12.06.2015 08:00
Pred Hrvatskim saborom u postupku donošenja je novi Stečajni zakon koji donosi brojne novine u provođenju stečajnih postupaka i postupaka predstečajne nagodbe. Ukratko ćemo se osvrnuti samo na dio zakona koji se odnosi na predstečajne nagodbe koje bi se trebale provoditi pred trgovačkim sudovima.

Sukladno Konačnom prijedlogu novog Stečajnog zakona, postupci predstečajnih nagodbi provodit će se pred trgovačkim sudovima, prema mjesnoj nadležnosti za predstečajnog dužnika. Predstečajni postupak moći će se otvoriti samo ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Zakonodavac u prijedlogu zakona navodi da je, među ostalim, prijeteća nesposobnost za plaćanje činjenica nemogućnosti podmirenja jedne ili više evidentiranih osnova za plaćanje pri Financijskoj agenciji. Iz navedenog proizlazi da bi dužnik morao imati blokiran račun. Pri tome zakonodavac ne navodi duljinu trajanja blokade u kojoj bi se dužnik morao nalaziti da bi mogao podnijeti prijedlog za pokretanje postupka predstečajne nagodbe.

S obzirom na činjenicu da je nesposobnost za plaćanje propisana kao stečajni razlog, koji među ostalim uključuje nemogućnost podmirenja jedne ili više evidentiranih osnova za plaćanje pri Financijskoj agenciji u razdoblju dužem od 60 dana, možemo zaključiti da bi dužnik koji se nalazi u blokadi morao u roku kraćem od 60 dana pokrenuti postupak predstečajne nagodbe. Napominjemo da prema prijedlogu Stečajnog zakona postupak predstečajne nagodbe može osim dužnika pokrenuti i vjerovnik, ali uz suglasnost dužnika. Ako bi dužnik propustio taj rok, prema našem mišljenju, a sukladno prijedlogu zakona, dužnik bi izgubio pravo na pokretanje postupka predstečajne nagodbe i to iz razloga što bi nastupio jedan od dva stečajna razloga – nesposobnost za plaćanje – te bi se samo mogao pokrenuti stečajni postupak. Zakonodavac u ovom slučaju nije izričito propisao da je propuštanje navedenog roka zapravo razlog za otvaranje stečajnog postupka te da bi sud u tom slučaju trebao postupiti kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Novi Stečajni zakon također predviđa obustavu svih neizvršenih osnova za plaćanje koje se vode pri Financijskoj agenciji kao što to propisuje i Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Međutim, prema prijedlogu novog Stečajnog zakona, osnove za plaćanje na koje ne utječe predstečajna nagodba, kao npr. tražbine radnika i prijašnjih radnika dužnika s osnove radnog odnosa, ne bi se obustavljale od izvršenja već bi se i dalje izvršavale pri Financijskoj agenciji. To zapravo znači da bi dužnik kojem je račun blokiran od strane radnika zbog toga što im nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu zbog ozlijede na radu ili profesionalne bolesti, i nadalje ostao u blokadi unatoč provođenju postupka predstečajne nagodbe, sve do namirenja radnika kao vjerovnika. Takav zakonski okvir postavlja pitanje svrsishodnosti provođenja postupka predstečajne nagodbe jer dužnik koji će se i nadalje nalaziti u blokadi samo će gomilati dugove prema vjerovnicima kao i trenutnim zaposlenicima.

Mišljenja smo da je novi Stečajni zakon prenormiran, sadrži previše izuzetaka i različitih mogućnosti koje su potpuno nepotrebne. Vrlo je upitno kako će se takav zakon provoditi u praksi i hoće li se uopće moći provoditi. Važeći Stečajni zakon u velikoj je mjeri prenormiran i zastario. Smatramo da bi novi Stečajni zakon u bitnome morao biti kraći od postojećeg, s manje izuzetaka i nepotrebnih formalnosti koje koče i usporavaju provođenje stečajnog postupka i u konačnici postaju same sebi svrha.

Daniel Deković, mag. iur.

HorizontalniZadnji mjesec u godini, odnosno mjesec prosinac, za većinu radnika predstavlja razdoblje u kojem će pored plaće dobiti i prigodne nagrade - božićnice, nagrade za radne rezultate, ali i eventualni povrat više plaćenog poreza na dohodak. Godišnji obračun plaće mora se obaviti sa zadnjom isplatom u prosincu, dakle s plaćom koja se isplaćuje za studeni, a izvješće o obračunu poreza na dohodak po godišnjem obračunu za 2022. godinu potrebno je predati na Obrascu JOPPD. Brojne su nedoumice poslodavaca i računovođa koji obračunavaju plaće, a u vezi s godišnjim obračunom poreza na dohodak, tj. konačnim obračunom plaće. Autor u članku pojašnjava kada je potrebno napraviti konačni obračun plaće s osvrtom na posebnosti u vezi s utvrđivanjem godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

Komisija Europske unije krajem lipnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2022), koje sadrži prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije; dostupno je isključivo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja se bave utjecajem COVID-19 i trendovima oporezivanja, karakteristikama nacionalnih poreznih sustava, nedavnim poreznim reformama u EU, poreznim mjerama namijenjenim potpori zelene tranzicije, oporezivanjem i digitalnom tranzicijom te poduzetničkim oporezivanjem u globalnom ekonomijom. Za potrebe časopisa prevedeni su (neznatno skraćeni) dijelovi izvješća koji se tiču oporezivanja i digitalne tranzicije.

Porast troškova životnog standarda i mala financijska primanja sve više se negativno odražavaju na materijalno blagostanje radnika, te stvaranja uvjeta za dostojanstveni život. Stoga je neophodno bilo na razini Europske unije poduzeti odgovarajuće korake kako bi se povećala minimalna plaća radnika, a što bi ujedno omogućilo poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika. U tu svrhu, donesen je Prijedlog Direktive EU o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Studentima tijekom stjecanja akademskog obrazovanja obavljanje studentskih poslova omogućuje ostvarivanje dohotka za poboljšanje studentskog standarda, a ujedno i stjecanje dragocjenog radnog iskustva, koje mogu iskoristiti kada se jednog trenutka nađu na nemilosrdnom tržištu rada. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnuti ćemo se na rad studenata, odnosno reguliranje njihovog rada s pravnog i poreznog stajališta, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

S danom 01. siječnja 2023. godine euro postaje službena valuta Republike Hrvatske. Od toga datuma većina pravnih osoba morat će se uskladiti i s pravilima vezanima uz iznos njihovog temeljnog kapitala. Ova obveza stupiti će na snagu s danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.  Do sada su u fokusu usklađivanja s uvođenjem eura kao službene valute bili potrošači, opravdano, međutim od uvođenja eura kao službene valute većina poduzetnika će trebati uskladiti odnosno preračunati temeljni kapital i dijelove koji na njega otpadaju u odgovarajući eurski iznos. U ovom tekstu u kratkim crtama ćemo se osvrnuti na neke od obveza dioničkih društava i društava ograničene odgovornosti.