Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
INSOLV-INFO > Dnevni INSOLV-INFO > Novosti > Izbrana novost
 
        - +   *  

Novosti

20.12.2014

Srbija pred godinom velikih izazova i iskušenja

Izvor: HINA

BEOGRAD, 20. prosinca 2014.(Hina), Srbija završava 2014. godinu s umjerenim zadovoljstvom iako nisu ostvareni mnogi ciljevi, prije svih očekivano otvaranje pregovaračkih poglavlja s Europskom unijom, no istodobno ulazi u godinu velikih izazova i iskušenja, na unutarnjem i na međunarodnom planu.

Otkako je u ožujku pobijedio na izvanrednim parlamentarnim izborima i s koalicijom predvođenom Srpskom naprednom strankom (SNS) koncem travnja preuzeo skoro apsolutnu vlast u Srbiji, premijer Aleksandar Vučić nastoji širiti optimizam među sunarodnjacima, uvjeravajući ih da će za dvije, a najdulje četiri godine osjetiti blagodati teških reformi i već 2018. spremno stati pred ulazna vrata EU. No, kako se priroda potrudila otežati taj put te su katastrofalne svibanjske poplave odgodile najavljen brz start reformi, Vučića je zbog neslaganja u pogledu fiskalne konsolidacije i rebalansa proračuna, poslije samo tri mjeseca napustio ministar financija pa se u javnosti baš i nije mogao steći dojam da stvari kreću s mrtve točke.

Srbiju čeka gospodarski i financijski teška godina Premda je prije godinu dana, tada kao vicepremijer u vladi Ivice Dačića, tijekom kampanje za lokalne izbore Vučić kategorički tvrdio i jamčio kako će građani već na kraju 2014. osjetiti da žive bolje, gospodarski pokazatelji su ga opovrgnuli. Na izmaku 2014. godine nacionalna valuta dosegnula je najniži tečaj u odnosu na euro od početka godine, zabilježivši za nepunih 12 mjeseci pad za šest posto. Istodobno, javni dug se povećavao iz mjeseca u mjesec i na kraju studenog iznosio ukupno 22,29 milijardi eura ili 68,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a deficit u proračunu dosegnuo 1,245 milijardi eura.

Zakonom o proračunskom sustavu udio javnog duga u BDP-u ograničen je na 45 posto. Po podacima Eurostata iz prosinca, srbijanski BDP po stanovniku, po standardu kupovne moći, iznosi 37 posto europskog prosjeka, dok je stvarna individualna potrošnja po stanovniku na razini od 46 posto prosjeka među 28 članica EU. Veći BDP po stanovniku u okružju imaju Slovenija, Hrvatska i Crna Gora, dok je BDP Makedonije i BiH manji od srbijanskog. BDP u trećem kvartalu 2014. bilježi realan pad od 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a u drugom kvartalu za 1,3 posto. Srbija je krajem studenoga s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) postigla trogodišnji aranžman iz opreza od oko milijardu eura, koji bi MMF trebao odobriti u veljači, nakon usvajanja proračuna.

Vladin prijedlog proračuna predviđa deficit od oko 1,3 milijarde eura pa će se država, unatoč mjerama štednje i smanjenju mirovina i plaća u javnom sektoru, morati dodatno zadužiti za nešto više od 570 milijuna eura, procjenjuju ekonomski stručnjaci. Čak i optimističke prognoze stručnjaka ukazuju stoga da će 2015. biti gospodarski i financijski teška godina jer treba ustrajati na reformama, a neke i dodatno osnažiti. Država mora srediti kaotično stanje u mnogim javnim poduzećima, uz smanjivanje proračunskih poticaja, privlačenje inozemnih ulaganja i povećanje zaposlenosti u privatnom sektoru.

Po posljednjim podacima, stopa nezaposlenosti u Srbiji pala je ispod 20 posto, no oporba i dobar dio javnosti ne vjeruju u službenu statistiku, dok sama vlada u prijedlogu proračuna procjenjuje da će u 2015. stopa nezaposlenosti biti 21,3 posto. Zakonom usvojene mjere štednje, koje predviđaju smanjenje mirovina i plaća u javnom sektoru, već nailaze na socijalni otpor, poglavito u zdravstvu i obrazovanju, čiji sindikati traže da se ove djelatnosti izuzme iz proračunskih ušteda, no zasad nema naznaka da će vlada popustiti.Kako zadovoljiti očekivanja i Istoka i Zapada Jednako tako, Srbija će morati uložiti puno političke energije i diplomatskog umijeća da bi 'ostala u sedlu' i na međunarodnoj političkoj sceni, budući da iz mjeseca u mjesec biva izložena sve očitijim pritiscima i očekivanjima i sa Zapada i s Istoka.

Izazovi i iskušenja proizlaze iz želja Beograda da se u eurointegracijskom procesu što prije i što više približi Bruxellesu, no da se pritom ne udalji previše od Moskve i Pekinga, a za takvo sjedenje na dva stolca, osim ciljanog pragmatizma, bit će potrebno puno političke vještine i državničke mudrosti. Uz sve to, Srbija od 1. siječnja preuzima predsjedanje Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS), što je dodatno stavlja u tešku i neugodnu poziciju da ispuni velika očekivanja partnera i na Zapadu i na Istoku, a da istodobno nadvlada iskušenja s kojima se mora suočiti i nositi u regiji kao država koja se želi nametnuti kao jedan od lidera u ovom dijelu Europe. Ukrajinska kriza, uz iznimno složene i komplicirane političke i gospodarske okolnosti, ove je godine ishodila brzu reakciju OESS-a koji je, pod švicarskim predsjedanjem, uputio specijalnu promatračku misiju u Ukrajinu.

