje poduzeća i sl.