12.06.2015 08:00
Pred Hrvatskim saborom u postupku donošenja je novi Stečajni zakon koji donosi brojne novine u provođenju stečajnih postupaka i postupaka predstečajne nagodbe. Ukratko ćemo se osvrnuti samo na dio zakona koji se odnosi na predstečajne nagodbe koje bi se trebale provoditi pred trgovačkim sudovima.

Sukladno Konačnom prijedlogu novog Stečajnog zakona, postupci predstečajnih nagodbi provodit će se pred trgovačkim sudovima, prema mjesnoj nadležnosti za predstečajnog dužnika. Predstečajni postupak moći će se otvoriti samo ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Zakonodavac u prijedlogu zakona navodi da je, među ostalim, prijeteća nesposobnost za plaćanje činjenica nemogućnosti podmirenja jedne ili više evidentiranih osnova za plaćanje pri Financijskoj agenciji. Iz navedenog proizlazi da bi dužnik morao imati blokiran račun. Pri tome zakonodavac ne navodi duljinu trajanja blokade u kojoj bi se dužnik morao nalaziti da bi mogao podnijeti prijedlog za pokretanje postupka predstečajne nagodbe.

S obzirom na činjenicu da je nesposobnost za plaćanje propisana kao stečajni razlog, koji među ostalim uključuje nemogućnost podmirenja jedne ili više evidentiranih osnova za plaćanje pri Financijskoj agenciji u razdoblju dužem od 60 dana, možemo zaključiti da bi dužnik koji se nalazi u blokadi morao u roku kraćem od 60 dana pokrenuti postupak predstečajne nagodbe. Napominjemo da prema prijedlogu Stečajnog zakona postupak predstečajne nagodbe može osim dužnika pokrenuti i vjerovnik, ali uz suglasnost dužnika. Ako bi dužnik propustio taj rok, prema našem mišljenju, a sukladno prijedlogu zakona, dužnik bi izgubio pravo na pokretanje postupka predstečajne nagodbe i to iz razloga što bi nastupio jedan od dva stečajna razloga – nesposobnost za plaćanje – te bi se samo mogao pokrenuti stečajni postupak. Zakonodavac u ovom slučaju nije izričito propisao da je propuštanje navedenog roka zapravo razlog za otvaranje stečajnog postupka te da bi sud u tom slučaju trebao postupiti kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Novi Stečajni zakon također predviđa obustavu svih neizvršenih osnova za plaćanje koje se vode pri Financijskoj agenciji kao što to propisuje i Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Međutim, prema prijedlogu novog Stečajnog zakona, osnove za plaćanje na koje ne utječe predstečajna nagodba, kao npr. tražbine radnika i prijašnjih radnika dužnika s osnove radnog odnosa, ne bi se obustavljale od izvršenja već bi se i dalje izvršavale pri Financijskoj agenciji. To zapravo znači da bi dužnik kojem je račun blokiran od strane radnika zbog toga što im nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu zbog ozlijede na radu ili profesionalne bolesti, i nadalje ostao u blokadi unatoč provođenju postupka predstečajne nagodbe, sve do namirenja radnika kao vjerovnika. Takav zakonski okvir postavlja pitanje svrsishodnosti provođenja postupka predstečajne nagodbe jer dužnik koji će se i nadalje nalaziti u blokadi samo će gomilati dugove prema vjerovnicima kao i trenutnim zaposlenicima.

Mišljenja smo da je novi Stečajni zakon prenormiran, sadrži previše izuzetaka i različitih mogućnosti koje su potpuno nepotrebne. Vrlo je upitno kako će se takav zakon provoditi u praksi i hoće li se uopće moći provoditi. Važeći Stečajni zakon u velikoj je mjeri prenormiran i zastario. Smatramo da bi novi Stečajni zakon u bitnome morao biti kraći od postojećeg, s manje izuzetaka i nepotrebnih formalnosti koje koče i usporavaju provođenje stečajnog postupka i u konačnici postaju same sebi svrha.

Daniel Deković, mag. iur.

radniciS promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

U Republici Hrvatskoj se oko tridesetak kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, a koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanjate izvozompredstavljaju jednuod okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Autor u članku daje pregled značaja farmaceutske industrije u RH i svijetu, sektorsku analizu te kratki osvrt na poslovanje vodećih tvrtki na tržištu.

B2B Marketing
06.05.2022 08:17

Poslovni kontekst se brzo mijenja, stoga u marketingu posebno vrijedi da iz dana u dan treba preispitivati aktivnosti, kanale, alate i slično. Na ista pitanja od prije par mjeseci ili godina, danas dobivate drugačije odgovore. Nešto što vam je bilo dobro prije nekog vremena, možda više nije idealno danas. Timing za korištenje nekog alata je bitan, nije dobro uraniti, ali ni zakasniti. A tko se ne mijenja, zaostaje. Tvrtke se moraju prilagođavati, razmatrati koje su to poslovne prakse i trendovi koje bi mogli usvojiti, pa evo, mali vodič kroz B2B marketing.

Bonitet trgovačkih društava predstavlja ocjenu likvidnosti i kreditne sposobnosti, a u najširem smislu sveobuhvatnu ocjenu (“krvnu sliku”) temeljenu na analizi završnog računa i financijske situacije u poduzeću. Poduzetnici vrlo često imaju potrebe za dodatnim sredstvima financiranja te ulaze u različite poslovne odnose, npr. vjerovničko dužničke, poslovna partnerstva, kupovine i prodaje poduzeća i sl.  

Digitalna transformacija poslovanja je jedan od onih suvremenih termina koji se prilično olako spominju u kontekstu modernog poslovnog okruženja, no, na žalost, vrlo često bez konkretnog shvaćanja što ta promjena paradigme doista znači. Sama digitalizacija poslovanja zapravo može krenuti već prilikom samog osnivanja obrta ili trgovačkog društva, odnosno pri započinjanju poslovanja pa sve do provođenja promjena u postojećim poslovnim procesima, a koji dovode do veće razine automatizacije i učinkovitijeg rada u svrhu razvoja poslovanja i rasta. Autor u ovom članku stavlja fokus na “digitalni start” poslovanja, odnosno na osnivanje obrta i trgovačkih društava elektroničkim putem.