Težine zadatka pred kojim će se naći svjestan je i srbijanski šef diplomacije Ivica Dačič, što je istaknuo i na primanju za diplomatski zbor, organiziranom povodom preuzimanja predsjedanja OESS-om. "Svjesni smo da će i 2015. Ukrajina biti dominantna tema u OESS i da će trebati ista razina angažiranosti. U tom kontekstu glavni prioritet našeg predsjedanja bit će poticanje sveobuhvatnog mirovnog procesa", rekao je Dačić naglasivši kako "prioritet Srbiji ostaje i zapadni Balkan". Pred Srbijom će se, međutim, na međunarodnom planu, po svemu sudeći, upravo u 2015. otvoriti još nekoliko teških i ozbiljnih pitanja, a morat će rješavati i neka koja je započela, a još nije dovršila i stavila rješenja na stol.Činjenica je da su europski partneri poslali Beogradu jasan, ali u državnom vrhu ne baš očekivan signal za eurointegracijski proces - u prosincu, unatoč optimizmu srbijanskog vodstva, nije otvoreno nijedno pregovaračko poglavlje.

Ta je činjenica izravno vezana za normalizaciju odnosa s Kosovom pa dužnosnicima u Beogradu nije pomogla ni isprika kako je Priština kasnila s formiranjem vlade te se nije imalo s kim pregovarati. Štoviše, rečeno je da srpska strana ima obveza preuzetih sporazumom s kosovskom stranom, potpisanim u Bruxellesu, koje nisu riješene, a da bi ih riješila nije im nužna druga pregovaračka strana. Potpora Italije, Grčke te još nekih članica EU da Srbija u prosincu ipak otvori neko od poglavlja pala je pred "berlinskim zidom" odnosno Njemačkom koja navodno postavlja jasne uvjete, po nekim neslužbenim nagađanjima čak 11 vrlo konkretnih, od kojih, po pisanju beogradskih medija, "mnogi zadiru u status Kosova i faktički podupiru neovisnost pokrajine".

Od Srbije se navodno, među ostalim, traži formiranje Zajednice srpskih općina u skladu s prištinskim zakonima, pristanak na sudjelovanje Kosova u svim regionalnim forumima, prihvaćanje kosovske putovnice na granici sa Srbijom, te "gradnja zidanih objekata na graničnim prijelazima". Uz sve to, ispostavilo se da u državnom vrhu postoji različito tumačenje o tome što zapravo Bruxelles konkretno traži od Beograda. Tako je srbijanski šef države Tomislav Nikolić poslije razgovora s povjerenikom za susjedsku politiku i proširenje Johanesom Hahnom, ustvrdio kako će Bruxelles članstvo Srbije u EU uvjetovati priznavanjem neovisnosti Kosova, dok premijer Aleksandar Vučić naglašava da Srbija ne odustaje od svog europskog puta niti teritorijalnog integriteta, a šef diplomacije Ivica Dačić ističe da EU nije službeno tražila priznavanje Kosova.

Usklađivanje s vanjskom politikom EU - pitanje sankcija Rusiji Srbija će u eurointegacijskom procesu morati tražiti izlaz iz još jednog labirinta - odnosa prema zahtjevima Bruxellesa da se Beograd pridruži sankcijama Unije Moskvi zbog ukrajinske krize i svoju vanjsku politiku uskladi s politikom EU. Dosljedno promičući sadašnju državnu političku strategiju "i Istok i Zapad", Srbija je za posljednjih nekoliko mjeseci ugostila mnogobrojne visoke državne dužnosnike, stjecajem okolnosti na najvišoj razini upravo s istoka. Prvo se Beograd u listopadu potrudio najbolje što može dočekati ruskog predsjednika Vladimira Putina i u njegovu čast čak organizirati vojnu paradu četiri dana prije nego li su partizani i Crvena armija 1944. oslobodili Beograd.

Hladan tuš stigao je nešto kasnije kada je Putin priopćio da Moskva zbog sankcija EU zaustavlja projekt plinovoda Južni tok, na koji je Srbija, ovisna o ruskom plinu, itekako ozbiljno računala, i kao energetsku sigurnost i kao priliku za redovitu zaradu od tranzita plina. Od 15. do 18. prosinca srbijanska je prijestolnica uz najviše počasti ugostila i kineskog premijera Lija Keqianga na summitu Kina +16 zemalja srednje i istočne Europe (CEEC), a potom i u službenom posjetu Beogradu. Zadovoljan summitom, Keqiang je poručio da će "zbog strateškog položaja, Srbija imati sve veću ulogu u unapređenju suradnje 16+1".

Koliko god da je tom prigodom premijer Aleksandar Vučić slao glasne poruke kako "Srbija može biti most između Istoka i Zapada i centar trgovine u regiji", Bruxelles je uoči božićnih i novogodišnjih blagdana suzdržano reagirao na skup Kine i zemalja središnje i istočne Europe. Za sada ostaje samo nagađati kako će se stvari dalje raspletati na domaćem i međunarodnom političkom planu kada prođu prosinačka i siječanjska slavlja, no nedvojbeno je da će nakon praznične euforije biti mnogo teže ponuditi prave i svima prihvatljive odgovore.

Arhiva

Aktualne novosti

Izvor

HINA

2019

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2018

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite